Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj obitavaju i vuk i ris i medvjed

Sedamdeset i šest europskih
stručnjaka iz 26 zemalja Europe objavilo je rad “Oporavak velikih
zvijeri u modernim ljudsko-dominirajućim krajolicima Europe” (Recovery
of large carnivores in Europe’s modern human-dominated landscapes) u
znanstvenom časopisu Science, među kojima je i troje hrvatskih, u kojem
se ističe kako je situacija u Europi odličan pokazatelj da ljudi i
zvijeri mogu dijeliti isti krajobraz.

Svoj doprinos u
uglednom časopisu dali su djelatnici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu – dr. Đuro Huber i dr. Josip Kusak, te Državnog zavoda za
zaštitu prirode – dr. Jasna Jeremić.

Razlozi uspješnosti zaštite i očuvanja velikih zvijeri u Europi
nalaze se u zakonskoj regulativi koja propisuje zaštitu, pozitivnom
javnom mišljenju te mnogobrojnim pristupima i aktivnostima kojima se
omogućuje suživot ljudi i zvijeri. U usporedbi s ostatkom svijeta,
Europa je izuzetak jer strategija očuvanja velikih zvijeri nije
ograničena samo na zaštićena područja (područja velikih nacionalnih
parkova ili “divljih” područja), gdje je prisutnost ljudi svedena na
minimum ili je nema.

Iz prikazanog rada vidljivo je da je Hrvatska jedna od rijetkih
europskih zemalja u kojoj još uvijek obitavaju tri velike zvijeri – vuk,
ris i medvjed što je samo jedan pokazatelj iznimne očuvanosti biološke
raznolikosti po kojoj se ističe u Europi ali i svijetu. Populacije
velikih zvijeri, strogo su zaštićene vrste Zakonom o zaštiti prirode i
samo su dio većih populacija koje Hrvatska dijeli, prvenstveno sa
susjednim zemljama – Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom.

Riječ je o izrazito karizmatičnim, ali ujedno i konfliktnim
vrstama što predstavlja izazov, ali uvelike otežava rad na njihovom
očuvanju. Naglašava se kako je očuvanost prije svega pokazatelj dobrog
upravljanja, što i ne čudi s obzirom da je Hrvatska jedna od prvih
europskih zemalja koja je još 2005. izradila planske dokumente za
zaštitu velikih zvijeri – Planove upravljanja za vuka i risa, odnosno
Plan gospodarenja medvjedom, izrađenim u suradnji sa svim interesnim
grupama.

U tom znanstvenom radu stručnjaci naglašavaju da očuvanje i
zaštita velikih zvijeri predstavlja težak i zahtjevan izazov u okviru
očuvanja biološke raznolikosti. Analiza prijašnjih te recentnih
dostupnih podataka o statusu smeđeg medvjeda (Ursus arctos),
euroazijskog risa (Lynx lynx), sivog vuka (Canis lupus) i žderonje ili
gorske kune (Gulo gulo) u europskim zemljama, pokazala je da je barem
jedna vrsta velike zvijeri prisutna u trećini kopnenog područja Europe.
Kompilirani su podaci i izrađena je karta rasprostranjenosti velikih
zvijeri u Europi.

Jedan od glavnih autora dr. Guillaume Chapron iz Švedske
naglašava kako je povoljno stanje velikih zvijeri primjer učinkovitosti
zaštite vrsta putem pan-europske legislative te Habitat direktive te da
Europa svakako može poslužiti kao primjer dobre prakse ostatku svijeta.

Smeđi medvjed (Ursos arctos) prisutan je na području 22 države.
Najčešće je prisutan predator, broji 17.000 jedinki unutar 10
populacija. Sve populacije uglavnom su stabilne ili u blagom rastu, a
samo njih nekolicina su kritično male.

Vukovi (Canis lupus) su druga najčešća vrsta velikih zvijeri,
broje oko 12.000 jedinki unutar deset populacija na području 28 zemalja.
Većina populacija je u porastu, no nekolicina je u padu. Jedna od
španjolskih populacija čini se da je na rubu izumiranja.

Ris (Lynx lynx) je prisutan na području 23 zemalja s brojnošću
oko 9000 jedinki. Većina od 11 prisutnih populacija je stabilno, no neke
su u padu.

Žderonje (Gulo gulo), zvijeri iz porodice kuna, žive jedino u
Švedskoj, Norveškoj i Finskoj u dvije populacije sa 1250 jedinki. Obje
populacije su u porastu.

U tom znanstvenom radu također se ističe da Europa ima duplo
više vukova od SAD-a (uključujući Aljasku), unatoč duplo manjoj veličini
i više nego dvostruko većoj naseljenosti prostora. Naše iskustvo
predstavlja nevjerojatnu sposobnost preživljavanja tih vrsta u modernom
svijetu u kojem dominiraju ljudi.

Generalno govoreći, stanovništvo Europe ima pozitivan stav prema
velikim zvijerima, iako su konflikti koji su u prošlosti doveli te
vrste gotovo do istrebljenja još uvijek prisutni, primjerice predacija
na domaće životinje (stoku). Najveći izazovi i teškoće očuvanja su u
zemljama gdje su velike zvijeri bile istrijebljene i gdje su ljudi
izgubili naviku dijeljenja krajobraza sa “divljim” susjedima. Također,
vrste kao primjerice vukovi predstavljaju snažan simbol za šire
političke i socijalne konflikte između ruralne i gradske sredine.

Naglašava se da razne mjere koje smanjuju štetu na domaćim
životinjama, kao električne ograde i psi čuvari stada, mogu održavati
suživot ljudi i zvijeri. Također, ističe se kako je neophodna
komunikacija između interesnih skupina i suradnja između različitih
sektora i zemalja te da konfliktna pitanja treba uzimati ozbiljno u
razmatranje i rješavanje kako bi se izbjegli negativan učinak na
cjelokupno očuvanje prirode.

Interes i kompeticija za objavu znanstvenog rada u Science
časopisu je vrlo velika, a manje od 10 posto prijavljenih članaka prođu
sve razine znanstvenih revizija te budu i objavljeni. Faktor učinka
Science časopisa prelazi 30 te se svrstava u najutjecajnije i najjače
znanstvene časopise svijeta. Objava članka unutar kojeg su dana
istraživanja i analize hrvatskih stručnjaka nedvojbeno daje dodatnu
potvrdu njihove kvalitete.

“Recovery of large carnivores in Europe’s modern human-dominated
landscapes” je prvi znanstveni rad objavljen u Science časopisu, u
čijem radu su sudjelovali i autori iz Albanije, Bosne i Hercegovine i
Makedonije.