HZZO od 1. siječnja izlazi iz državne riznice

Novi model ugovaranja za sve bolničke i izvanbolničke ustanove
značit će financiranje prema izvršenim uslugama, bolnice više neće
dobivati unaprijed plaćene limite, pa bi posljedično trebale biti
smanjene liste narudžbi.

U 2015. planirane su i druge reforme, poput novog ugovaranja
primarne i bolničke zdravstvene zaštite i provedbe Masterplana bolnica. U
planu su i novo referenciranje cijena lijekova, daljnja informatizacija
i stroža kontrola bolovanja. Fokus više neće biti na financiranju
zgrada i plaća zaposlenih, već na konkretnoj usluzi, te će se poticati
rad marljivih liječnika.

Učinak na proračun – ušteda od milijardu kuna

HZZO je u proračunu za 2014. raspolagao s 23,1 milijardom kuna,
od čega se 1,4 milijarde odnosilo na dopunsko zdravstveno osiguranje, a
3,2 milijarde su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i
novostvorenih obveza.

Preostala sredstva od 18,5 milijardi kuna (koja su prije
rebalansa u travnju bila veća za 710 milijuna kuna) ponovno neće biti
dovoljna za sve tekuće troškove zdravstvene zaštite i naknada na koje su
građani ostvarili pravo u 2014., što znači da će sustav ponovno
stvarati nove dugove.

Za 2015. HZZO procjenjuje da će im za podmirenje troškova prava
iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebati 20,7 milijardi kuna, a
zajedno s dopunskim osiguranjem, za koje građani uplate 1,4 milijardi
kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosit će 22,1 milijardi kuna.

Taj će iznos biti za milijardu kuna manji od onog za 2014., no
istovremeno bi trebao omogućiti pokrivanje stvarnih troškova sustava i
sprječavanje daljnjih povremenih sanacija sustava sredstvima iz državnog
proračuna.

Izlazak HZZO-a iz riznice omogućit će kvalitetnije upravljanje
namjenskim sredstvima i dovoljno sredstava za tekuće troškove, obećavaju
u Zavodu i najavljuju da će zahvaljujući tome postupno moći otplaćivati
nagomilane dugove i spriječiti stvaranje novih, čime će prestati
potreba za stalnim dodatnim sanacijama.

Prednosti za pacijente i sustav

Funkcioniranje HZZO-a kao izvanproračunskog fonda, za što je već
više od deset godina osigurana potrebna legislativna podloga, trebalo bi
omogućiti racionalizaciju troškova zdravstva, na temelju stvarnih
potreba građana i u skladu sa zdravom ekonomskom logikom, a ne temeljem
nekih političkih ili drugih proizvoljnih odluka.

HZZO poručuje da se neće štedjeti na građanima, već upravo
suprotno – kad HZZO počne dobivati sve što mu zakonom pripada, imat će
na raspolaganju gotovo 60 posto više novca za posebno skupe lijekove za
liječenje raka i degenerativnih bolesti, te liječenje starije
populacije.

Samostalni HZZO moći će s dobavljačima mnogo efikasnije
pregovarati o cijenama lijekova i usluga i bolje upravljati troškovima.
Postotne uštede na velikim brojkama koje se odvajaju za zdravstvo čine
milijunske iznose.

Očekuje se da će postavljanje sustava na način favoriziranja rada
i kvalitete dovesti do poboljšanja uvjeta u bolnicama te rada liječnika
i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Nerealno planiranje novca

Ministar zdravlja Siniša Varga u emisiji Hrvatskog radija
“Izaberi zdravlje” istaknuo je kako su zdravstvenu administraciju na taj
korak natjerale stalne sanacije dugova u zdravstvu, koje su bile
posljedica nerealno niskog planiranja novca.

Iako će HZZO u 2015. raspolagati s oko 1,1 milijardu kuna manje
nego 2014. godine, Varga obećava učinkovitiji sustav jer bolnice više
neće dobivati novac unaprijed, već će im se plaćati nakon obavljene
usluge.

Prema nekim procjenama, za samoodrživost zdravstvenog sustava
dovoljno je 20,6 milijardi kuna, a Varga tvrdi da će sustav napokon
prestati gomilati gubitke, od čega će najviše profitirati pacijenti.