Karepovac se zatvara za okolne gradove, SDP upozorava: “Ovo je totalni raspad zbrinjavanja otpada u županiji”

Nakon što je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta danas potvrdio da gradovi i općine iz okolice Splita od srijede više neće moći dovoziti svoj otpad na Karepovac, pred odlagalište su stigli predstavnici SDP-a koji su za nastalu situaciju prozvali županijsku i gradsku vlast te ponovno otvorili pitanje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Šuta je najavio i novi sastanak gradonačelnika i načelnika na kojem bi se trebalo razgovarati o budućem zbrinjavanju otpada. Iz SDP-a, međutim, poručuju kako je sadašnja situacija posljedica dugogodišnjeg izostanka rješenja na razini Splitsko-dalmatinske županije te traže da Županija predstavi plan za razdoblje do izgradnje centra u Lećevici.

Gradonačelnik Trogira i predsjednik županijskog SDP-a Ante Bilić ustvrdio je kako ni 21 godinu nakon osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke zadužene za projekt Lećevice, centar nije ugovoren.

— Nakon 21 godine od osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke koja je trebala sagraditi centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, nemamo ni ugovor, a danas smo svjedoci totalnog raspada zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi, nažalost se dogodilo. Oni najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u posljednjih 20 godina, od Ante Sanadera do danas Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem — kazao je Bilić.

Usporedio je situaciju u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa susjednim županijama, istaknuvši da Šibensko-kninska već godinama ima centar za gospodarenje otpadom, dok je svoj centar dobila i Zadarska županija.

— Naš centar još nije ni ugovoren. Ponude su tu, najjeftinija iznosi 105 milijuna eura, a pitanje je kada će se to uopće ugovoriti. Zbog nerada i propusta, prema gruboj računici, dosad nas je nepostojanje Lećevice koštalo više od 50 milijuna eura kroz sve pripremne radnje. Na kraju će nas cijeli centar koštati više od 200 milijuna eura, ako znamo da je centar u Šibensko-kninskoj županiji napravljen za tridesetak milijuna. Vidimo kolika je šteta napravljena propuštanjem vremena i to ćemo svi platiti — rekao je.

Bilić smatra kako se problem neće riješiti u kratkom roku te procjenjuje da Lećevica neće biti spremna još najmanje pet godina. Zbog toga od Županije traži jedinstveno srednjoročno rješenje za sve gradove i općine.

— Ne želimo biti populisti niti skupljati jeftine političke poene. Pozivamo Županiju da ponudi rješenja. Nećemo sazivati tematske sjednice na kojima bi se sve pretvorilo u političko prepucavanje, a vlast bi odbila sve prijedloge oporbe. Na vlasti je da ponudi rješenja, a ako nisu sposobni, neka prepuste drugima da rade njihov posao — poručio je Bilić.

Kao primjer naveo je Trogir, koji je, kako kaže, u uređenje vlastitog odlagališta uložio pet milijuna eura kako bi mu produžio vijek trajanja do ranije najavljivanog otvaranja Lećevice 2025. godine. Sada će, dodao je, morati ulagati dodatni novac u njegovo proširenje. Podsjetio je i na probleme Supetra koji je godinama preuzimao otpad s cijelog Brača.

— Treba nam jedinstveno rješenje do izgradnje Lećevice. Županija ne može jednom dijelu biti majka, a drugom maćeha, niti se može gledati tko ima većeg i boljeg HDZ-ovca pa za te gradove postoji rješenje, a za druge ne. To jedinstveno rješenje trebao je biti Karepovac, a sada vidimo da se ni to nije ostvarilo — zaključio je Bilić.

Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je usmjerio i prema Šuti, podsjetivši da je aktualni splitski gradonačelnik ranije bio na čelu Regionalnog centra čistog okoliša.

— Oni koji su stvorili problem taj problem ne mogu ni riješiti. Tomislav Šuta bio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša upravo u razdoblju kada je trebalo pripremiti dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar kako bi bio završen u rokovima u kojima su završeni centri u Šibeniku i Zadru. Danas taj isti čovjek, kao gradonačelnik Splita, zatvara Karepovac okolnim gradovima i općinama — rekao je Kukoč.

Ocijenio je da takva odluka s jedne strane može produžiti mogućnost odlaganja splitskog otpada na Karepovcu, ali tvrdi da će Čistoća istodobno ostati bez oko šest milijuna eura godišnje koje su drugi gradovi i općine plaćali za odlaganje.

Kukoč je povećanje cijene odvoza otpada u Splitu za 212 posto povezao upravo s tom situacijom.

— Svjesni smo da su cijene rasle i da su jedinice lokalne samouprave povećavale cijenu otpada za 40 ili 50 posto, ali kada nešto poskupljujete 212 posto, onda je to alibi za pokrivanje vlastite nesposobnosti i nerada iz prethodnog razdoblja — ustvrdio je.

Kritizirao je i činjenicu da Split još nema kompostanu. Prema njegovim riječima, biootpad čini između 30 i 40 posto miješanog komunalnog otpada, pa bi njegovo izdvajanje značajno smanjilo količinu koja završava na Karepovcu i produljilo vijek odlagališta.

— Da je kompostana napravljena prije šest godina, Splićani bi, primjerice, još dvije godine mogli odlagati otpad na Karepovcu. Ovako samo produbljujemo problem. Sada će cijena porasti 212 posto, a kada na Karepovcu više ne bude mjesta i Split bude morao voziti otpad u udaljenije gradove i općine, ponovno ćemo imati novo poskupljenje — rekao je Kukoč, prozvavši HDZ-ovu vlast na gradskoj i županijskoj razini zbog upravljanja problemom otpada.

O iskustvu grada koji već godinama nema vlastito odlagalište govorio je gradonačelnik Makarske Zoran Paunović. Kazao je kako Makarska već 12 godina svoj otpad mora prevoziti i na odlagališta udaljena 400 do 500 kilometara.

— Ono što se sada događa okolnim gradovima i općinama Makarska proživljava posljednjih 12 godina. Do danas smo samo na prijevoz otpada potrošili više od 2,5 milijuna eura. Kada uračunamo inflaciju, današnja vrijednost tog novca je oko 3,3 milijuna eura. Za taj smo novac mogli izgraditi novi vrtić. Neizgradnja Lećevice Makarsku je u posljednjih 12 godina koštala 3,3 milijuna eura — rekao je Paunović.

Upozorio je da bi se gradovi i općine koji nemaju vlastito odlagalište uskoro mogli suočiti s istim scenarijem.

— Lećevica vrlo vjerojatno neće biti dovršena ni u sljedećih pet godina, a riječ je o milijunima eura koje će platiti građani. Odgovornost u potpunosti nosi Županija i to se ne može prebacivati na gradove i općine. Gradonačelnici i načelnici odgovorni su za prikupljanje otpada, ali ako nemamo svoje odlagalište, Županija mora pokazati gdje ćemo taj otpad odlagati — poručio je.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković također je prozvala HDZ zbog višegodišnjeg odgađanja projekta Lećevice.

— HDZ je razvio jedan vrlo dobar model gospodarenja otpadom: Lećevicu odgađa, Liku zatrpava, a svoju odgovornost reciklira — rekla je Marković.

Podsjetila je na zaključke Vlade iz 2018. godine kojima je, kako je navela, Lećevica trebala dobiti prioritet, a nadležno ministarstvo u koordinaciji s Fondom i Županijom riješiti pitanje centra.

— Danas smo u 2026. godini i još ne znamo kada će Lećevica biti gotova. Imate Antu Sanadera, bivšeg župana, koji je 2013. obećavao otvaranje Lećevice najkasnije do 2014. godine, a danas je i dalje županijski vijećnik i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a. Onda imate Šutu koji je Lećevicu najavljivao 2018. i današnjeg župana Bobana koji ju je navodno otvorio prije dvije godine — kazala je Marković.

Od Splitsko-dalmatinske županije zatražila je odgovore na tri ključna pitanja: koje su alternative za zbrinjavanje otpada do završetka Lećevice, koliko je novca do sada ukupno utrošeno u taj projekt te koji su aktualni rokovi za njegov završetak.

— Tražimo od Županije da prije svega preuzme odgovornost, kaže koji su alternativni načini zbrinjavanja otpada, koliko je sredstava ukupno utrošeno na projekt Lećevice i ono najosnovnije – koji su daljnji rokovi i kada će Lećevica biti otvorena — zaključila je Marković.