Post-covid sindrom postaje sve ozbiljniji problem, dug je popis simptoma

Britanski znanstvenici došli su do saznanja da će dijagnosticirane neurološke ili psihičke poremećaje, imati svaki treći preživjeli covid pacijent šest mjeseci nakon izlječenja.

U njihovo istraživanje bilo je uključeno više od 230.000 pacijenta, a njihove najčešće dijagnoze su bile: anksiozni poremećaji – 17 % bolesnika, poremećaji raspoloženja – 14 %, poremećaji zlouporabe supstanci poput droga i alkohola – 7 % te nesanica – 5 %.

Pa se zbog takvih nalaza pune post covid ambulante i diljem Hrvatske. Jedan pacijent je covid odležao, no problemi koji dolaze nakon njega – još uvijek traju. Do kad, teško je reći.

– Po nekim smjernicama govore da čak znaju ostati i šest mjeseci, a da nekima znaju stvoriti se ozbiljne promjene. Pluća su takvo tkivo da će onda te ožiljne promjene ostati do kraja života – kazala je Vedrana Mihaljević, voditeljica post-covid ambulante u Općoj bolnici Pula za Dnevnik Nove TV.

Nedostatak zraka, bolovi u prsima, kašalj – samo su neki od simptoma koje COVID ostavlja mjesecima za sobom. 

– Kao i probleme sa osjetom mirisa – kaže Ingrid Korenić. Ona je koronu preboljela prije šest mjeseci, no… 

– I sada, još uvijek mi se nije vratilo na staro, znači promijenjen mi je okus hrane za koju znam kakvog je okusa, i mirisi – objasnila je Korenić.

I to je zato što je virus djelovao na njezin živčani sustav, kaže Dolores Janko Labinac, voditeljica Odjela za neurologiju, i dodaje, još je cijeli niz neuroloških problema koji će se javiti kod određenog broja pacijenata.

– Kronični umor, nesanica, kognitivne smetnje. Isto tako su zamijećene dugotrajne glavobolje, smetnje pamćenja, i upravo te dugotrajne glavobolje nisu kao migrene nego su tupe, nabijajuće koje dugotrajno mogu djelovati – nabraja neurologinja Labinac.

Iako nema točnih podataka, napominje znanstvenik Ivan Đikić, slika Hrvatske u post-covid dijagnozama teška je i ozbiljna.

– Želim naglasiti da je post-covid sindrom uistinu jedna ozbiljna medicinska dijagnoza, ne treba je zanemarivati, zdravstveni sustav treba preventivno djelovati sada da bi te posljedice bile što manje s vremenom koje dolazi ispred nas – smatra Đikić.

Posljedice, koje bi se mogle osjećati i desetljećima nakon.