Važne vijesti za europski nogomet stižu iz UEFA-e, mijenja se format svih klupskih natjecanja koje organizira krovna europska nogometna institucija.

Od sezone 2024/2025 više nećemo gledati Ligu prvaka na kakvu smo navikli, umjesto 32 kluba koja su kroz osam grupa tražila plasman u nokaut fazu elitno europsko natjecanje brojat će 36 klubova. Koji više neće biti podijeljeni u skupine već će igrati u „jednoj“ skupini. Naravno, to ne znači da će igrati svatko sa svakim, UEFA je donijela rješenje da će svaki klub igrati osam utakmica u početnoj ligaškoj fazi, četiri kod kuće, četiri u gostima. Protivnici će se slagati po principu jakosnih skupina, ali više neće biti dvokružnog sustava već će igrati protiv osam različitih protivnika. Na kraju će se zbrajati poredak po osvojenim bodovima od 1. do 36. mjesta. U odnosu na još uvijek aktualni format u kojem se igralo šest utakmica po skupinama, sada će svaki sudionik Lige prvaka imati dvije utakmice više. Prvotni plan je bio da se igra 10 utakmica, ali ipak je smanjen na osam, a za sve se koristi „švicarski model“ koji se primjenjuje u šahu.

Što se tiče nokaut faze, prvih osam klubova na ljestvici izravno će ići u osminu finala, a klubovi od 9. do 24. mjesta igrat će međusobno šesnaestinu finala, pobjednici će proći u osminu finala. Poraženih osam klubova iz te šesnaestine finala nastavit će natjecanje u Europskoj ligi.

Važna je promjena uvedena kod uvrštavanja četiri dodatne momčadi u Ligu prvaka, premda su iz najjačih liga i klubova tražili da ta mjesta popune klubovi s najboljim koeficijentom koji nisu kroz domaća natjecanja ostvarili potreban plasman. UEFA je takvu ideju na određeni način odbila otvorivši vrata klubovima iz slabijih liga.

Prvi od četiri nova kluba bit će trećeplasirana momčad lige države koja je po nacionalnom koeficijentu peta na UEFA rankingu. Drugi od četiri nova kluba dolazit će iz kvalifikacija u kojima sudjeluju prvaci država, do sada poznatog kao „Champions Path“, u kojima je sudjelovao i prvak Hrvatske. Tim putem su u dosadašnju Ligu prvaka ulazila četiri kluba, sada se to povećava za jedno mjesto.

Preostala dva od četiri nova kluba koja će zaokružiti brojku od 36 sudionika Lige prvaka dolazit će iz liga čiji su klubovi sakupili najviše bodova u europskim natjecanjima prethodne sezone. Dakle, zbrajat će se bodovi u svim europskim klupskim natjecanjima, za sve klubove iz jedne države. Mjesto u novoj Ligi prvaka dobit će klub koji je u domaćoj ligi prvi do klubova koji su izravno osigurali nastup u LP. UEFA je dodala da bi, primjerice, u ovoj sezoni ta mjesta pripala Engleskoj i Nizozemskoj jer su njihovi klubovi zbrojno uzeli najviše bodova.

Jednak format natjecanja primijeniti će se na Europsku ligu i Konferencijsku ligu, obje će brojati 36 klubova. Jedina je razlika da će u Europskoj ligi klubovi igrati osam utakmica kao u Ligi prvaka, dok će u Konferencijskoj ligi igrati šest utakmica.

Naravno, tek treba vidjeti hoće li novi format biti uzbudljiv i zanimljiv kao aktualni, ali činjenica je da sve više klubova iz slabijih liga može doći u priliku da izbori igranje u glavnoj rundi nekog od natjecanja. Dobra je to vijest i za Hrvatsku, od 2024/2025 mogli bi imati nekoliko klubova koji će igrati jesen u Europi.

U finale se već plasirao GOŠK iz Kaštela, vodeća momčad 1. ŽNL je jučer pobijedila Omladinac u Vranjicu s 2:0. Golove za momčad koju vodi Siniša Jalić  su postigli Ivan Bučić u 33. minuti te nekadašnji napadač Hajduka Tomislav Bušić u 56. minuti. Kaštelani su već osvojili naslov prvaka u 1. ŽNL, želja im je uzeti i županijski Kup te se plasirati u glavni ždrijeb Kupa Hrvatske. Naravno, za to će im trebati pobjeda nad boljim iz dvoboja drugoligaša Croatije i Solina. 

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Zlatko Dalić, objavio je popis igrača za predstojeće utakmice u novoj sezoni Lige nacija protiv Austrije (Osijek, 3. lipnja), Francuske (Split, 6. lipnja), Danske (Kopenhagen, 10. lipnja) i Francuske (St. Denis, 13. lipnja).

Na popisu izbornika našli su se sljedeći igrači:

Vratari: Dominik Livaković (Dinamo), Ivica Ivušić (Osijek), Nediljko Labrović (Rijeka).

Braniči: Domagoj Vida (Bešiktaš), Šime Vrsaljko (Atletico Madrid), Borna Barišić (Glasgow Rangers), Duje Ćaleta-Car (Olimpique de Marseille), Josip Juranović (Celtic), Joško Gvardiol (RB Leipzig), Borna Sosa (Stuttgart), Marin Pongračić (Borussia Dortmund), Josip Stanišić (Bayern), Martin Erlić (Spezia), Josip Šutalo (Dinamo Zagreb).

Vezni: Luka Modrić (Real Madrid), Mateo Kovačić (Chelsea), Marcelo Brozović (Inter), Mario Pašalić (Atalanta), Nikola Vlašić (West Ham), Lovro Majer (Rennes), Kristijan Jakić (Eintracht Frankfurt), Luka Sučić (RB Salzburg).

Napadači: Ivan Perišić (Inter), Andrej Kramarić (Hoffenheim), Josip Brekalo (Torino), Mislav Oršić (Dinamo Zagreb), Marko Livaja (Hajduk), Ante Budimir (Osasuna), Petar Musa (Boavista).

Pretpozive su dobili: Luka Ivanušec (Dinamo), Mile Škorić (Osijek), Ivo Grbić (Lille), Nikola Moro (Dinamo Moskva), Filip Krovinović (Hajduk), Mario Vušković (HSV).

Da je Eros Grezda u 26. minuti uspio iskoristiti daleko najbolju priliku Šibenika možda bi ishod dvoboja protiv Dinama bio jednak, ali sigurno bi se Zagrepčani znatno teže domogli naslova prvaka. Žalit će za tim promašajem brojni navijači Hajduka koji su se nadali da Narančasti mogu zaustaviti Modre. Nisu mogli jer su deficitarni kvalitetom, uz to desetkovani ozljedama nekoliko važnih igrača. Kada utakmicu morate početi s veznjakom na poziciji stopera te kada vam umjesto desnog beka mora igrati lijevi bek, a uz to nemate ni daleko najboljeg napadača, onda je teško za očekivati tečnu i kvalitetnu igru. Dean Računica je potrošio glas i cijelu utakmicu proveo na nogama kao da je igrao sa svojim igračima, ali nije mu pomoglo. Dinamo se vrlo brzo nametnuo posjedom lopte, tehnička izvedba Petkovića, Tolića i Ivanušeca dolazila je do izražaja po kvalitetnom terenu na Šubićevcu. Patio je pritom vezni red domaćih, borili su se Šibenčani koliko su mogli, Rogić je bio pouzdan, ali bilo je pitanje vremena kada će gosti pronaći put do mreže. Doduše, da se na odmor otišlo s nulom sigurno bi dodatno porasla nervoza Dinama, ali u završnici prvog dijela prošla je jedna od brojnih sličnih akcija gostiju. 

Petković je bio igrač prevage, navlačio je obranu i dobro dijelio lopte pa je otvorio mogućnost Špikiću da asistira za Tolića. Vodstvo je rastjeralo nervozu gostiju, mudra je bila reakcija trenera Dinama da na poluvremenu ostavi u svlačionici strijelca Tolića, ne zato jer je igrao loše već stoga što je s vodstvom u džepu Dinamo mogao čekati na prilike iz tranzicije u kojoj je Petković ključan igrač. Trener gostiju vjerojatno je očekivao da će Šibenik u nastavku malo izaći prema naprijed, ali ništa se na terenu nije promijenilo, Dinamo je imao potpuno kontrolu i povećao vodstvo jednim od najljepših golova sezone. Petar Bočkaj je skinuo paučinu iz rašlji te veliki teret s leđa dinamovaca. Nakon toga su manje-više rutinski sačuvali pobjedu i osigurali naslov prvaka pred brojnim navijačima, fešta u Šibeniku počela je nakon gola Bočkaja.

Šibenik je u završnici malo popravio posjed lopte, ali nije zaprijetio Livakoviću. Najzanimljivije je bilo u 81. minuti kada su se zakačili Grezda i Ristovski pa je nastalo klupko igrača i članova dvaju stožera. Rješenje suca Zebeca pokazalo je još jednom da sudac iz Cestice nema kvalitetu, podijelio je žute kartone dvojici začetnika konflikta, dodao još jedan stoperu domaćih Biliću, ali pravo je čudo kako nije isključio Erosa Grezdu. Osim što je nasrnuo na Ristovskog rukom je udario Menala na očigled svih, i to nakon što se situacija malo smirila. Zebec je popričao s Grezdom, tko zna što mu je objašnjavao, ali napravio je veliku pogrešku. Nije mu to bila jedina na utakmici, još prije vodećeg gola Dinama u prvom dijelu mogao je pokazati prekršaj za domaće na sredini terena nakon nadskoka Šutala na Grezdu. Lopta je pripala gostima koji su nakon pola minute poveli, tako to u nogometu biva, Zebec će morati istrpjeti prigovore zbog situacije koja je prethodila egzekuciji Tolića.

I nije to bilo sve od slabe prezentacije Zebeca, nevjerojatna je odluka da je utakmicu produžio samo dvije minute. Samo je prekid kod konflikta Grezde i Ristovskog potrajao duže, a gdje su još prekidi zbog ubačene pirotehnike pa brojne zamjene. Nadoknada je morala biti znatno duža, Šibeniku vjerojatno ne bi puno značila jer je Dinamo imao kontrolu nad utakmicom. Ali, Zebec je jednostavno bio slab i dekoncentriran pa je želio skratiti muke sebi i ostalim akterima.

Iz perspektive Hajduka koji se nadao drugačijem ishodu dvoboja na Šubićevcu, nada u čudo bila je tanka. Bijelima ostaje za utjehu da su dugo bili u igri za naslov, nakon 10 godina osvojili su drugo mjesto, a čeka ih i finale Kupa. Prije toga i put u Zagreb kod novog/starog prvaka, sigurno s motivom da ostanu neporaženi ove sezone u najvećem derbiju hrvatskog nogometa.