Hoće li se na izbore moći izlaziti sa 16 godina: “Ako smo privrženi demokraciji, moramo spustiti dobnu granicu”

Tijekom posjeta predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsoli
Hrvatskoj u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj održana je
tribina s oko 200 srednjoškolaca i studenata na kojoj je predsjednica EU
porlamenta razgovarala o svom političkom angažmanu, predstojećim europskim
izborima te važnosti glasanja na njima. Tom prilikom mlade je upozorila da
moraju odgovorno i aktivno sudjedlovati u političkom životu. “Ako vi
nećete, drugo će donositi odluke umjesto vas, odluke koje utječu na vaš život”,
rekla je Metsoli. S obzirom na to da političari nerijetko vole reći da sve što
rade, rade da bi budućim generacijama bilo bolje i lakše, nameće se pitanje
zašto se tim istim mladima onemogućava da sa 16 godina sudjeluju na izborima,
kako lokalnim i nacionalnim, tako i na izborima za Europski parlament.

Naravno, da je za ove sljedeće izbore za Europski parlament ili
naš Sabor, koji se održavaju sljedeće, 2024. godine, kasno promijeniti
Ustav i omogućiti mladima od 16 izlazak na izbore, ali upravo bi sljedeća,
superizborna godina, mogla biti dobar trenutak u kojem bi o tako nečem trebalo
početi razgovarati.

Rijetki znaju da brojne države imaju odredbe u kojima mladi mogu glasati.
Tako mladi u Austriji mogu glasati na svim izborima već od 16 godina.
I na Malti mladi od 16 mogu glasati na svim izborima. U Estoniji na
lokalnim izborima u Škotskoj na svim škotskim izborima kao i Walesu u
kojem mogu glasati na svim velškim izborima. U Njemačkoj mladi od 16
godina mogu glasati na izborima u nekim saveznim državama i pokrajinama, a toj
zemlji raspravlja se i o mogućnosti da mladi od 16 glasaju i na saveznim
izborima. Belgija je izlazak na izbore 16-godišnjacima već omogućila,
a u Grčkoj opće biračko pravo počinje sa 17 godina. Rasprave o
spuštanju dobne granice za izbore na 16 godina vode se u više europskih
zemalja, piše N1.

Mogućnost da i u Hrvatskoj na izbore, kako za Europski parlament, tako i
domaće, spominjalo se u više navrata i u Hrvatskoj, ali je uvijek izazivala
podijeljena mišljenja uz jako raširenu predrasudu da mlade ne zanima ništa te
naravno i zamjerku da nemaju dovoljno znanja i iskustva ili da će, budući da su
mladi, na izborima glasati za neku od radikalnih političkih opcija.

Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u
Zagrebu za N1 kaže da već duže vrijeme Europska unija preporuča spuštanje dobne
granice za glasanje na izborima za Europski parlament na 16 godina. Na primjeru
Austrije opovrgava argumente da mladi nisu zainteresirani za politiku ili da će
glasati za radikalne i ekstremističke opcije.

-Mi već imamo iskustava iz nama već susjedne države, Austrije, koja je
2007. godine spustila dobnu granicu na svim izborima i nakon toga su austrijski
istraživači analizirali kakve su posljedice te odluke i došli su do zaključaka
da tih negativnih utjecaja nema. Da kad mladima dodjelite ta prava, da se
16-godišnjaci i 17-godišnjaci ne razlikuju od recimo 23-godišnjaka po pitanju
odaziva, zainteresiranosti, da ne glasaju u većoj mjeri za ekstremističke
stranke tako da ti argumenti gledano u stvarnosti u empiriju u jednoj državi koja
je to provela ne drže vodu, kaže Šalaj.

No ističe, da unatoč tome, i zbog različitih razloga, najviše iz tog što
političari ne vole dijeliti moć, oni ne žele uvesti još nekoga tko ima pravo
glasa u političku igru te da većina država u svijetu, a među njima i Hrvatska za
sada se nije odlučila spustiti tu dobnu granicu.

-Čini mi se da je glavni argument u prilog spuštanju dobne granice za
glasovanje u tome da je to dodatna demokratizacija političkog sustava, međutim,
sad imamo situaciju u kojoj je dio “demosa”, građana, isključen od prava na
sudjelovanje po arbitrarnim kriterijima, kaže Šalaj.

Što se Hrvatske tiče, kaže da je očito da za iduću super izbornu godinu
neće biti moguće spustiti dobnu granicu za glasanje, jer to bi pretpostavljalo
ustavnu promjenu te dodaje da u našoj politici ne postoji koncezus o toj temi.
“Dapače, to i nije tema koja je na dnevnom redu političkih stranaka”,
naglašava.

Na pitanje bi li spuštanje dobne granice za glasanja bilo moguće provesti
na za sljedeće lokalne izbore, Šalaj kaže da u Gong planira zagovarati tu opciju
da se to spusti bilo odjednom za sve vrste izbora kao u Asutriji ili samo za
lokalne izbore kako je to u Njemačkoj.

-Dakle to je nešto čemu bi naravno iz perspektive razvoja demokracije
trebalo razmišljati, ali ono što također nije prisutno u Hrvatskoj za razliku
od nekih drugih država, nema snažnog pritiska mladih. Jedan od aktera koji bi
to trebali promovirati su udruge mladih, a za sada je to jako slabo.

A je li razlog slabog zanimanja mladih za akciju po tom pitanju i taj što
u većini političkih stranaka dobnu granicu za svoj poltički pomladak drže do
nevjerojatnih 30 i više godina, Šalaj kaže da je moguće.

-Ako smo zaista privrženi demokratskoj ideji, onda zaista moramo tu dobnu
granicu spustiti jer se pokazalo na austrijskom slučaju ili grčkom, na kojima
imamo empirijske dokaze da su strahovi neopravdani. Ali nije samo to, Hrvatska
nije najgora po tom pitanju, ogroman broj drugih država tu dobnu granicu drži
na 18 godina, kaže Šalaj.

Na komentra da mlade, u nuždi, mogu unovačiti, mobilizirati sa 16 godina,
ali da ni tada neće imati pravo birati predstavnike u parlamentu, Šalaj dodaje
da postoji i dodatni apsurd. Podsjetio je na političku uzrečicu iz američke
revolucije “nema oporezivanja bez zastupanja” te upozorava:

-Mi danas u Hrvatskoj imamo 17 godišnjake koji nakon završene trogodišnje
strukovne škole koji počinju raditi i plaćaju porez, a nemaju pravo sudjelovati
u odlučivanju kako da se ta sredstva raspodjelju.

Uz argumente protiv, poput neinformiranosti, nezainteresiranosti, a jedan
od njih je i neurološki razvoj mozga za koji se znanstveno tvrdi da se do te
godine još uvijek razvija i sazrijeva, davanje prava glasa mladima bilo bi u
skladu s drugim pravima koja već uživaju, kao što su pravo na vožnju motociklom
ili odlučivanje o zdravstvenim pitanjima koja se odnose na njih bez pristanka
roditelja, koja se obično dobivaju u dobi od 16 godina. No jedno je sigurno,
rasprava o ovom pitanju, kao i o mogućnosti elektronskog glasanja morat će se
povesti već kroz sljedeći izborni ciklus.