Turbulentna 2015.: ISIL likvidirao Salopeka, izbjeglice preplavile Hrvatsku i Europu, a glas za MOST (ipak) nije bio glas za SDP…

Samo u trećem tromjesečju BDP je skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine. BDP raste dva tromjesečja zaredom, a za iduću godinu rast bi mogao iznositi 1,8 posto, rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a. Broj nezaposlenih unatoč kiritikama oporbe o iseljavanju je ipak pao debelo ispod 300 tisuća u odnosu na nekad i 400 tisuća. Turistički prihodi ove godine dosegnuli su oko 8 milijardi eura, ili otprilike 8 posto više nego lani. Vlada je u rujnu donijela izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema kojemu građani mogu zamijeniti kredite u francima u eurske, dok će banke pretrpjeti velike gubitke. A ne treba zaboraviti i na pad cijena nafte na svjetskim tržištima na najniže razine u gotovo sedam godina, što se odrazilo i na domaćem tržištu…

Zabilježili smo neke pozitivne trendove, ali i brojne neizvjesnosti i neočekivane situacije ove godine:

U turbulentnoj 2015. Hrvatska je stavljena na kušnju sa unutrašnjim i vanjskim pritiscima – rast javnog duga, brojni prosvjedi, odbačena tužba za genocid, prekid arbitraže, Uskokove akcije, otmica Tomislava Salopeka od strane terorista Islamske države, izbjeglička kriza, propusti u pravosuđu, neizvjesni parlamentarni izbori… zasigurno su neke od stvari koje su obilježile 2015.  

“Imamo Predsjednicu!”

“Imamo Predsjednicu!”, Karamarkov je usklik po kojemu ćemo sigurno pamtiti 2015. godinu. Godina za HDZ, nije mogla bolje početi. 

U 2015. godinu Hrvati su ušli sasvim sigurno u jednom drugačijem tonu jer smo, po prvi puta, imali predsjednicu. Kolinda Grabar-Kitarović ostat će u povijesti zabilježena kao prva predsjednica Republike Hrvatske. S obzirom da niti jedan kandidat u prvom krugu nije dobio potreban broj glasova (50%), Grabar-Kitarović na pobjedu je morala čekati u drugom krugu. U drugom krugu predsjednik Josipović je poražen od strane Kolinde Grabar-Kitarović razlikom od 32.509 glasova, odnosno njih 1.989 ako se ne uzimaju u obzir glasovi iz dijaspore. 

U tijesnim izborima između sadašnje predsjednice i bivšeg predsjednika Ive Josipovića, “iskrsnuo” je aktivist Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, ujedno i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti u dobi od 24 godine. Njegov, ne tako loš, rezultat i uspjeh na predsjedničkim izborima, najavio je već tada želju hrvatskih građana za trećom opcijom, koja se ovaj put uspješno (?) realizirala na parlamentarnim izborima.

Hrvatski branitelji zaboravljeni u Savskoj 66

Branitelji su 2015. godinu dočekali i nastavili u šatorima u Savskoj – od prosvjeda se nije odustajalo. Situacija se malo zahuktala u svibnju nakon što je prosvjed na trgu sv. Marka eskalirao u probijanje policijske blokade i barikadom u crkvi Sv. Marka. U napetoj situaciji (od janjetine do prijetnje plinskim bocama), sve se nekako nespretno sretno završilo za sve uključene strane. Glogoški je cijelo vrijeme pozivao policajce da otkažu poslušnost ministru Ostojiću i da pređu na njihovu stranu, no taj im pokušaj nije baš prošao… 

Kako je godina išla svom kraju, tako se čini kako je i šatorima u Savskoj odzvonilo – nakon više od godine dana (prosvjed traje od 20. listopada prošle godine) politički šator se potiho gasi… 

Na vratima Europe pred izbjegličkim valom

Gotovo nepostojeća suradnja, javna netrpeljivost između premijera i predsjednice dodatno je opteretila stabilnost države u vremenu izazova kada se cijela Europa suočila sa izbjegličkom krizom. 

Na veliki test stavljena je SDP-ova  vlada onog trenutka kada je Hrvatsku pogodio val migranata. Mnogo se polemika prelomilo u javnosti glede same politike prema izbjeglicama. Hrvatska se našla u nezavidnoj situaciji na “vratima” Europe, koja je duboko uzdrmala hrvatske građane. Val migranata u rujnu 2015. premašio je sva predviđanja i brojke te unio paniku na našim područjima. 

Analitičari tvrde da su sve zemlje podbacile u kontroliranju problema, ali i u međusobnoj komunikaciji. Zatvaranje granica, pooštravanje retorike sa susjednom Srbijom, Slovenijom i Mađarskom, tišina od strane EU…dodatno je pogoršalo ponovno neslaganje i nesuradnja predsjednice i premijera. Predsjednica je bila dio struje shvaćanja migranata kao sigurnosne opasnosti, a ne humanitarnog problema, dok premijer nije vidio rješenje problema u zatvaranju granica i podizanja  žice. 

Međutim, ljudi su se prilagodili novoj situaciji i pokazali vlastitu humanost u pomoći onima koji su ostavili sve u borbi za goli život i bolje sutra, i vlada se u međuvremenu organizirala i bolje pripremila sa izbjegličkim kampovima, volonterima, vlakovima, graničnom kontrolom… za izbjeglice koje ipak kroz našu državu žele samo – prolaz. Istina je da je nesnalaženja bilo na sve strane, (nesnalaženje je brzo zahvatilo i ostale zemlje EU pa čak u konačnici i Njemačku) jer niti jedna zemlja u regiji nije spremno dočekala izbjeglički val koji se je valjao mjesecima. Između nesnalaženja i predizborne kampanje sve se nekako sretno odigralo za obje strane, i HDZ i SDP, koji su sakupili potrebne poene za predstojeću izbornu utrku.

Sizifov posao: Parada bogatih, bahatih i moćnih – ulasci i izlasci iz zatvora

Zasigurno možemo reći kako su ovu godinu obilježila brojna javljanja ispred sudova i zatvora, već smo se navikli na to se iz direktorske ili gradonačelničke fotelje završi u Remetincu, a iz njega se vrati direktno natrag u fotelje.Tako će Bandić, koji je drugi put morao u Remetinac, i ponajviše obitelj Mamić dobro zapamtiti 2015. 

Uskok je zaista imao pune ruke posla ove godine, ali zasad se čini kako na testu učinkovitosti ne bi najbolje prošao. Pravosuđe u Hrvata (zna se) nije baš učinkovito, a još manje “pravedno”. To dobro zna Tomislav Horvatinčić koji je proglašen krivim te osuđen na godinu dana i osam mjeseci uvjetne kazne, i koji mora platiti odštetu od 167 tisuća kuna, jer je kriv za pomorsku nesreću u primoštenskom akvatoriju, u kojoj je 16. kolovoza 2011. poginulo dvoje talijanskih nautičara, bračni par Salpietro. 

U nevjerojatnom obratu, “proročanska” najava megapopularne grupe na Facebooku, Ćaća se vraća, se zapravo i ostvarila – Sanader je nakon tri godine izašao na slobodu kada je Ustavni sud zaključio da je Vrhovni sud Sanaderu nezakonito produljio istražni zatvor kada je 30. rujna 2015. ukinuo nepravomoćnu prvostupanjsku presudu u slučaju Fimi media. Iznenađenje je to koje i nije baš iznenadilo javnost.

Parlamentarni izbori ili meksička sapunica?

Turbulentna 2015. vratila je “u život” SDP-ovu vladu koja je pretrpila unutrašnje i vanjske pritiske, i zasigurno u izgubljenu trku na predstojećim parlamentarnim izborima. Nije naodmet bio ni čarobnjak iz pozadine, Alex Braun, dobro plaćeni PR stručnjak koji je Milanovićevu retoriku podigao na jedan viši nivo. Još jedan u nizu “prvih” ove godine obilježio je i ove parlamentarne izbore.

 U nikad izvjesniju i tijesniju utrku po prvi puta u povijesti, umiješala se i ta dugoočekivana treća opcija. Most nezavisnih lista pomrsio je račune iskusnim liscima sa osvojenih 19 mandata.

Sa punim respektom njima, nije možda u konačnici bitno tko je ta treća opcija, koliko je važno da su Hrvati nakon 25 godina shvatili i pokazali kako im je dosta dvostranačkog sustava i “biranja manjeg zla”, pa kud puklo da puklo. 

Najuzbudljivije je ipak bilo postizborno razdoblje – pokušaji formiranja Vlade. Napetosti, obrata, zapleta i neočekivanih situacija ne bi se posramili ni producenti najgledanijih meksičkih sapunica. Petrov je u konačnici koalirao s HDZ-om u uzbudljivoj završnici nakon što je postigao da mu Karamarko i Milanović obećaju i pristanu na sve, osim naravno na tripartitnu vladu. A složit ćemo se kako ta ideja realno nikad ni nije imala šanse.

Nakon dosta peripetija u pregovorima između Mosta, Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste bilo je jasno kako građani postaju poprilično nestrpljivi. U neizvjesnim političkim igrama, ponovljeni izbori činili su se kao vrlo realna budućnost sve dok Petrov nije pružio ruku spasa Karamarku, nakon čega su zajedno iznjedrili prvog nestranačkog mandatara.

Mandatara nove hrvatske Vlade, Tihomira Oreškovića, potvrdili su Božo Petrov i Tomislav Karamarko i to nakon sastanka čelnika Mosta i Domoljubne koalicije. Mandatara je predložio HDZ, a s izborom se složio Most. Orešković je bio do sada financijski direktor Teve za Europu, inače vlasnika Plive. Inače, studij je završio i profesionalnu karijeru započeo u Kanadi, stoga mu materinji hrvatski jezik i ne ide baš glatko, što mu je nemalo “građevina” i zamjerilo u njegovom prvom obraćanju javnosti.

Neki tvrde kako nema legitimitet zato što ga se nije biralo na izborima, dok su drugi skloniji tome da nam je potreban ekonomski stručnjak na mjestu premijera.

Kako bilo, zasada smo izbjegli ponavljanje izbora: imamo premijera – Tihomira Tima Oreškovića – koji je kao nestranački mandatar podijelio javnost, imamo i predsjednika Sabora – Željku Reineru će leđa čuvati Petrov i Karamarko, a formiranje Vlade je ono što bi trebalo obilježiti početak 2016. godine.