Lažne poruke banaka i oglasi za kriptovalute prazne račune: Građani u nekoliko prijevara izgubili desetke tisuća eura

Da ne postoji laka zarada na teži je način naučila 52-godišnjakinja iz Rijeke koja je, nakon što se prijavila na oglas za ulaganje u kriptovalute, ostala bez više od 230 tisuća eura. – piše Dnevnik Nove TV.

– Ono slučajeva što znam i što pratim, vrlo malo novca se uspije vratiti natrag. Povremeno se otkrije neka veća napadačka ili kriminalna skupina, ali povrat novca je gotovo zanemariv – kazao je Marko Gulan, savjetnik za sigurnost.

– Prema prikupljenim saznanjima, oštećena se u ožujku 2026. godine putem društvene mreže prijavila na oglas koji je nudio mogućnost zarade i ulaganja u kriptovalute uz početno ulaganje od 250 eura. Nakon unosa osobnih i kontakt podataka, s njom je u kontakt stupilo više nepoznatih osoba koje su je navele na višekratne uplate novčanih sredstava putem kriptovaluta, transakcija s bankovnih računa te prijenosa putem servisa za slanje novca – poručili su iz Policijske uprave primorsko-goranske.

– Često se događa da vas najprije prevaranti namame nižim iznosima i obećanjima velike dobiti. Često se događa da zapravo u aplikaciji preko koje se prikazuju rezultati vašeg navodnog ulaganja da se prikazuju nekakvi lažni prinosi, što uopće ne mora značiti da su vaša sredstva uložena u bilo kakvu imovinu – kazala je Anamarija Staničić iz HANFA-e.

Prevaranti danas ne ciljaju samo ulagače. Dovoljan je jedan klik na lažnu poruku banke, dostavne službe ili navodno sigurnosno upozorenje.

– Ono što nikada neće tražiti nijedna službena osoba koja vas zove iz službene banke to je sigurno PIN, to su PIN za aplikaciju, jednokratni kodovi kojima ulazite u vaše aplikacije u kojima potvrđujete plaćanja i neće vas tražiti onaj sigurnosni broj koji se nalazi na poleđini vaše kartice – objasnila je Marijana Fabijančić iz Hrvatske narodne banke.

Upravo su na takve poruke posljednjih dana nasjele četiri osobe na području Splita. Ostale su bez gotovo 24 tisuće eura.

– Napadačima je najlakše se predstaviti kao autoritativno tijelo, kao banka, kao pošta, kao ministarstvo, kao policija, ljudi imaju povjerenja u te institucije, povremeno i mi kao krajnji korisnici mi banci moramo dostavljati neke određene dokumente – kazao je Gulan.