Katolici danas obilježavaju Badnjak, dan uoči Kristova rođenja

Na Badnjak se čestita od jutra do večeri, a pozdravi se mijenjaju ovisno o dobu dana. Tako se od ranog jutra čuje: „Na dobro vam došlo Badnje jutro“, tijekom dana „Na dobro vam došao Badnji dan“, a u večernjim satima „Na dobro vam došla Badnja večer“. Ti pozdravi nose toplinu, radost i iščekivanje najvećeg kršćanskog blagdana – Božića.

Badnji dan, ili Badnjak, iznimno je bogat božićnim običajima i obilježen je postom. Tradicionalno se toga dana ne jede meso, već se na stolu najčešće nalazi bakalar, a ondje gdje ga nema, priprema se neka druga vrsta ribe. Skromna, ali simbolična večera podsjeća na poniznost i duhovnu pripremu za Kristovo rođenje.

Po starom običaju, koji se u nekim krajevima i danas njeguje, na Badnju večer se u kući rasprostire slama, a ispred ulaznih vrata stavlja se badnjak – tri veća panja, pri čemu je na središnjem panju urezan znak križa. Badnjak simbolizira toplinu doma, obitelj i svjetlo koje dolazi s Božićem.

U unaprijed posijanu božićnu pšenicu, koja je omotana hrvatskom trobojnicom, stavlja se i pali svijeća. Ona je znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu, ali i simbol nade, života i blagoslova. Slama, kao podsjetnik da se Isus rodio u skromnim uvjetima, u urbanim sredinama najčešće se stavlja samo ispod božićnog drvca, uz koje su postavljene i jaslice.

Prije početka večere domaćin unosi badnjak u kuću i ukućanima čestita skori Božić riječima:
„Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer!“
Na taj pozdrav odgovara se: „I s tobom zajedno!“

Tijekom večere na stolu se pale tri božićne svijeće, koje simboliziraju Presveto Trojstvo, a svijećnjak je često omotan hrvatskom trobojnicom. Dok obitelj blaguje, badnjak gori na ognjištu, dajući toplinu i poseban ugođaj večeri.

Nakon večere običaj je otići u čestitanje najbližima, a potom se uputiti na polnoćku, koja predstavlja vrhunac božićnog slavlja Badnje večeri. Upravo na polnoćki vjernici zajednički slave rođenje Isusa Krista.