Robna razmjena s Rusijom porasla za 16 posto

– Zbog sankcija postoje određena ograničenja u poslovanju među našim zemljama, ali trebamo se fokusirati na sektore gospodarstva u kojima je moguće jačati gospodarsku suradnju. Biznis mora biti most i kanal dijaloga među državama, posebice u vremenima političkih napetosti. Upravo tu će veliku ulogu igrati ovo Vijeće. Naš je zajednički cilj pronaći rješenja problema i otvoriti hrvatskim tvrtkama neka nova vrata na rusko tržište“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom na kojoj je izabrano novo vodstvo, na čelu s Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave tvrtke AD Plastik.

– Danas su s nama predstavnici šezdesetak hrvatskih tvrtki koje već posluju u Rusiji ili su zainteresirane za širenje tamo. Prema upitima naših članica, sektori koji imaju veliki potencijal za rast suradnje su farmaceutika, graditeljstvo, strojogradnja, turizam, prehrambena industrija i energetika“, naglasio je Burilović, dodavši kako je za daljnje jačanje izvoza u Rusiju poduzetnicima nužna institucionalna potpora.

HGK je tu potrebu prepoznala i već godinama aktivno potiče razvoj hrvatsko-ruskih gospodarskih odnosa kroz svoje predstavništvo u Moskvi, organizacijom gospodarskih delegacija i foruma te upoznavanjem hrvatskih poduzeća s potencijalima ruskih regija.

Da sva ta nastojanja daju ploda pokazuju i brojke. Gospodarski odnosi između Hrvatske i Rusije stabilizirali su se i zadnjih godina polako, ali sigurno rastu. U 2017. godini ukupna robna razmjena je iznosila 540 milijuna dolara, što je otprilike na istoj razini kao i u 2016.godini, a ukupna robna razmjena za jedanaest mjeseci prošle godine iznosi 601 milijun dolara, što je porast od 16% u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov poručio je da gospodarski odnosi uvijek imaju ulogu lokomotive i da zato moraju postajati sve bolji.

– Sankcije donose veliki pad našim odnosima, ali moramo naučiti razvijati naše ekonomske odnose nezavisno od njih. Rusko gospodarstvo ima 50 milijardi eura gubitka zbog tih sankcija, a zemlje EU i do 200 milijardi eura. Mi želimo da ti odnosi rastu, a Amerikanci žele da se smanje kako bi oni postigli više“, izjavio je Azimov, dodavši da, što se tiče odnosa Rusije i Hrvatske, oni moraju biti daleko bolji jer je potencijal tu. 

Osvrnuo se na to kako Hrvatska živi od ruskog plina (uvezli smo više od 2,5 milijardi metara kubnih samo u prošloj godini) i poručio da će se njegova isporuka nastaviti, unatoč najavama izgradnje LNG terminala na Krku kojeg vidi kao zdravu konkurenciju. Zahvalio se hrvatskim izvoznicima koji u izuzetno teškim uvjetima čuvaju svoje niše jer je to izuzetno važno u gospodarskim odnosima dviju zemalja.

– Rusi su spremni investirati u Hrvatsku, ali ne uspijevaju jer to ne žele neki naši strateški partneri koji drže da povećavanje udjela Rusije u energetskom sektoru nije poželjno. Nažalost, ni mnogi ruski poduzetnici nisu svjesni hrvatskih ulagačkih potencijala“, rekao je Azimov, dodavši kako će poboljšavanje ekonomskih odnosa stvarati bolje temelje za političku budućnost.

O poslovanju u Rusiji detaljnije je govorio Marinko Došen, novi predsjednik Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom i predsjednik Uprave AD Plastik, tvrtke s 25 godina iskustva na ruskom tržištu koja tamo ima dvije tvornice s 800 radnika i na ruskom tržištu ostvaruje četvrtinu svojih ukupnih prihoda (45 milijuna eura).

– Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu od 150 milijuna kupaca. Najkvalitetniji način rada je da lokalizirate svoje poslovanje tamo i tako izbjegnete eksterne političke utjecaje koji gospodarstvenicima ne idu na ruku“, naglasio je Došen i dodao kako je osobno veliki zagovornik industrijalizacije našeg gospodarstva jer smatra da industrija mora imati veći udiou našem BDP-u.

Kristijan Sabo iz Podravke je istaknuo da na tržištu Rusije i istočne Europe uprihode oko 300 milijuna kuna i da se nada da će taj iznos dodatno rasti.

– Snažno smo prisutni na tim tržištima, posebno u sektoru prehrane i farmaceutike“, kazao je Sabo.

Član Uprave Končara Stjepan Dragičević je izjavio kako su oni već dugi niz godina prisutni na ruskom tržištu, ali da im je prodaja tamo u posljednjih nekoliko godina osjetno pala, s 10 milijuna eura na 10 milijuna kuna, pa se stoga okreću nekim novim tržištima.

O radu Predstavništva HGK u Moskvi govorio je direktor predstavništva Jakov Despot, kazavši kako usklađuju svoje poslovanje s radom brojnih hrvatskih i ruskih institucija kako bi što bolje ispunili potrebe poduzetnika.

– Očekujemo još bolju suradnju između Predstavništva HGK i Ministarstva vanjskih poslova da bi naše tvrtke što lakše poslovale u Rusiji. Nastavit ćemo osiguravati podršku gospodarstvenicima, ove godine smo uz suradnju s Sberbankom omogućili umrežavanje naših tvrtki s njihovim klijentima kojih ima preko 110 milijuna. Otvorit ćemo bazu podataka preko koje će se moći pretraživati potencijalni partneri ne samo u Rusiji, već i u drugim zemljama“, poručio je Despot.

Nakon sjednice Poslovnog vijeća održan je seminar „Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu“, na kojem su predavači (ruski eksperti za carinska pitanja, procedure certificiranja i deklariranja proizvoda za izvoz u Rusiju) prezentirali opće uvjete poslovanja za EU tvrtke na ruskom tržištu.

Poseban fokus stavljen je na predstavljanje mogućnosti poslovanja za hrvatske tvrtke u ruskoj oblasti Njižnjij Novgorod, kojoj se planira posjet hrvatskog gospodarskog izaslanstva tijekom prvog polugodišta 2019. godine u organizaciji HGK.