Ne smijemo sami sebe ograničavati u upravljanju srcem Dalmacije

Izaslanik predsjednice RH Andro Krstulović Opara često preuzima ulogu zahvalnog sugovornika koji sudjeluje na skoro svakoj kulturno-političkoj manifestaciji koja se održava u Splitu i Dalmaciji općenito.

Dominantan svojom mirnom pojavom, te elokventnim biranim govorom zna zaokupiti pažnju prisutnih koji zaista mogu uživati u svakoj njegovoj sročenoj riječi. Iako je u politici, a slovi kao čovjek iz kulture koji je dosadašnjim radom zadužio grad Split i građane, ne nastupa napadno i svaka riječ i gesta tijela ostavlja dubok trag u sugovorniku i slušatelju.

Tako je Krstulović na Dan Splitsko-dalmatinske županije, iako kraći, ostavio itekako osebujan dojam na svoj govor u kojem je spomenuo metropolizaciju županije, kojoj su gravitirali i kojoj trebaju gravitirati prostori drugih županija ali i dijelova susjedne nam Bosne i Hercegovine. 

– Splitsko-dalmatinska županija je najveća županija u Hrvatskoj, a njena specifičnost i jedinstvenost leži u činjenici da imamo najviše gradova od bilo koje hrvatske županije. Brojni su to povijesni i drevni, a istovremeno vrlo živi gradovi. Oni nisu nužno po sadašnjoj terminologiji definirani kao gradovi no definitivno je da tako već stoljećima funkcioniraju. Naši mali ali značajni gradski biseri jesu male metropole koje su praktički dale  urbanitet cijelome teritoriju Županije – započeo je Opara.

Nemojmo razmišljati o ograničenom metropolitanskom području oko Splita

Naše selo ili malo misto, veli Opara, jest vrt obližnjeg grada, a to je posebno izraženo na našim otocima. Kako kaže, to je posebnost koja je naša prednost i koju valja što bolje iskoristiti, a Opara je istaknuo na proslavi Dana županije da županijski oci, još više i snažnije i promiču tu posebnost koja mora biti utkana u strateške dokumente i razvojne planove.

Županija po Oparinom uvjerenju nije i ne može biti shvaćena kao skup tri dominantna reljefa Zagore, obale i otoka, već kao jedinstveno Metropolitansko središte. Dvadesetprvo stoljeće i ubrzani razvoj komunikacija i infrastrukture, govori Opara, nameće nam drugi pogled, snažniji i hrabriji iskorak u autodefiniciji naše pokrajine.

– Stoga, ne bez tona polemičnosti uvijek ukazujem i pozivam na ambiciozni pristup i promišljanje te djelovanje u osnaženju uloge županije i dostupnost u svakome dijelu njenog teritorija. Nemojmo razmišljati o ograničenom metropolitanskom području oko Splita, nemojmo ga zvati proširenim Splitom i sami sebe tako ograničavati u upravljanju ovim prevrijednim, sačuvanim i Bogom danim krajem Lijepe Naše, srcem Dalmacije – nastavlja Opara.

Istaknuo je važnost kapaciteta šireg prostora Splita i Dalmacije, ne samo prema svojim administrativnim granicama, već i preko granice od Livna i srednje Bosne, pa do samog hrvatskog juga, jer se u Splitu i Dalmaciji nalazi sve ono što veže ovdašnje ljude.

Moramo čuti ideje i vizije mladih

– Prihvatimo činjenicu da imamo kapaciteta i da već sada funkcioniramo i izvan teritorija Županije kao i u BIH. Od Livna i srednje Bosne, Hercegovine pa do krajnjeg  hrvatskog juga, svi imaju uperene oči u naše Sveučilište, znaju da imaju svoju Kliničku bolnicu, znaju da im je Zračna luka tu nadomak Splitu u Kaštelima, da su brodske linije tu, da su stanovnicima Dalmacije i Hercegovine ovdje i HNK i Hajduk i svi mediji. Budimo ambiciozni, stvorimo projekciju razvoja za srednjoročno razdoblje, dajmo prigodu mlađima od nas da sami definiraju ciljeve i smjer razvoja svojeg doma – govori Opara.

U konačnici, ističe Andro, to se i radi za mlađe naraštaje, te navodi da moramo čuti ideje i vizije mladih. Siguran je da bi se razmišljanja mladih uveliko uklopila u strategiju razvoja koju je župan u svome govoru na svečanosti iznio. O svemu tome će se voditi računa u skorim raspravama o teritorijalnome preustrojstvu RH, mogućem spajanju Županija u veće regije, a snaga naše županije koja je istinski motor cijelog Hrvatskog Juga, uvjeren je Opara, mora se uzeti u obzir u tim raspravama.

– Snažni i razvijeni Trilj, Omiš, Vrgorac, Starigrad ili Komiža osnažuju Sinj, Makarsku, Hvar i Vis, a blagostanje u Solinu, Kaštelima i Trogiru izravno utječu na snažni Split. A svi zajedno tvorimo drugi kraj osovine koja pokreće gospodarski i društveni razvitak  hrvatske domovine. Europska unija- Srednja Europa,  Baltik i Skandinavija trebaju drugu stranu osovine na toplim sredozemnim obalama. Siguran sam da to možemo postati. Povećati konkurentnost, poslovnost i brzinu djelovanja. Imamo Sigurnost, koja danas postaje najvrednija komponenta jednoga društva, imamo sačuvani okoliš i prebogatu baštinu, imamo pamet i ljude. Trebamo još više hrabrosti i odlučnosti i prije svega vizije i vjere u sebe – zaključio je Opara.