Ravnatelj Muzeja grada Kaštela Ivan Šuta: ”Njegujemo bogatu baštinu, doprinosimo kulturnom životu i povijest prezentiramo turistima”

Muzeji su institucije koje služe edukaciji, kulturnom uzdizanju te zaštiti i prezentaciji predmeta i tema koji su od nacionalne te kulturne važnosti. Međutim, imamo li predodžbu što sve muzeji rade?

Razgovor s ravnateljem Muzeja grada Kaštela, Ivanom Šutom prilika je da demistificiramo ulogu muzeja.

Često se misli da je to neka tamo institucija koja tu i tamo organizira izložbu i većinom svojim posjetiteljima nudi stalni postav. Prepoznaju li sugrađani značaj muzeja?

– Percepcija muzeja u općoj populaciji je takva da se doživljavaju kao dosta zatvorene ustanove, koje se bave čuvanjem i izlaganjem starih predmeta i nisu aktivno uključene u ”mainstream” društvenog života zajednice. Neki tu zatvorenost percipiraju i kao samodostatnost i otuđenost muzeja, jer ne prate ili sporo reagiraju na trendove koji se ubrzano mijenjaju i oblikuju našu svakodnevicu. No, iako se ponekad takva percepcija može činiti opravdanom, većina muzeja se u zadnje vrijeme sve više otvara i postaju svjesniji njihove uloge u društvenom i kulturnom životu zajednice. Imamo stvarno lijepih i uspješnih primjera sredina gdje muzeji preuzimaju značajan dio kulturnog života, doprinoseći stvaranju novih vrijednosti i kvaliteti života zajednice u okviru svoje djelatnosti. 

Muzej Grada Kaštela posljednjih je godina vrlo aktivan u promociji kulture i zaštite baštine. Protekla pandemijska godina obilježena je ograničenjima u broju posjeta i organizaciji događaja, no unatoč preprekama uspjeli ste ostvariti planirane aktivnosti. U 2021. godini realizirali ste 14 izložba, sudjelovali u terenskim istraživanjima, izdavačkim i edukacijskim aktivnostima… 

– Naš muzej nastoji kroz svoju djelatnost doprinijeti kulturnom životu Kaštela. Protekle dvije godine  bile su izazovne zbog pandemije, no unatoč manjku posjetitelja nastojali smo na različite načine realizirati naše programe. Najviše promjena je bilo u digitalnoj sferi, dosta smo aktivni bili na društvenim mrežama, a za izložbe koje smo organizirali izradili smo i video vodstva, koja smo objavljivali na našem YouTube kanalu. Na taj smo način dobili priliku za nove ideje prezentacije i ponešto drugačiji i izazovniji način rada sa znatno širim geografskim zahvatom korisnika. 

Koja je izložba ostavila najviše traga, što je bilo najposjećenije?

– Obično su najposjećenije izložbe koje se održavaju tijekom ljetnih mjeseci u kaštelu Vitturi. Tada je zbog povećanog broja turista i veća posjeta u muzeju. Ne bih izdvajao pojedine izložbe jer je svaka na svoj način ostavila trag. Obično su najzapaženije izložbe koje su posvećene lokalnim temama, koje privlače lokalno stanovništvo. 

Provodite i europske projekte, u Muzeju je u tijeku izložba nastala u sklopu projekta  UnderwaterMuse ”Potopljeni Sikuli” koji provodite s Gradom Kaštela. Zanimljivo je i uključivanje u projekt Dalmacija storytelling. Kakva je uloga Muzeja u razvoju turističke ponude Kaštela? 

– Od početka smo uključeni u taj projekt jer je riječ o malo drugačijem načinu prezentacije prošlosti i muzeja, koji privlači pozornost šire populacije i doprinosi kulturnoj i turističkoj ponudi Kaštela. S obzirom da je kaštel Vitturi vezan uz legendu o Miljenku i Dobrili, odlučili smo razvijati priču preko lika Dobrile. U okviru projekta obučene su dvije Dobrile koje utjelovljuju Sandra Hrabar i Jelena Marijanović. Reakcije na ovakav način prezentacije prošlosti su iznimno pozitivne i svakako ćemo nastojati i dalje razvijati projekt u suradnji s Splitsko-dalmatinskom županijom. Muzeji čine nezaobilazan dio turističke ponude u svim sredinama koje drže do kulture i baštine. Tako je i u Kaštelima koja iz godine u godine postaju sve privlačnija turistička destinacija. Naš muzej djeluje na dvije lokacije, sjedište je u kaštelu Vitturi, a imamo i izložbeni prostor u Nadbiskupskom kaštelu u Kaštel Sućurcu. Kroz naš postav posjetitelji Kaštela se mogu upoznati s osnovnim informacijama o prošlosti i kulturnoj baštini ovog prostora, što u konačnici doprinosi kvaliteti njihovog putovanja jer će svoj boravak u Kaštelima upotpuniti s raznolikijim sadržajima i imati pozitivnije uspomene na odmor. Imamo intenzivnu i plodnu suradnju s Turističkom zajednicom grada koja razumije ulogu muzeja u razvoju turističke ponude i promocije kaštelanskog turizma.

Projekt VALUE još je jedan zanimljiv projekt u kojem je naglasak stavljen na lokalitet Ostrog, inače vrlo važan za povijest Kaštela. Što projektne aktivnosti obuhvaćaju? 

– U tom projektu Grad Kaštela je partner i angažirao je naš muzej i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika na organiziranju arheoloških radionica i istraživanja na lokalitetu. Riječ je o srednjovjekovnoj utvrdi i prapovijesnoj gradini na padini Kozjaka iznad Kaštel Lukšića, koja je bitna za prošlost Kaštela jer se spominje u povijesnim izvorima kao sjedište ”didića”. Detaljan opis opsade i osvajanja utvrde iz 1226. godine, koji je ostao sačuvan u zapisima Tome Arhiđakona, važan je i zanimljiv povijesni događaj koji ima potencijal da se i turistički valorizira kroz uprizorenje bitke na lokalitetu. Uz naše aktivnosti na projektu treba spomenuti i uređenje pristupnog puta i konzervaciju ostataka srednjovjekovnog bedema i kule. 

Možemo izdvojiti i cjelovit projekt, trojezičnu klasičnu i digitalnu slikovnicu, povijesnu fikciju Kambelovske ljubavne priče – Mihovil Cambi i njegova Karmela. Projekt je namijenjen djeci u dobi od 5 do 15 godina. Bogato opremljenu i tvrdo ukoričenu klasičnu slikovnicu prate digitalna audio i audiovizualna animirana izdanja kao i tiskani promotivni i pedagoški materijali koji su namijenjeni ranome učenju povijesti, umjetnosti, engleskog jezika, čakavskog narječja i vještini čitanja.

– Muzejski pedagog Mario Klaić napisao je tekst za slikovnicu i osmislio čitav projekt koji je uistinu primjer temeljitog pedagoškog projekta i doprinos ponudi edukativnoj ponudi našeg muzeja. Crteže je izradio Zoran Perdić Lukačević, nastavnik u osnovnoj školi Kneza Trpimira. U okviru projekta odrađen je niz aktivnosti, mogu izdvojiti natječaj likovnih radova na temu izložbe na koji smo imali uistinu dobar odaziv. Sudjelovali su učenici kaštelanskih osnovnih škola koji su izradili mnoštvo radova i aktivno sudjelovali u provedbi projekta s nastavnicima.

Vezano za izdavačku djelatnost, u suradnji s društvom Bijaći pripremljen je Kaštelanski zbornik i knjiga Ivo i Katarina-kaštelanski razgovori pod Kozjakom. U suizdavaštvu s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljena je knjiga Mujina pećina-geoarheologija i litička analiza.

– Djelatnost muzeja vezana i uz izdavačku djelatnost, koja je iznimno bitna u našem radu. Uz svaku izložbu tiskamo kataloge, a nastojimo i s drugim srodnim ustanovama, udrugama i sveučilištima surađivati kroz publiciranje znanstvenih monografija i časopisa. Kaštelanski zbornik je za Kaštela iznimno bitan znanstveno-stručni časopis koji izlazi od 1987. godine. Društvo Bijaći u suradnji s muzejom kontinuirano radi na prikupljanju radova i za svakog tko se bavi s temama vezanima u kaštelanski prostor Kaštelanski zbornik je nezaobilazna publikacija. Kada govorimo o zborniku treba spomenuti i predsjednika društva dr. sc. Tončija Burića koji je dugogodišnji glavni urednik  i daje velik doprinos kvaliteti radova.

Pokrenuli ste i nove suradnje s Institutom za arheologiju iz Zagreba. O čemu se radi? 

– Suradnju s institutom započeli smo prošle godine kroz održavanje radionice o prapovijesnoj keramici U Nadbiskupskom kaštelu. Tada smo odlučili da bi se suradnja mogla nastaviti i kroz projekt istraživanja prapovijesne gradine Znojilo u Prgometu. Riječ je o iznimno zanimljivom lokalitetu koji je poznat po ostacima novovjekovne utvrde. Manje je poznato da se u širem arealu uzvišenja nalazi i velika brončanodobna gradina koja ima sačuvanu stratigrafiju i nama je vrlo zanimljiva za istraživanja koja ćemo započeti na jesen.