Đirada po Splitu 3, kvartu čiji (daljnji) razvitak “koče” neriješena imovinsko-pravna pitanja

Split 3 možemo podvesti pod sveučilišni kvart uzevši u obzir kako se sve više studenata pokušava nastaniti što je bliže moguće svom fakultetu, a nedavnim otvaranjem “Mamutice” možemo ovu tvrdnju i amenovati. Ovaj kvart sa sjevera je omeđen Vukovarskom ulicom od križanja s Ulicom Brune Bušića do križanja s Velebitskom ulicom, s istoka Velebitskom ulicom od križanja s Vukovarskom ulicom do križanja s Poljičkom cestom. S juga je pak omeđen Poljičkom cestom od križanja s Ulicom Brune Bušića do križanja s Velebitskom ulicom, a sa zapada Ulicom Brune Bušića od križanja s Vukovarskom ulicom do križanja s Poljičkom cestom, te broji oko 13 tisuća stanovnika.

Pričali smo s predsjednikom kotarskog vijeća Stipom Čogeljom koji nam je rekao da je Split 3 nastao kao projekt koji je obuhvaćao Sveučilišni kampus, Mertojak, Trstenik, srednju školu u ulici Bruna Bušića i svo plansko širenje Splita prema istoku, do Lovrinca, a počeo se realizirati koncem 60-ih. 

Naveo je također da su autori bili iz Ljubljane, Vladimir Mušić, Marjan Bežan i Nives Starc iz Urbanističkog instituta Slovenije. Poslije je, kako kaže Čogelja, oformljena i projektna grupa u kojoj su bili Dinko Kovačić, Frane Gotovac, Danko Lendić, Mihajlo Zorić, Ante Svarčić i Ivo Radić, a čelnik Poduzeća za izgradnju Splita je bio arhitekt Josip Vojnović. 

– Nažalost, projekt je ostao nedovršen, nije u potpunosti riješeno pitanje parkinga niti su se izgradili javni i kulturni objekti koji su se planirali, kako na području današnjeg Gradskog kotara Split 3 tako i šire te se više ne može ni dovršiti jer Grad radi samo po parcijalnim planovima koji su u interesu pojedinaca – govori nam Čogelja.

Zapušteni i neiskorišteni prostori

Proračun kotara iznosi 120 tisuća kuna, a trošenje sredstava raspoređeno je u omjeru 80 posto na manje komunalne zahvate, 10 posto na proslavu dana Kotara i 10 posto na potporu sportskim, kulturnim i drugim aktivnostima te donacije športskim, kulturnim, vjerskim i drugim udrugama. 

U ulici Ruđera Boškovića nalazi se nekoliko zapuštenih prostora u vlasništvu države, a ti su prostori dani na upravljanje raznim tvrtkama koje ih do sada, nažalost, nisu privele svrsi. Na broju 22 nalazi se veliki, zapušteni prostor koji je dan na upravljanje Poreznoj upravi te je dosad služio samo kao okupljalište ovisnika, navodi Čogelja, a za isti postoji troškovnik za uređenje u iznosu od 5 milijuna kuna!  

Prostor na broju 20 dan je Agenciji za odgoj i obrazovanje, a koja se u 2015. godini odrekla korištenja. Trenutno je raspisan natječaj za korištenje predmetnog prostora, na koji se mogu javiti udruge civilnog društva. Na broju 23, 25 i 26 nalaze se još tri zapuštena prostora u kojima su se nekada nalazile privatne tvrtke, a među njima su Varteks d.o.o. i Media d.o.o.. 

– Prostorije je potrebno što prije privesti svrsi kako i dalje ne bi narušavale sigurnost građana i estetiku jedne od najvažnijih ulica u Splitu. Gradski kotar Split 3 predložio je Sveučilištu u Splitu da od Državne uprave za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) zatraži dodjelu prostora u ulici Ruđera Boškovića, a što je Sveučilište i učinilo. U navedenom bi slučaju ulica Ruđera Boškovića stvarno postala studentska ulica, a Sveučilište bi imalo prostorije za razvoj svojih projekata – govori Čogelja.

Suradnja s gradskim službama

Svakodnevna komunikacija s Banovinom u vidu prenošenja informacija i rješavanja problema u kotaru je uredna, ističe Čogelja, no unatoč tome Banovina provodi snažnu centralizaciju i time neposredno izabrane predstavnike u gradskim kotarevima i mjesnim odborima stavlja u drugi plan, pa se naš sugovornik pita čemu onda izbori. 

Također upozorava kako problemi u radu nekih vijeća ne smiju biti opravdanje za ograničavanje ovlasti svim vijećima, te da problem mora imati svoje ime i prezime i mora se individualno rješavati. Kaže da je licemjerno tražiti decentralizaciju na županijskoj i državnoj razini, a u isto vrijeme provoditi centralizaciju na gradskoj.

Suradnja s gradskim službama im je i više nego korektna, no zamjerku imaju. Reakcije na službene dopise, pozive i zahtjeve moraju biti brže, a pročelnici moraju češće biti na raspolaganju predsjednicima vijeća kao neposredno izabranim predstavnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, objašnjava Čogelja.

– S Parkovima i nasadima je uspostavljena odlična suradnja. Reakcija je brza i učinkovita. Jedini problem je nedostatak sredstava za uvrštenje dodatnih zelenih površina s područja Splita 3 u redovito održavanje. S Čistoćom je suradnja dobra. Očekuje se obilazak terena i označavanje “slabih točaka” s predstavnicima tvrtke. Tražit će se prebacivanje nekih površina iz treće u drugu Zonu, a to podrazumijeva čišćenje svaki dan osim nedjeljom i praznikom – govori nam predsjednik GK Split 3.

Kronični nedostatak parkirališnog mjesta

Kao probleme kotara navodi neriješena imovinsko-pravna pitanja, makadamske parking površine u ulici Kroz Smrdečac, parking u Vrančićevoj ulici, parking u Jeretovoj ulici, nogostup u ulici Matice hrvatske, nedovršenu fontanu od 1972. godine u ulici Ruđera Boškovića, zatim općeniti nedostatak parkirališta u kotaru, zapuštene gradske i državne prostorije, posebno u ulici Ruđera Boškovića i nedostatak adekvatne crkve. Posebno se osvrnuo na nedostatak parkirnog mjesta u kvartu koji broji 13 tisuća stanovnika.

– Postoji kronični nedostatak parking mjesta. Gradskim službama su za vrijeme mandata prijašnjeg Vijeća predočeni prijedlozi arhitekta Draška Bižace za osiguravanje dodatnih parking mjesta. Garažna mjesta u ulici Ruđera Boškovića ponudila su se stanarima po financijski povoljnijem aranžmanu, ali za sada nije skupljen dovoljan broj zahtjeva. Neiskorišteno sklonište u vlasništvu Grada koje se nalazi u ulici Kroz Smrdečac također se može prenamijeniti u garažu te će se tako bar donekle rasteretiti kolnik. Nažalost, Grad za sada nije prihvatio prenamjenu navedenog skladišta. Grad treba riješiti imovinsko pravna pitanja, te se provodi postupak pred Uredom državne uprave Splitsko-dalmatinske županije za povrat bivšim vlasnicima. Stoga bi se prema postojećim projektima trebala izgraditi parking mjesta u ulici Kroz Smrdečac, Vrančićevoj i Jeretovoj ulici – rezimira Čogelja.

Projekti u kotaru Split 3 su, kako nam pojašnjava Čogelja, podijeljeni na tri razine. S državne razine očekuju ulaganja u daljnje širenje Kampusa, a također očekuju donošenje DPU-a i gradnju dugo očekivane crkve na području pazara, točnije križanja Poljičke ulice i ulice Bruna Bušića koju bi financirala Splitsko-makarska nadbiskupija. 

– Gradski kotarevi Split 3 i Blatine-Škrape su jedini kotarevi, uz Gradski kotar Spinut, koji nemaju izgrađenu crkvu. Župna crkva Prečistog srca Marijina – Gospe Fatimske nalazi se u neadekvatnim prostorijama samostana sestara sv. Katarine Sijenske koji ne zadovoljavaju potrebe velikog broja vjernika s područja gore navedenih kotareva. Na području pazara na dnu ulice Bruna Bušića planiran je društveno-sakralni objekt za koji je trenutno u izradi Detaljni plan uređenja. Kako bi se započelo s gradnjom potrebno je riješiti pitanje vlasništva zemljišta, odnosno Grad Split sa Splitsko-makarskom nadbiskupijom mora izvršiti zamjenu zemljišta. Nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja Splitsko-makarska nadbiskupija mora donijeti odluku o gradnji crkve, a Grad Split namaknuti sredstva za uređenje društvenog sadržaja, pazara i garaže ili projekt realizirati putem javno-privatnog partnerstva – objašnjava predsjednik kotara. 

Učestala neriješena imovinsko pravna pitanja

Također, grad Split je u više navrata najavio dovršetak gradnje parkinga u Vrančićevoj ulici i nogostupa duž ulice Matice hrvatske, a oba projekta su stala zbog imovinsko pravnih problema, te iz kotara očekuju konačno uređenje ulice Kroz Smrdečac gdje se treba postaviti zadnji sloj asfalta, te iznaći rješenje za drugi izlaz iz iste.

Neriješena imovinsko-pravna pitanja također su kočnica izgradnji garaže i parka ispod zgrade “Vile Velebita”, a od strane Kotara u četverogodišnjem mandatu planiraju uložiti sredstva u uređenje sportskih terena u ulici Marina Getaldića, uređenje dječjeg igrališta u Dobrilinoj ulici, izgradnju street workout parka, izgradnju dječjeg igrališta u Vrančićevoj ulici, izgradnju sportskog igrališta u ulici Kroz Smrdečac i izgradnju dječjeg igrališta u Jeretovoj ulici.

– Na 19 lokacija u Kotaru moguća je izgradnja podzemnih i etažnih garaža za oko 2.000 parking mjesta, a konkretna studija dostavljena je u privitku Prijedloga za 2012. godinu i konkretan idejni prijedlog na jednoj od mogućih lokacija za povećanje parkirališnih mjesta je u Dobrilinoj ulici u Prijedlogu za 2013. godinu. Autor svih idejnih rješenja je dugogodišnji vijećnik ovog Vijeća urbanist Draško Bižaca. Prijedlog za Dobrilinu ulicu poslan je i 2015. godine nakon što je Gradonačelnik najavio gradnju montažnih parkinga čiji kapacitet prelaziti 100 automobila. Unatoč zadovoljavanju uvjeta i postajanju idejnog rješenja, isti nije uvršten u plan izgradnje – požalio se Čogelja.

Žao mu je što nije privremeno uredio fontanu u ulici Ruđera Boškovića dok se ne realizira projekt arhitekta Ante Svarčića. Grad Split nije dao suglasnost na projekt privremenog uređenja, govori Stipe dodavši da se fontana mora urediti, bilo u privremenom ili projektiranom obimu.

U sportske terene nije ulagano preko 20 godina

Split 3 je kvart u kojem gotovo sve ulice imaju donekle uređene sportske terene i dječja igrališta, a nedostaje im dječje igralište u Jeretovoj i Vrančićevoj ulici, te sportsko igralište u ulici Kroz Smrdečac. Također, većina dječjih igrališta i sportskih terena traži dodatna ulaganja kako bi se postigao veći standard i sigurnost.

– Svaka ulica ima svoje čari, ali po meni je najljepši dio uz prostorije Udruge veterana IV. Gardijske brigade i spomenika HOS-u. Oko veterana proisteklih iz Domovinskog rata vrti se većina događanja u Kotaru, a sam spomen na nesebičnu žrtvu tih ljudi u Domovinskom ratu daje tom prostoru poseban status, a uzevši u obzir i činjenicu da se na tom dijelu nalazi Crveni križ i most koji spaja ulicu Ruđera Boškovića s Kampusom i studentima. Možemo ga nazvati i centrom humanitarnih akcija u Gradu Splitu. Slika zajedništva, dobrote i truda običnog čovjeka koja polazi s tog mjesta pruža optimizam i nadu u bolju i svjetliju budućnost – ponosno će Čogelja.

– Isto tako, u sportske terene već preko 20 godina nisu uložena ozbiljnija sredstva, a iste koristi većina stanovnika Gradskog kotara Split 3, uključujući i korisnike Učeničkog doma Split, te učenike III. gimnazije i Prirodoslovno-tehnička škole koji ga, za lijepog vremena, koriste za održavanje tjelesnog odgoja. Također, već dugi niz godina sportski tereni postali su okupljalište sportskih entuzijasta iz raznih dijelova grada, te poprište održavanja tradicionalnih nogometnih, košarkaških i drugih sportskih natjecanja. Gradski kotar Split 3 započeo je s uređenje kućica na terenima, a u 2016. godini će Služba za sport i sportsku infrastrukturu Grada Splita postaviti umjetnu travu – pohvalio je Čogelja rad Vijeća.

Također je ponosan na aktivnosti ljudi iz svog kvarta jer svaka ulica ima “ekipu” koja daje svoj obol u održavanju i uređenju ulice, a među svima najviše se ističu branitelji iz “Ruđera Boškovića” koji već dugi niz godina održavaju zelene površine i pitare u ulici, te Torcida Dobrilina koja se brine o uređenju parka u Dobrilinoj ulici. 

Neodgovorni vlasnici ljubimaca i motoristi unutar pješačke zone

– Uspostavili smo Radna tijela Vijeća Gradskog kotara, a uz Vijeće za prevenciju postoje i Radno tijelo za komunalnu infrastrukturu, Radno tijelo za šport i rekreaciju i Radno tijelo za obrazovanje i kulturu, koje čine stručnjaci iz raznih područja. Time smo uključili stanovnike u rad Kotara, približili im problematiku i dali mogućnost odlučivanja u budućem djelovanju Kotara. Također, u budućnosti planiramo redovito održavati sastanke s predstavnicima suvlasnika iz svih ulica zbog čega je održan prvi sastanak s predstavnicima suvlasnika iz ulice R. Boškovića. Slijedi nam i sastanak s predstavnicima iz Dobriline ulice i zborove građana kako bi prikupili što više informacija o potrebama i problemima našeg Kotara i riješili ih – ističe Čogelja.

Pri Vijeću Gradskog kotara osnovano je već spomenuto Vijeće za prevenciju, koje služi zbog svakodnevnog problema neodgovornih vlasnika ljubimaca i motorista unutar pješačke zone. Ti se problemi rješavaju pak u suradnji s kontakt-policajcem, komunalnim redarom, prometnim redarstvom i II. Policijskom postajom. No, veće glavobolje, navodi Čogelja, zadaju im okupljanja ovisnika i dilera u zapuštenim prostorima u ulici Ruđera Boškovića…

“Ruđerijada”, svake godine 18. svibnja

Dan kotara je 18. svibnja kojeg nazivaju “Ruđerijada”, a odnosi se na datum rođenja Ruđera Boškovića. Od ostalih značajnijih datuma slave i 5. kolovoza “Dan pobjede i domovinske zahvalnosti”, Dan hrvatskih branitelja 14. lipnja, Dan Sveučilišta u Splitu i 13. svibnja blagdan Gospe Fatimske. 

Što se tiče manifestacija u kotaru, potiču se održavanja već postojećih manifestacija poput “Dana Dobriline” i turnira na male branke u Getaldićevoj ulici. No, Stipe Čogelja navodi i nedostatak kulturnih manifestacija zbog kojih će plato ispred Prime nastojati učiniti kulturnim središtem Splita 3, uz pomoć Odbora za obrazovanje i kulturu pri Vijeću Gradskog kotara. Gradski kotar Split 3, dom je nekolicini klapa i jednoj glumačkoj udruzi, a koje će biti nositelji kulturnih događanja u Kotaru.