Josipović: Antifašizam i Domovinski rat temelji su hrvatske države

Predsjednički kandidat Ivo
Josipović izjavio je u nedjelju kako će i antifašizam i Domovinski rat
zauvijek ostati u Ustavu RH, istaknuvši da je antifašizam povijesna
tekovina hrvatske države, a Domovinski rat neposredni temelj državnosti.

Josipović se u Maksimiru družio s građanima, u organizaciji SDP-ovog
ogranka, a novinari su ga pitali za komentar programa koji je danas
predstavio njegov protukandidat na predsjedničkim izborima Milan
Kujundžić, koji navodi da u preambuli Ustava više nema potrebe pozivati
se na izvorišne osnove iz daljnje prošlosti, među njima i na ZAVNOH, te
da je temelj državnosti Domovinski rat.

“Ne bih se upuštao u komentar njegova programa, to je njegova
stvara, reći ću samo da je Domovinski rat i danas u Ustavu; prema tome
ništa on to novoga neće unijeti, a kad je riječ o antifašizmu – to je
naša tekovina, povijesna tekovina hrvatske države i ona će zauvijek
ostati u Ustavu, jednako tako kao i Domovinski rat koji je temelj,
neposredni temelj naše državnosti”, rekao je Josipović novinarima,
upitan za komentar Kujundžićevog programa.

Josipović u ustavnim promjenama, koje su temelj njegovog
predizbornog programa za novi mandat na Pantovčaku, predlaže da građani
mogu inicirati raspravu o nekom pitanju u Hrvatskome saboru ako prikupe
deset tisuća potpisa, pa je novinare zanimalo može li to na neki način
vratiti povjerenje građana u instituciju Sabora. Josipović je uvjeren u
to da će doći do jačanja povjerenja građana u Sabor, te tvrdi kako bi
građani temeljem te odredbe mogli neposrednije sudjelovati u donošenju
političkih odluka.

“Dakle, temeljem te inicijative građani bi bilo koju temu mogli
staviti pred Sabor, ali naravno Sabor bi odlučio o tome ono što misli da
je najbolje”, rekao je.

Dodaje da postoje i primjedbe kako bi se time opteretio Sabor te
odgovara: “Pa neka ga optereti. Sabor je tu da odgovara na inicijative
građana i da vodi politiku, donosi zakone, ali u konačnici mislim da će
takva inicijativa, jačajući povjerenje u Sabor, možda i olakšati Saboru
da izgradi jednu dobru konzistentnu politku i da odgovara na ono što
građani žele da se raspravi”, kazao je.

Na pitanje novinara jesu li ustavne promjene koje predlaže ono
što građanima najviše treba, Josipović tvrdi da gospodarskih reformi
“apsolutno neće biti” ako se ne promijeni institucionalni okvir te stoga
i predlaže ustavne promjene.

“Naš dosadašnji Ustav bio je dobar i u tranzicijskim vremenima,
ispunio je svoju svrhu, ali ulaskom u EU ulazimo u posttranzicijsko
vrijeme s novim očekivanjima građana za više domokracije,
funkcionalnijom državom i naravno boljim gospodarstvom”, rekao je
Josipović.

Dodaje kako iskustva zemlja koje su provele slične reforme,
pokazuje da samo nekim gospodarskim mjerama ne dolazi do ozbiljnih
rezultata i zato su ustavne promjene pretpostavka za jači gospodarski
razvoj.

U ustavnim promjenama Josipović predlaže i izmjenu izbornog
zakonodavstva, a novinare je, uz pojašnjenje prijedloga, zanimalo i tko
je platio anketu provedenu u Hrvatskoj temeljem, koje je on odlučio
predložiti novi izborni sustav.

Josipović kaže da je anketu proveo “u okviru svojih
predsjedničkih ovlasti” te da je ona dio njegovog rada u prvom mandatu i
dostupna svima.

“Ona je objavljena i mislim da je njeno korištenje legitimno.
Volio bih da ju koriste i političke stranke pa i moji oponenti. Ona je
dostupna i svi je mogu koristiti”, rekao je.

Objašnjavajući svoj prijedlog izbornog sustava za parlamentarne
izbore, Josipović ponavlja da među građanima postoji želja za snažnijim
utjecajem na političke odluke i na izbor zastupnika.

“Zato predlažem model koji je mješovite naravi – da se pola
Sabora bira imenom i prezimenom, među osobama koje sa ili bez podrške
stranaka javljaju u izbornim jedinicama, a druga polovica da se bira sa
stranačkih lista, uz preferencijalno glasanje”, naveo je Josipović.