ANKETA Gdje bi splitski političari smjestili izbjeglice u Gradu pod Marjanom?

Svakim novim danom brojimo sve više pristiglih izbjeglica koje prelaze iz Srbije u Hrvatsku, preko graničnih prijelaza ali i onim alternativnim putevima. Kako vrijeme prolazi, a situacija u jednom trenutku među izbjeglicama eskalira, a u drugom se smiri, podijeljenost kod Hrvata oko primanja i zbrinjavanja izbjeglica nikad gora nije bila. 

S jedne strane svjedočimo zabrinutosti i neinformiranosti preplašenog naroda koji odbija mogućnost masovnog prihvata izbjeglica, a među kojima iskaču i pojedini izgrednici s natpisima koji sadrže i nacističku simboliku što uglavnom naiđe na većinsku osudu. 

S druge strane pak vidimo poruke dobrodošlice izbjeglicama većinom od ljudi koji su okusili bijeg od rata u svojim nogama, a među kojima zasigurno primjećujemo svakojake aktivističke i lobističke skupine koje od takvih akcija i žive.

Kako bi mogli shvatiti u potpunosti mišljenje pojedinih političkih opcija u gradu Splitu što bi se odnosilo i na većinu njihovog biračkog tijela, postavili smo dva anketna pitanja čelnim ljudima tih različitih političkih opcija. 

Prvo pitanje se odnosi na zbrinjavanje, odnosno treba li Split ugostiti izbjeglice koje stižu u Hrvatsku, a drugo se odnosi na mišljenje istaknutih političara i opcija kojima pripadaju o porukama nedobrodošlice izbjeglicama u Splitu. 

Odgovore gradonačelnika Baldasara, Tonća Blaževića i Srđana Gjurkovića prenosimo u cijelosti, dok odgovore Petra Škorića, Marijane Puljak i ostalih splitskih političara očekujemo tijekom dana.

Ivo Baldasar SDP:

– Split će postupiti po uputama Vlade Republike Hrvatske kojoj smo na traženje spremni dati izvještaj o našim mogućnostima i kapacitetima. Za sada takvih zahtjeva nije bilo.  Bude li potrebe Split sigurno neće odbiti pomoć, kako na razini Grada tako i na razini društva koje je senzibilizirano na solidarnost i humanost.  Inače, službe Grada, Crveni Križ  i ostale udruge su u međusobnoj koordinaciji i komunikaciji te su spremne odgovoriti na potrebu zbrinjavanja određenog broja ljudi, ukoliko do toga dođe – odgovorio je gradonačelnik Baldasar.

– O porukama nedobrodošlice mislim sve najgore. To su ipak izolirani izgredi koji nisu odraz stava i raspoloženja Splićana nego vandalizam  pojedinaca koji treba osuditi i sankcionirati. Puno je više pozitivnih primjera među  našim sugrađanima: Crveni kriz pomaže, ljudi prikupljaju pomoć, pojedinačno i organizirano. To je prava slika Splita i Splićana koji su uvijek bili solidarni, otvoreni i osjetljivi na ljudsku  patnju – odgovorio je na drugo pitanje Baldasar.

Tomislav Prljević HDZ:

– Vidimo da se izbjeglice ne nalaze na koordidoru kojim ide prema Europi, pa nema niti potrebe pozivati ih I sugerirati njihov dolazak u Split. Međutim, ovdje je riječ o problemu od šireg nacionalnog i međunarodnog značaja, koji zadire i u pitanja nacionalne sigurnosti, pa sam mišljenja kako se na ovo pitanje ne može odgovarati lokalno, već je puno važnije da aktualna vlast konačno izađe s rješenjima i ponudi odgovore kako će se Hrvatska postaviti naspram ovog problema, pa će samim time i svi gradovi, uključujući i grad Split,  znati kako se  i na koji način se postaviti i pomoći ukoliko bude potrebno.

Na žalost, dok zemlje Europske unije redefiniraju svoj stav zbog širenja izbjegličke krize, vlast u Hrvatskoj o tome humanitarnom i sigurnosnom pitanju još uvijek nema nikakvog stava ni plana! Takav neodgovoran pristup i pogrešne procjene, kao i zanemarivanje problema što čini aktualna vlast može prouzročiti katastrofalne posljedice za našu zemlju.
Bojim da će se zbog Milanovićevog predizbornog populizma, kojem smo evo i jučer mogli svjedočiti u gradu Splitu, dok je ležerno s osmjehom na licu šetao po gradilištima i još jednom svima javno potvrdio da bježi od istine i stvarnosti, Hrvatska uskoro naći u velikom problemu – kazao je Prljević na prvo pitanje. 

– Osobno mislim da su se naši građani u mnogo brojnim situacijama pokazali kao ljudi “velikoga srca”, mogli samo svjedočit kako samo u najtežim trenucima za našu domovinu nesebično pomagali našim susjedima , da ne nabrajam ogroman broj humanitarnih akcija u kojima su Hrvati sudjelovali. Danas također možemo svjedočiti da naši građani preko organizacija sudjeluju u pomoći. Mislim da se prvenstveno trebamo misliti zašto samo se kao država doveli opet do toga na ne kontroliramo događaje koju se odvijaju u našoj državi. Pametnije nam je uspostaviti kontrolu nad granici, uspostaviti red , pružit adekvatnu pomoć ljudima nego li raspravljati o porukama. Ne znam točno o kakvim porukama je riječ. Načelno, živimo u demokraciji i licemjerno je prigovarati bilo kome na iznošenju vlastitog mišljenja, iako sam u pravilu protiv bilo kakvog izražavanja nedobrodošlice prema bilo kome. Mislim da više brinu poruke koje dolaze od članova Vlade koje izazivaju nesigurnost kod naših građana.

Srđan Gjurković HNS: 

– Izbjeglice su u tranzitu prema Njemačkoj i sjevernoj Europi. Hrvatska im nije cilj i naš zadatak je popisati ih, ali rijetki traže azil i ostanak u Hrvatskoj. Split nije na njihovom putu prema EU i zbog toga ne mislim da ga izbjeglice doživljavaju kao prikladno utočište. Trebamo pokazati maksimalno suosječanje i ljudski obzir prema onima koji su u potrebi, ali ta pomoć će im biti pružana u sjevernim djelovima zemlje. Ponavljam Hrvatska je samo zemlja kroz koju ide ruta prema Europi – odgovorio je Gjurković na prvo pitanje.

– Naš grad nekad, isključivo zbog ekscesa pojedinaca, zna biti prezentiran negativno iako su Splićani kroz povijest, a i danas uvijek pokazivali otvorenost prema onima koji su u potrebi. Humanost i dobrošlica su obilježja Splita kojeg ja poznajem i pojedinčani ekscesi to ne mogu promijeniti. Jasan mi je i strah građana od situacije koju nije lako niti kontrlirati niti do kraja predvidjeti, ali isto tako sam siguran da nećemo pasti na ispitu iz ljudskosti ne zaboravljaljući pri tome nacionalne interese – osvrnuo se Gjurković na ekscese pojedinaca u Splitu. 

Tonči Blažević HSLS: 

– Ljudi koji su došli u našu državu u njoj velikom većinom ne žele ostati. U ovom trenu izgleda da im se neko vrijeme te želje neće ispuniti . U EU trenutno kvalitetnog dogovora nema. Umjesto toga imamo čak i naznake histerije koja nije svojstvena uređenim državama. Ulaziti u teorije zavjere i slično nema u ovom trenu smisla. Nadao sam se da naši odgovorni znaju koliko ljudi možemo i na koje vrijeme prihvatiti i da će se iskontrolirati sam ulaz radi lakšeg prijema ljudi. Sad smo tu gdje jesmo. Ako dođe do situacije da ljudi ostanu neko vrijeme u našoj državi onda je sigurno da Split ne smije ostati po strani – odgovara Blažević prvo pitanje.

– Nesigurnost i neznanje rađaju strah, a on agresiju. Poruke nedobrodošlice treba gledati i u tom svjetlu, ali to ne znači da ćemo sad krenuti kamenjem na izbjeglice. Ne možemo svi isto misliti. Bitno je da se ne stvara panika među građanima čemu mogu, realnim prikazivanjem situacije, uveliko pripomoći i mediji. Ova država je ne tako davna prošla i pobijedila u mnogo težim situacijama. Bez obzira na sve ono od jučer brzo će doći trenutak da ćemo se smiriti i hladne glave donijeti potrebne odluke. Dio smo EU i itekako imamo pravo tražiti zajedničko rješavanje ove krize . A usijane glave onda ostaju u manjini – navodi Blažević u odgovoru na drugo pitanje.