Panika zbog “švicaraca”: Najviše pogođene Hrvatska i Poljska

Snažan rast tečaja franka prema euru izazvao je u četvrtak paniku u
Poljskoj i Hrvatskoj, jer će mnogim građanima koji imaju zajmove u “švicarcima” porasti kreditne rate, dok u drugim zemljama regije
situacija nije tako ozbiljna, pišu svjetske agencije.

Nakon što je u četvrtak Švicarska narodna banka (SNB) odustala od obrane
minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, cijena ‘švicarca’ skočila je
u prvim trenucima prema europskoj valuti gotovo 30 posto. Kasnije se
stabilizirala oko 1,01 franak za euro, što znači da je “švicarac” ojačao
oko 16 posto.

U odnosu na poljski zlot tečaj franka skočio je u četvrtak gotovo 20
posto, što je loša vijest za gotovo 700.000 poljskih kućanstava koja
imaju hipotekarne kredite u francima, dok je indeks Varšavske burze
potonuo 3 posto.

U Poljskoj je oko 40 posto hipotekarnih kredita u ‘švicarcima’, ukupno oko 131 milijardu zlota ili oko 30,4 milijarde eura.

“To će biti bolno. Najteže će biti onima koji moraju prodati svoje
stanove, a još uvijek otplaćuju kredit. Moguće je u nekim slučajevima da
će vrijednost kredita biti veća od vrijednosti imovine”, kazao je Piotr
Andrzejewski, medijski djelatnik u Varšavi agenciji AFP.

Mnogi Poljaci odlučili su početkom 2000.-ih godina uzeti kredite u
‘švicarcima’ jer su kamate bile niže nego u lokalnoj valuti, a tečaj
franka stabilan. No, ponajviše zbog dužničke krize u eurozoni, cijena
eura znatno je od tada pala, dok je tečaj franka porastao jer se
švicarska valuta smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurna
vremena.

Na vrhuncu dužničke krize u eurozoni 2011. godine švicarske monetarne
vlasti odlučile su braniti minimalni tečaj od 1,20 franaka za euro.
Idućih godina ‘švicarac’ je bio stabilan, no nakon što je u četvrtak SNB
odustao od obrane tečaja, ponavlja se scenarij iz 2011. godine.

“A što mogu učiniti? Nemam drugog izbora, nego to prihvatiti. Svojedobno
sam uzeo kredit u ‘švicarcima’ jer je to bila puno bolja opcija nego u
zlotima. Znao sam da je to rizik. Tko zna hoću li na kraju od toga imati
koristi ili štete”, kazao je poljski psihoterapeut Roman Kwiatkowski
AFP-u.

Franak prema kuni skočio 16 posto

U Hrvatskoj je, pak, nakon što je jučer tečaj franka prema kuni skočio
za 16 posto, Udruga Franak zatražila hitnu sjednicu Vlade.

Po njezinim procjenama, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u “švicarcima”, što znači da jačanje franka može utjecati na živote
otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni iznos kredita vezanih
uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi
kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno
stambene.

Građani su tako imali 21,8 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom
vezanom za švicarac, a od toga se čak 20,5 milijardi kuna odnosi na
stambene kredite. U ukupnim stambenim kreditima stanovništvu, od 56,3
milijarde kuna, udio kredita vezanih uz franak iznosi 36,5 posto.

Jačanje franka uznemirilo je i građane u Srbiji, gdje oko 8,5 posto
ukupnih kredita u stranoj valuti predstavljaju krediti u “švicarcima”.
Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će negativne posljedice jačanje
švicarske valute imati oko 21.000 građana Srbije.

Bez panike u Mađarskoj, Češkoj, Austriji…

U Mađarskoj, međutim, jačanje franka nije izazvalo paniku, premda oko
milijun Mađara ima kredite u stranoj valuti, uglavnom “švicarcima”, u
vrijednosti od oko 10 milijardi eura. Tamošnja je vlada već prije
fiksirala tečaj za konverziju rata stambenih kredita u francima i eurima
znatno ispod tržišne razine tečaja.

“Jačanje švicarskog franka neće znatnije utjecati na razinu duga”, poručilo je mađarsko ministarstvo gospodarstva.

Ni u Rumunjskoj jačanje franka nije izazvalo veće poremećaje jer je
udjel kredita u “švicarcima” u odnosu na ukupne kredite malen. Iz
tamošnje središnje banke Reutersu su poručili da se taj udio kreće na
otprilike 5 posto.

U Češkoj je taj udio još i manji, svega oko 0,02 posto ukupnih kredita.

Ni u Austriji jačanje franka nije izazvalo uzbunu jer je ta članica eurozone još 2008. zabranila kredite u stranim valutama.

“Snažan rast švicarskog franka izazvao je paniku na financijskim
tržištima u središnjoj i istočnoj Europi prije nekoliko godina. No, sada
ima razloga za pretpostavku da bi se ovom krizom moglo lakše
upravljati”, kazao je za AFP William Jackson, analitičar u londonskoj
tvrtki Capital Economics.

Švicarska središnja banka uvela je, naime, negativne kamate na velike
depozite po viđenju u francima, kao i druge mjere koje bi trebale
zaustaviti priljev kapitala u “švicarce”.

Guverner Švicarske narodne banke Thomas Jordan kazao je u četvrtak da očekuje slabljenje franka u dogledno vrijeme.

“Vrijednosti tečaja (franka prema ostalim valutama) kojima trenutno
svjedočimo signaliziraju da je jako precijenjen. Trebale bi se spustiti
na održivije razine”, zaključio je Jordan.