AJME NAMA Ugledni međunarodni znanstvenik iz Hrvatske: “Mediteran se zagrijava brže od svjetskog prosjeka”

– Žao
mi je da se to ostvarilo. Bio bih puno sretniji čovjek da sam bio u
krivu. Nažalost, velika većina stvari su pogođene – na samom početku
gostovanja u TOPCASTU TOP RADIJA rekao je prof.dr.sc.
Branko Grisogono odgovarajući na pitanje o njegovim predviđanjima
kretanja klimatskih promjena još prije 15 godina. Profesor atmosferske
fizike govorio je o potencijalnom scenariju suživota ovog dijela Europe
sa suptropskom klimom u idućih dvadesetak godina, ako se što prije ne
naprave, kako je istaknuo, ‘rezovi’ koji će to spriječiti.

Profesor Grisogono smatra da se po pitanju usporavanja globalnog zatopljenja na svjetskom nivou čini premalo.

– Trebamo biti ambiciozniji i brže djelovati. Ako se do kraja ovog
desetljeća ne prepolove proizvodnje plinova staklenika onda ćemo svakako
preskočiti zadani željeni cilj od svega 1,5 stupnjeva Celzija do kraja
stoljeća u odnosu na kraj 19. stoljeća. To onda povlači teške
konzekvence na prirodu i na društvo. To onda pojačava klimatsku krizu u
kojoj smo dugo. (…)

O tome postoji li scenarij u kojem će u Hrvatskoj za 10 do 15 godina klima biti tropska, rekao je:

– Nećemo imati tropsku, ali bi mogli imati dominantno suptropsku klimu.
Naši monsuni će biti puno slabiji, jer će južni dio Europe imati manjak
oborine, a sjeverni dio Europe će imati blagi višak u odnosu na zadnjih
50, 100 godina prema sredini ovog stoljeća. To je za srednju, zapadnu i
sjevernu Europu jako dobro. (…) Kod nas ide jače zagrijavanje, a manje
dopuštamo vlage.

Mediteranska klima u ovom dijelu Europe mogla bi postati povijest. Kada bi se to moglo dogoditi, znanstvenik je objasnio:

– Ako se nastavi ovom globalnom planetarnom politikom – za dvadesetak
godina. Sredinom ovog stoljeća. Moraju se napraviti brzi rezovi što
prije tako da se to spriječi.(…)

Klima se rapidno mijenja, govorio je Grisogono te nastavio:

– (…)Klimatski sustav ima sve više energije i pomaknut je iz svoje
početne ravnoteže. To je nekad značilo četiri godišnja doba, normalne
raspodjele toplo hladnog, oborine, suše i poplave su bile rjeđe. Naravno
da su se događale velike poplave, ali njihova čestina je bila manja. To
se sada jako izmijenilo i klima sada traži svoju novu ravnotežu i
pronalazi ju tako da pojača ljeta i da se jesen i proljeće ‘razmažu’ i
da nekad traju jako kratko, a nekada budu jako duga. Ova će zima
vjerojatno umjesto tri mjeseca imati recimo dva do tri neuredno
raspoređena tjedna. (…)

O tome je li točno da se Europa zagrijava brže od ostatka svijeta, profesor je rekao:

– Jedna je od najbržih. Skupa s Europom je Arktik. To je zbog
neravnomjerne raspodjele kopna i mora. Sjeverna hemisfera ima više kopna
nego mora, a kopno ima manji toplinski kapacitet pa brže podiže
temperaturu. Treba nam puno više vremena da zagrijemo, recimo, vodu nego
pijesak. Na kopnima imamo brže izmjene. Mi smo ovdje izloženi
Atlantiku, golfskoj struji koja donosi toplinu iz Meksičkog zaljeva u
Europu, zatim Sahara, najveća pustinja na svijetu nije jako daleko
odavde itd. Arktik, zato što je okružen kopnima, a sam je na moru i tu
idu najbrže promjene, a u samoj Europi je Mediteran, uključujući i
Hrvatsku i mi se zagrijavamo brže od prosjeka svijeta.

Profesor je ostavio i par poruka za kraj gostovanja:

– Obrazovanje, pažljivije s otpadom i sa smećem, to možemo svi
pojedinačno. Pažljivije s plastikom, transportom, prijevozom, ne previše
grijati svoje prostore, prilagođavati svoju obuću i odjeću, piće,
hranu, pametnije planirati svoje obroke jer mi to ne možemo raditi kao
što smo prije radili. Jedna od dobrih stvari je da ćemo možda moći imati
grožđa koja rastu u Libanonu ili na Cipru i da ćemo moći imati
drugačiju proizvodnju vina. Poljoprivreda u Lici će se moći još
pojačati. Možda izgubimo dobar krumpir i kupus, ali će doći nešto drugo,
možda skuplje, a i suptropske ribe su jako ukusne.