Pošto je 12.000 ljudi
potpisalo peticiju protiv privatizacije i “rasprodaje” 25 državnih
tvrtki i banaka u Sloveniji, pojavila se protupeticija koja tvrdi da bez
privatizacije nema razvoja u slobodno društvo temeljeno na tržišnom
gospodarstvu i privatnom vlasništvu.
“Odustanite od želje za kontrolom državnih poduzeća, a jedini
kriterij za njihovu prodaju neka bude ponuđena cijena”, navode u pozivu
upućenom vladi potpisnici peticije za privatizaciju.
“Slovenija ima tako visok udio državnog vlasništva jer politika
ima interes kontrolirati gospodarstvo i plaćati usluge svojim klijentima
i prijateljima”, piše u peticiji.
Ako se takvo stanje zadrži i privatizacija državne imovine opet
blokira, račun će platiti “sadašnje i buduće generacije”, navode autori.
Peticiju je do sada potpisalo više ekonomista srednje generacije
te nekoliko ministara u nekadašnjoj vladi bivšeg premijera i oporbenog
čelnika Janeza Janše.
Među njima je bivši ministar financija Janez Šušteršič koji tvrdi
da se privatizaciji protive “duhovni nasljednici socijalizma”, odnosno
stare političke elite kojima sadašnje stanje s visokim udjelom državne
imovine odgovara jer se u njemu “dobro snalaze i od toga dobro žive”.
“Sa svakom novom blokadom privatizacije i osporavanjem privatnog
vlasništva Slovenija se zapravo vraća 25 godina natrag u prošlost, kad
je dominantno pitanje bilo hoće li postati država čiji se razvoj temelji
na slobodnom i privatnom tržišnom gospodarstvu”, kazao je Šušteršič.
Ta je dilema i danas otvorena, uvjeren je Šušteršič.
Glavni potpisnik peticije protiv privatizacije je poznati
slovenski makroekonomist Jože Mencinger koji drži da je privatizacija
dugoročno štetna.
Takvo je stajalište zastarjelo, kaže Šušteršič i podsjeća da je
Mencinger kao potpredsjednik vlade u ranim 90-im godinama zagovarao
privatizaciju koja bi koristila lijevim političkim elitama.
Mencinger je bio glavni zagovornik tzv. tajkunske privatizacije u
kojoj su menadžeri bez vlastita novca, kreditima državnih banaka,
otkupljivali poduzeća koja su vodili, a taj je model propao te izazvao
velike financijske rupe u bankama nakon nastupa svjetske financijske
krize, tvrdi Šušteršič.