Aida Batarelo pozirala s prstacima: Znate li zašto su zaštićena vrsta?

Pozirala s prstacima: “Kako pobjeći od vrućine? Ovako!”

“Kako pobjeći od vrućine? Ovako!” savjetovala je vijećnica Batarelo uz fotografije među kojima je i ona na kojoj nasmiješeno pozira uz posudu punu prstaca. 

Da je potpuno svjesna što čini, SDP-ovka je potvrdila odgovarajući na primjedbe svojih Facebook prijatelja koji su je upozorili na zakonske odredbe. 

SDP-ova vijećnica o slici na kojoj pozira s prstacima: U drugoj sam zemlji pa je sve ok

“Zakon se odnosi na RH, a budući sam bila u inozemstvu, u zemlji koja ima drugu regulativu, sve je ok”, lakonski je odgovorila Batarelo.

SDP-ovka se “domišljato” pozvala na činjenicu da se nalazila u drugoj zemlji, a može se pretpostaviti kako je prstace konzumirala u Bosni i Hercegovini pa je se hrvatski zakoni ne tiču. 

“Lukava” SDP-ova vijećnica, jasno je to iz njezina komentara na Facebooku, misli da je “sve ok” ako prstace konzumira u Neumu, iako je jasno da i time pridonosi nemjerljivoj šteti koja se radi konzumacijom te školjke. 

Na ovu je činjenicu upozorila i Facebook stranica “Dnevna doza splitskog nereda” koja je javno prozvala SDP-ovku. 

“Čestitamo SDP Split što vam vijećnica sudjeluje u devastiranju podmorja jer eto može se ❤

Prstaci su zabranjeni iz vrlo dobrog razloga

Nisu zaštićeni zato što su ugrožena vrsta, nego zato što je za njihovo prikupljanje neophodno razbijanje kamene obale. Naime, oni tijekom života u stijenama za koje su se pričvrstili kiselinom buše rupe u kojima rastu, a iz njih ih je uglavnom nemoguće izvući. To im pruža zaštitu od prirodnih predatora, ali ne i od ljudi koji ih vade raznim oruđima, čak i pneumatskim čekićima koji rade na zrak iz boce.

Vađenje prstaca šteti cijelom ekosustavu – od algi do riba

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav – od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza, itd, piše Index