Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60d2e1336f52df86b98b4570/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

Crveni koralj se nemilice uništava, potrebno je hitno zaštititi kolonije

Crveni koralj, kolonija sastavljena od tisuća životinjica, na tržištu postiže visoku vrijednost, a to je u zadnjih 20 godina dovelo do njegovog velikog uništenja i zato je za zaštitu koralja potrebna je hitna i konkretna reakcija.

Prema legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, nakon čega su se krvlju prekrivene morske alge okamenile.

Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda s tvrdim kosturom koji je cijenjen kao materijal za izradu nakita. 

Mnoge ova vrsta zbunjuje jer izgleda kao biljka, po kosturu je mineral, a zapravo je kolonija sastavljena od tisuća sitnih životinjica. 

- Crveni koralj obitava u dubinama između 30 i 200 metara, gdje god postoji tvrda podloga koja je relativno čista i pod utjecajem struja. Morske struje čiste to područje od sedimentacije, ali donose i plankton kojim se koralji hrane“, objasnio je za Hinu biolog Petar Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu koji radi na projektima vezanim uz klimatske promjene i more, a primarno se bavi koraljima.

Ovo fascinantno biće koje zahtijeva čisto more s malo sedimentacije naraste do 50 cm u promjeru i može ga se naći u Sredozemnom moru. U Jadranu crveni koralj obitava duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije i to najčešće na vanjskoj strani otoka. 

Crveni koralj može živjeti i više od sto godina, ali vrlo sporo raste i stoga je osjetljiv na ljudsko djelovanje.

Na tržištu postiže visoku cijenu pa ga se enormno eksploatira što je u zadnjih 20 godina dovelo do smanjenja populacije u plićim područjima, a na mnogim mjestima i do istrebljenja. 

Međutim, kako tehnike ronjenja svakodnevno napreduju, tako se morsko dno brže osiromašuje i u dubinama. U današnje vrijeme podmorje istražuju roboti pa ronioci lako otkriju kolonije do kojih zaranjaju tek nakon pomoći moderne tehnologije. 

Zaštićen je, ali i nije

Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) od 2011. godine donijela je brojne preporuke vezane za eksploataciju crvenih koralja, uključujući plan upravljanja sa ciljem suzbijanja i sprječavanja prekomjernog ulova.

Jedna od glavnih odredbi je vezana za opremu kojom se skupljaju, a propisuje da se može koristiti samo čekić koji koristi ronilac.

Nadalje, berba na dubini do 50 m je zabranjena kako bi se omogućio oporavak plitkih populacija. Zabranjeno je također sakupljati kolonije crvenih koralja čiji je promjer manji od 7 mm, mjereno unutar jednog centimetra od dna kolonije.

Kružić ocjenjuje da je po pitanju crvenog koralja „dosta velika zbrka“ i da se zadnjih 50-ak godina vrlo malo posvećivalo njihovoj stvarnoj zaštiti iako je danas zaštićen propisima u gotovo svim državama Mediterana.

- Zaštićen je i kod nas, čak je jedno vrijeme bila na snazi i stroga zaštita, međutim ljudi koji imaju koncesiju na vađenje koralja, mogu to pravo i dalje koristiti. To je kontradiktorno – ako je nešto zaštićeno, trebalo bi značiti da se uopće ne smije dirati“, kazao je. 

- Najčešće nismo sposobni zaštititi naše nacionalne parkove i parkove prirode, a zaštititi vrstu još manje", kazao je.

Najslabija kontrola je bila u vrijeme rata i tada se radilo što se htjelo. Stradala su zaštićena područja, primjerice Kornati, gdje je dosta lokacija očišćeno od koralja, navodi Kružić.

Problem je, napominje Kružić, i što su zaposlenici nacionalnih parkova i parkova prirode bazirani uglavnom na naplatu ulaznica, a manje na zaštitu prirode.

- Problem je rendžera u parkovima, njihove osposobljenosti i naobrazbe za taj posao. Problem je i pomorska policija koje nema dovoljno, a uglavnom je aktivna kada je turistička sezona, u drugim dijelovima godine gotovo da ih na terenu nema“, napominje Kružić.

Kružić poziva da se omogući veći broj brodova i rendžera koji će čuvati parkove jer oni postoje da bi se sačuvala prirodna baština. 

U međunarodni istraživački projekt kojemu je cilj popuniti praznine u znanju o stanju crvenog koralja u regiji uključena je i Hrvatska. Od 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu surađuju s Alžirom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Španjolskom i Tunisom.

Rezultati istraživanja koje će biti dovršeno sljedeće godine pružit će znanstvenu osnovu za određivanje najprikladnijih mjera upravljanja za očuvanje dragocjenog crvenog koralja.

Monitoring i istraživanje nisu jednostavni jer je zaron u takve dubine složen postupak. 

- Ronjenje je rizičan posao za koji treba imati izvrsnu naobrazbu, a u tim dubinama se ne može ostati duže od 20-ak minuta“, kazao je Kružić i dodao da samo izron traje sat vremena.

Klimatske promjene i dinamit u more

Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promjene. Crveni koralj je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stupnjeva i na višim temperaturama ugiba. 

Lokacije između 30 i 50 m dubine su dosta ugrožene zbog klimatskih promjena i to je uočljivo zadnjih 20-ak godina, nastavlja Kružić. Danas se zbog vrlo visokih temperatura ljeti zagrijava i more pa topliji sloj prodire dublje.

- Postalo je normalno da krajem kolovoza ili početkom rujna na dubini 40-50 m temperatura mora bude čak i 24 stupnja što je neusporedivo više nego prije 50 godina“, upozorava.

Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna se dogoditi da potraje mjesec dana, što je pogubno, ističe.

Neki organizmi, kao što je palamida, spuštaju se niže, ali ribari su tome doskočili pa bacaju dinamit u more da je natjeraju u plića područja čime uništavaju morsko dno. 

- To je također pojava koja se ne kažnjava, a trebala bi“, upozorava Kružić.

Kaže da ima rješenja za navedene probleme, a jedno od njih je isplata određene svote novaca koraljarima kako bi se mogli početi baviti nečim drugim. Smatra da bi se sredstva bez problema mogla povući iz socijalnih fondova EU-a.

Jadran je bara

Jadran nije ono što je bio prije 20-30 godina, polako postaje bara, kaže. Tome doprinosi kanalizacija koja se slijeva u more bez pročišćivača, masovni turizam, akvakultura. Vjeruje da bi se moglo nešto učiniti kada bi odgovorni i odgovarali za svoje postupke.

- More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga stradava, nije dobro“, priznaje.

Nova strategija EU-a za bioraznolikost pak predviđa konkretne korake u cilju oporavka bioraznolikosti do 2030., uključujući pretvaranje najmanje 30 posto europskog kopna i mora u zaštićena područja.

Za bioraznolikost bi se po planovima EU-a trebalo osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva.

Europski parlament je od stupanja na snagu EU-ovog Ugovora iz Lisabona 2009. imao odlučujuću ulogu u oblikovanju zakonodavstva u području upravljanja ribarstvom.

Parlament i Vijeće donijeli su 20. lipnja 2019. Uredbu (EU) 2019/1241 o očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera kojom se  utvrđuju zajedničke mjere u svim vodama Unije.

Njome se zabranjuje i uporaba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, među ostalim, eksploziva, povlačnih naprava i trgajućih ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta koralja.

Kružić se slaže da bi trebale postojati zone u kojima se crveni koralj ne smije ubirati kao i zone u kojima se ne smije loviti riba. 

- Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti izvan zaštićenog područja, tako da se ribari ne trebaju bojati“, rekao je za Hinu.

Uvjeren je da danas ne bismo imali problem s crvenim koraljima da smo dobro čuvali zaštićena područja jer bi opstali barem u netaknutim sredinama. „Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim“.

Usisivač morskog dna

Ističe zanimljiv slučaj trpova koji su dugi niz godina bili zaštićeni zbog Kineza koji su ih željeli otkupljivati. Naime, u Kini su trpovi delikatesa i afrodizijak.

- Prije tri godine je ministarstvo dozvolilo eksploataciju i trp se počeo nemilice vaditi. Nakon reakcije biologa nisu vratili zaštitu nego samo uveli lovostaj. Takve stvari se ne bi smjele događati jer su posljedice dalekosežne“, upozorava. 

Trp ima svoju ulogu u moru – hrani se sedimentom, guta ga, probavlja organsku tvar i izbacuje čisti pijesak. Dakle čisti od viška organske tvari pa ga se naziva usisavačem morskog dna, kaže Kružić. 

Upozorava i na činjenicu da Ministarstvo zaštite okoliša više ne postoji, već je potpalo pod Ministarstvo gospodarstva. Nada se da će biti ponovno ustrojeno kao samostalno tijelo što bi imalo smisla s obzirom na orijentiranost Europske unije prema većoj bioraznolikosti.

Zaključuje na kraju da crveni koralj još živi u Jadranskom moru, ali je ozbiljno ugrožen. Ponavlja da zaštitu treba što hitnije pojačati, a područja u kojima živi treba zaštititi.

hr Wed Jun 23 2021 09:23:01 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60e7f3ec6f52dff3cf8b4641/80
Foto: Unsplash

Ovo su najčešći simptomi korone kod onih koji su se cijepili pa zarazili

Od početka pandemije koronavirusa pa do danas, virus je evoluirao, a pri tome su se mijenjali i simptomi bolesti. Gubitak mirisa i okusa na početku je bio jedan od najučestalijih simptoma covida-19 i glavni indikator bolesti, a sada je tek deveti najučestaliji simptom.

Osim toga, simptomi se razlikuju i kod osoba koje su primile samo jednu dozu cjepiva i kod onih koji su primili obje doze pa se zarazili, pokazala je nova studija iz Velike Britanije.

Prema studiji, simptomi koji se najčešće javljaju kod necijepljenih osoba uključuju glavobolju, upalu grla, curenje nosa, vrućicu i uporni kašalj.

Simptomi nakon prve doze

Simptomi koji se javljaju kod osoba koje su primile samo jednu dozu cjepiva slični su onima koji se javljaju kod necijepljenih.

Oni uključuju glavobolju, curenje nosa, upalu grla, kihanje i kašalj.

Autori studije objašnjavaju da je kašalj koji ne prolazi sada među pet najučestalijih simptoma, ali da se kihanje i curenje nosa javljaju u većoj mjeri, iako se ranije smatralo da ovi simptomi nisu povezani s infekcijom.

Simptomi nakon dvije doze

Simptomi koji se javljaju kod osoba koje su primile dvije doze cjepiva uključuju glavobolju, curenje nosa, kihanje, upalu grla i gubitak mirisa.

Osobe koje su se zarazile nakon dvije doze ističu da su im simptomi trajali znatno kraće, što sugerira da su imali blaži oblik bolesti, prenosi N1.

Istraživači navode da bi na promjenu simptoma moglo utjecati i to što se virus mijenja, ali i to što se sada zaražavaju druge demografske skupine, prvenstveno mlađe osobe koje obično imaju blaže simptome bolesti.

hr Sat Jul 31 2021 17:21:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6104faa76f52dff1f08b4574/80
Foto: Pixabay

Ozbiljni znakovi, koje vam tijelo daje, da hitno morate krenuti vježbati

Svi znamo da bismo se trebali hraniti zdravo i uravnoteženo te vježbati, ali uvijek se teško pokrenuti, a još teže posljednjih godinu i pol za vrijeme pandemije.

Sjedilački način života dovodi do toga da nam tijelo samo signalizira da je vrijeme da se počnemo kretati.

Svi znamo da bismo se trebali hraniti zdravo i uravnoteženo te vježbati, ali uvijek se teško pokrenuti, a još teže posljednjih godinu i pol za vrijeme pandemije.

Ipak, pokrenuti se moramo i nakon nekog vremena tijelo će to samo početi tražiti od nas. Ovo su samo neki od znakova koje vam tijelo daje kada želi signalizirati da trebate početi vježbati, prenosi N1.

Loše spavate

Ako tijekom dana unosite priličnu količinu kofeina, a i dalje ste pospani, to može značiti da ne spavate dobro. Uzrok toga, pak, može biti nedovoljno kretanje. Naime, ako se ne krećete, ne izmorite dovoljno tijelo preko dana. Ako je, pak, tijelo dovoljno izmoreno, lakše ćete zaspati i spavat ćete bez buđenja tijekom noći.

Visok tlak

Bilo da vam je dijagnosticiran ili da ste sami doma mjerili, visok tlak treba shvatiti ozbiljno. On se snižava osnaživanjem srčanog mišića, a upravo to radi vježba.

Bole vas križa

Ako nemate nikakvu drugu dijagnozu zbog koje bi vas mogla boljeti leđa, razlog je možda manjak kretanja. Vježbom ćete ojačati mišiće koji će onda lakše podržavati kralježnicu.

Stalno ste gladni

Ako se ne krećete, vaše tijelo ne bi trebalo zahtijevati toliko hrane, ali vi ste stalno gladni. To može značiti da vaše tijelo proizvodi previše hormona koji je odgovoran za osjećaj gladi. Jedna studija je pokazala da vježbanje može smanjiti apetit jer smanjuje razine tog hormona.

Zatvor

Kako bi vam probava ostala redovita, redovito biste trebali i vježbati jer kada se vi ne krećete ni važa crijeva nemaju toliku potrebu kretati se i obavljati svoj posao.

Zapušete se nakon nekoliko stepenica

Ako ste napravili pauzu od vježbanja dugu nekoliko mjeseci, ali i dalje vjerujete da ste u formi, popnite se po stepenicama. Ako se zapušete nakon nekoliko stepenica, vrijeme je da krenete ponovno vježbati.

Čini vam se da su vam zglobovi kruti

Ako osjećate da vam je vrat krut ili da vam koljena nisu pokretljiva kao prije to ne znači nužno da starite nego da se morate početi ponovno kretati.

Stalno ste pogrbljeni

Ako se svako malo uhvatite da ste pogrbljeni dok sjedite za radnim stolom to bi mogao biti znak da je vrijeme za vježbanje. Naime, ako ne vježbamo naši trbušni mišići slabe i jednostavno ne mogu pomagati pri održavanju pravilnog držanja kako bi trebali, piše Eat this.

hr Sat Jul 31 2021 09:24:49 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/610453836f52df2bf08b45ab/80

Održana druga ovogodišnja Ljetna škola tehničkih aktivnosti u Zvjezdanom selu Mosor

Do kraja ljeta je u programu ZSM-a i održavanje Radioamaterskog kampa za mlade, koji bi u suradnji s Hrvatskim radioamaterskim savezom trebao biti proveden u vremenu od 22. do 29. kolovoza.
U zvjezdarnici udruge Zvjezdano selo Mosor (ZSM) u Gornjem Sitnom je u vremenu od 26. do 30. srpnja održana druga ovogodišnja Ljetna škola tehničkih aktivnosti za učenike osnovnih škola. Pohađalo ju je sedamnaest učenika iz Splitsko-dalmatinske županije i grada Zagreba. Za njih je u tome razdoblju priređeno sedam raznovrsnih radionica.

ZSM organizira škole tehničkih aktivnosti već puna dva desetljeća. U tom vremenu, te je učeničke kampove tijekom školskih praznika pohađalo ukupno oko 1600 polaznika osnovnih i srednjih škola. Prvog dana ove Ljetne škole je po prvi put provedena radionica strojarskih konstrukcija. Vodio ju je Ante Milić, učitelj tehničke kulture u dvije solinske osnovne škole. Djeca su od kartona i drugih materijala izrađivala model vjetrenjače.

Osnovni materijal za izradu modela je bio aluminijski lim, ali su djeca u njega ugradila i drvene letvice, matice s krunastom glavom, podloške za matice, vijke za metal, blok zakovica, plastične slamke, štapiće za roštilj, itd. Funkcionalnost uradaka je provjerena puhanjem zraka, a pomogao je i vjetar koji je toga dana puhao oko zvjezdarnice.

Drugog dana Ljetne škole je održana radionica elektronike. Vodio ju je Dragan Stanojević, prof., učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Petra Kružića u Klisu i OŠ Vjekoslava Paraća u Solinu. Radionica se sastojala od dva dijela. Polaznici su u prvom od njih za vježbu spajali jednostavne strujne krugove, dok su u drugom izradili elektroničko treptalo na tiskanoj pločici. Djeci se osobito dopalo lemljenje otpornika i drugih sitnih elektroničkih elemenata.

U srijedu su održane dvije radionice. Obje je vodio Martin Olujić, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Splita, uz pomoć Elle Rinčić, djelatnice Zajednice. Prijepodne je upriličena radionica modelarstva, kada su od lagane šperploče djeca izrađivala modele zdjelica, vaza i ljestava/klupica. Pri tom su uvježbala uporabu Unimata s ubodnom pilom za grubu obradu, te ručnog alata i brusnog papira za finu doradu detalja i manje pristupačnih mjesta. Obrađene dijelove su lijepila brzosušećim ljepilom za drvo. Popodne je na rasporedu bila radionica raketnog modelarstva. Polaznici su uz pomoć mentorâ izradili letni model lagane rakete s padobranom.

Četvrtog dana Ljetne škole, održane su radionice robotike, te automatike i programiranja, a obje je vodila Ella Rinčić. Prijepodne, u radionici automatike i programiranja, djeca su upoznata s osnovim pojmovima iz toga područja, čime se ono bavi i koja je logika programiranja. Polaznici su potom izrađivali vlastite animirane filmove i igrice, sve u programu mBlock. Tako naučeno, u popodnevnim satima je u radionici robotike preneseno u praksu, uz pomoć edukacijskih robota mBot 2.

Posljednjeg dana i ove Ljetne škole je na programu bila interaktivna radionica znanstvenih pokusa. Vodio ju je Željan Kutleša, nastavnik fizike iz splitskih osnovnih škola Gripe i Split 3. Djeca su dobila priliku upoznati se s električnim svojstvima različitih materijala, ali i eksperimentirati s laserskim zrakama, manipulirajući njima zrcalima i lećama.

Sve svoje uratke izrađene u spomenutim radionicama, djeca su na koncu ponijela kućama.
Pored svega toga, za polaznike škole su u večernjim satima održavana i predavanja iz astronomije, te promatranja nebeskih tijela s terase zvjezdarnice. Teleskopom su promatrani objekti dalekog svemira, te planeti Jupiter i Saturn. Predavanja o Sunčevom sustavu i svemirskim letjelicama, te promatranja teleskopom, vodio je astronom-animator ZSM-a Zoran Knez.

I ovu Ljetnu školu tehničkih aktivnosti u ZSM-u je organizirao i njen rad koordinirao Tomislav Nikolić, tajnik Udruge. Do kraja ljeta je u programu ZSM-a i održavanje Radioamaterskog kampa za mlade, koji bi u suradnji s Hrvatskim radioamaterskim savezom trebao biti proveden u vremenu od 22. do 29. kolovoza.
hr Fri Jul 30 2021 21:32:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/6103efd96f52df9aef8b45b7/80

Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira 16. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića"

Zbog složene situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa sva događanja održavaju se na otvorenom, a pazit će se na trenutne epidemiološke mjere)
Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira 16. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića" . Kao i svake godine biti će za svakoga ponešto, a predstojeći kulturni događaji prigoda su za sadržajno i lijepo druženje u ljetnim večerima uz raznovrstan program u Gatima, srcu drevne Poljičke republike.

Zbog složene situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa sva događanja održavaju se na otvorenom, a pazit će se na trenutne epidemiološke mjere).

Ovogodišnji program, koji se održava od 1. do 20. kolovoza, sastoji se od dvije dramske i jedne dječje predstave, dvije večeri radionice glagoljice te završne folklorne večeri.

Otvaranje 16. Gatskog kulturnog ljeta „Dani Ive Marjanovića je 1. kolovoza (nedjelja) u 21 sat, u zaseoku Kuvačići, a ljeto se otvara sa predstavom “Dijete našeg vremena”, koju izvodi kazalište " Playdrama.

01. kolovoza 2021.,  nedjelja, 21 sat - Gata, Kuvačići
Svečano otvaranje, predstava „Dijete našeg vremena“,, izvedba: Kazalište PlayDrama - Split

04. kolovoza, srijeda, 20:30 sati, Gata, crkva Gospe od Smova
Predstava za djecu „Cvrčak i mrav“, kazalište Bumerang

07. -08. kolovoza, subota – nedjelja, 19:30 sati, Gata kod župne crkve Sv. Ciprijana
Čudo hrvatske glagoljice, radionice glagoljice – voditelji profesor Darko Žubrinić i Mirna Lipovac

14. kolovoza, subota, 21.00 sati, Gata, crkva sv. Ciprijana
Predstava „Art“ u izvedbi Aplauz teatra iz Zagreba,

20. kolovoza, petak, 20.30 sati, Gata, župna crkva svetog Ciprijana

Svečano zatvaranje - večer folklora i klapske pisme, nastupaju: KUD Putalj, KUU „Mosor“ Gata i klapa Salona.
Više detalja na linku.
hr Fri Jul 30 2021 14:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .