Ževrnja: Apelirao sam na Šukera da reprezentacija odigra važnu utakmicu u Splitu

Sjednica Županijske skupštine na kojoj će se raspravljati o proračunu
počela je uobičajeno, aktualnim satom. Vijećnici su pitali o Hajduku, prijevozu
učenika, zaštiti dalmatinskog pršuta, revitalizaciji Zagore, koncesijama na
pomorskom dobru, posljedicama koje će imati porezna reforma, Centru za
gospodarenje otpadom u Lećevici…

I ove su godine problemi sa sufinanciranjem prijevoza učenika. Naime,
Zdravko Omrčen je na pitanje Živka Nenadića rekao da Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta još nije uplatilo sredstva prijevoznicima te da su dužni
desetak milijuna kuna.

– Do 6 mjeseca plaćaju, a potom se dogodi da nije plaćeno za rujan, listopad
i studeni. Djeca su sigurna, pretpostavljam da će sada Ministarstvo platiti sva
tri mjeseca odjedanput, ali vjerujem da će prijevoznici i u ovim uvjetima kakvi
jesu nastaviti sigurno voziti našu djecu – odgovorio mu je Omrčen.

Antu Čaletu je zanimalo tko je u ime Županije s predstavnicima Grada i
Hajduka sudjelovao na sastanku u Zagrebu oko sukoba na relaciji Hajduk –
HNS. 

– Da li podržavamo Hajduk i njihove zahtjeve da se urede odnosi ili smo
skloniji podržati Županijski nogometni savez – pitao je Čaleta.

– Imali smo svog predstavnika u Saboru gdje se sastanak održao, a to je bio
Ante Radovčić. Zahtjev za sastanak smo dobili dan ranije. Ne bi se trebalo
svrstavati navijački, ja držim da smo gotovo svi od najsitnijih nogu za Hajduk.
U rano proljeće sam imao sastanak sa Šukerom, bili su i predstavnici Hajduka i
RNK Splita i apelirao sam da se napravi sve što se može da se dodatno urede
odnosi u HNS-u, da se sve anomalije eliminiraju, apelirao sam i da se jedna
važna utakmica reprezentacije odigra na Poljudu – odgovorio mu je Ževrnja, dok
je Petroslav Sapunar dodao kako odluka Gradskog vijeća Splita nije obvezujuća
za Županijsku skupštinu.

Rješeno 25 posto zahtjeva za legalizacijom

Mario Radevenjić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje,
odgovarajući na pitanje Lovre Kušćevića o legalizaciji rekao je da niti jedna
županija u Hrvatskoj neće uspjeti zakonsku normu od 50 posto riješenih
predmeta. Naša županija ima najviše zahtjeva za legalizaciju, njih 55.000, a
riješeno je oko 25 posto. Stoga, državna agencija za legalizaciju ima pravo
uzeti neke predmete od Županije, riješiti ih i naplatiti. 

– Od nas u su dva navrata uzeli 5300 predmeta, a zatražili su da im
dostavimo sredstva za samo 35 predmeta. Mi smo riješili oko 15.000 prijedloga,
dnevno riješimo 75 predmeta. Dakle, to što oni riješe u par mjeseci, mi
riješimo do marende. Za 34 predmeta moramo im dostaviti 24.000 kuna, a mi smo
ubirali oko 5 milijuna kuna na godišnjoj razini – kazao je Radevenjić.

Mile Dadić pitao je što donosi porezna reforma i kakav će ona utjecaj imati
na cetinsku krajinu.

– Gori se vode debate. lako šta neće bit prasadi, bojim se da uskoro neće
bit ni ljudi – poručio je Dadić.

– Mislim da će se stvari komplicirati. Imat ćemo značajno manje prihoda.
Općina Otok će izgubiti 500.000 kuna, Grad Sinj više od 10 milijuna kuna, ali
je pitanje tko će nadoknaditi taj gubitak. Županije isto gube dio kapaciteta i
one to više neće moći kompenzirati. Pitanje je i što s poreznom na nekretnine
koji starta od siječnja 2016. godine. Po meni je loš Zakon o regionalnom
razvoju, a ni porezna reforma nije dobra jer se neće postići efekt koji se
trebao postići, a to je povećanje osobne potrošnje – odgovorio mu je dožupan
Ante Šošić.

Je li pršut adekvatno zaštićen?

Župan Zlatko Ževrnja odgovorio je Klementu Bašiću da je potpisan ugovor s
Fondom za zaštitu okoliša za Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici te da se
on odnosi na završavanje projektne dokumentacije. Dodao je kako imaju odluku
Ministarstva da će projekt Centra biti sufinanciran u 90 postotnom
iznosu. 

Veljan Radojković rekao je da su mu se požalili proizvođači dalmatinskog
pršuta da taj proizvod nema adekvatnu zaštitu i pomoć od Županije, a pitao je
može li Županija pomoći Supetru sa stotinjak tisuća kuna kako bi uredili
heliodrom na novoj lokaciji između Supetra i mjesta Mirca. 

– Naša Županija je inicijator klastera proizvođača pršuta, mi svake godine
sufinanciramo Sajam pršuta u Sinju, podnesen je zahtjev za zaštitu dalmatinskog
pršuta i to je u postupku ishođenja. Usto, raznim proizvođačima sufinanciramo
sudjelovanje na raznim sajmovima, sufinanciramo programe i projekte
kreditiranja i tu smo pokrili većinu proizvođača, a nastojimo povući i sredstva
iz europskog ruralnog fonda – odgovorio mu je Anđelko Katavić.

Dožupan Luka Brčić istaknuo je kako će vojska još maksimalno godinu dana
moći vršiti helikoptersko zbrinjavanje pacijenata. Obećao je da će Županija
pomoći Supetru sa 100.000 kuna za heliodrom te dodao kako je jedini legalni
heliodrom u županiji onaj splitskog KBC-a.

Revitalizacija Zagore

Nensi Malbaša pitala je dokle se došlo s revitalizacijom Zagore te da li
davanjem koncesije na pomorska dobra prestaje svaka odgovornost Županije?

– Županija ima ovlasti koncesije dodjeljivati na 5 do 20 godina, već u
početnim aktima određujemo odgovornost dodjeljivanja tih koncesija. U praksi u
nekim slučajevima dolazi da se koriste veće površine nego su odobrene, mi imamo
mehanizme u smislu kojem nam je dao zakon, da se provodi nadzor nad korištenjem
koncesije, ali Županija nema inspekcijske ovlasti, to je u nadležnosti
ministarstva – odgovorio joj je Željko Mišić.

– RERA najsnažnije ide kroz program ruralnog razvoja. Kroz siječanj ćemo
održati niz radionica koje će prezentirati mjere iz programa ruralnog razvoja.
Snažan izbačaj želim napraviti prema privatnom sektoru – dodao je Jozo Sarač,
ravnatelj RERA-e.

Danica Baričević pohvalila je jučerašnje otvaranje objedinjene ambulante na
Visokoj te pitala može li Županija napraviti nešto da se na isti način pomogne
Mejašima, Pazdigradu i Žnjanu. Župan joj je odgovorio da će oni rado
financirati uređenje i opremanje, prostorija ambulante, ali uz uvjet da Grad
pronađe adekvatan prostor.