Kako je pronađeno tijelo Jean-Michela Nicoliera? “Poduzimale su se sve radnje da se sakrije zločin..”

Na pitanje što je sve policija poduzela i na koji način je došla do posmrtnih ostataka kod Spomen doma i na Petrovačkoj doli, načelnik Uprave kriminalističke policije, Antonio Gerovac odgovara za Novu TV: 

–Policija je poduzela niz aktivnosti koje su trajale jedno duže vremensko razdoblje, morate znati da su istraživanja ratnih zločina jako kompleksna i dugotrajna. Tako je bilo i u ovom slučaju.Svi znate što se dogodilo na Ovčari, kakav grozan zločin se dogodio, dakle prošlo je 34 godine od samog događaja, svjedoka nema, materijalnih tragova nema, dakle, jako je kompleksno istraživati takve događaje. U pravilu kad imate ovakve događaje radi se o personalnim dokazima koje prikupljate kroz duži niz mjeseci ili čak i godina, tako je bilo naravno i u ovom slučaju. Mi smo provodeći kriminalističko istraživanje u odnosu na osobe koje su počinile kaznena djela na Ovčari i koje smo ujedno i prijavili došli i do saznanja za približno lokaciju gdje su pronađeni posmrtni ostaci Jean Michel Nicoliera i ostalih hrvatskih branitelja, to smo naravno kao što uvijek i radimo podijelili s Upravom za zatočene i nestale i tako je pokrenut proces koji je evo, hvala Bogu, doveo do pronalaska mrtvih tijela. 

Je li bilo svjedoka koji su otkrili gdje je točno?

–Naravno, naravno, bez toga, bez žive riječi, nemate ništa. U nekakvim normalnim situacijama kada vam se dogodi nekakav zločin kako u policiji kažemo mi obradimo mjesto događaja, to znači, obavimo očevid i sve potrebne radnje, prikupljamo obavijest od svjedoka koji su nešto vidjeli, ovdje u pravilu znate i sami nitko ništa nije vidio. Nitko nije napravio očevid, nemate materijalnih tragova, nemate ničega. Dakle, imate samo nekakvu eventualnu živu riječ osoba koje ne samo da su počinile zločin, dakle, one u pravilu ne surađuju, međutim osobe koje su bile uključene na drugi način, u smislu kasnije sanacije terena i tako dalje, s njima se obavljaju razgovori i prikupljaju se dragocjena saznanja. 

Koliko je sve teže i teže doći do ljudi, svjedoka, pa i dokumentacije?

–Jako je teško, dakle rekli smo prošlo je 34 godine od svih tih tragičnih događaja, uzmite samo primjer kaosa koji se događao padom Vukovara, niti je tu bilo nekakvog sistematskog obrađivanja mjesta zločina, dapače, poduzimale su se sve radnje da se sakrije zločin, nitko ništa nije evidentirao, sve se moralo krenuti od nule. Tako smo nažalost i mi bili prisiljeni u svim ovim događajima, ne samo u ovom o čemu pričamo, krenuti od nule i došli smo hvala Bogu do rezultata. 

Evo koji je ključni razlog zašto svjedoci ne progovaraju.

–A gledajte, mnogi su razlozi. Ljudi, oni koji su oštećeni, čije su obitelji propatile, gubitkom svojih najmilijih jednostavno ne žele prolaziti tu silnu viktimizaciju ponovno, te silne patnje i jednostavno ne žele. Mi se trudimo i doista smo imali jako puno uspjeha u tome da ljude odobrovoljimo, da ljude uvjerimo da radimo na ispravan način, da želimo pomoći i da želimo otkriti, to se iz naših rezultata i vidi. Postoji uvijek i ona druga strana da je tako nazovem, koja nije voljna govoriti jer samim time i u nekim slučajevima i konkretno terete sami sebe, neki ne žele govoriti zbog osude možda sredine u kojoj žive, dakle, razni su razlozi zbog kojih se to događa. 

Kako se radi identifikacija?

–Pa kad imate nalaz kao što je bio ovdje nakon ekshumacije, dakle radi se o mrtvim tijelima koja su bila ukopana 34 godine, isključivo i jedino sigurno kako se može izvršiti identifikacija je dakla pomoću DNA analize posmrtnih ostataka i članova obitelji osobe za koju se sumnja da su njezini posmrtni ostaci unutra, naravno postoje još neke mogućnosti identifikacije pomoću predmeta koji su pronađeni kod te osobe međutim to je jako nesigurna identifikacija s obzirom da svi znamo da su tijela premještena, da su ljudi se presvlačili i tako dalje, tako da jedina sigurna identifikacija kao u ovom slučaju je DNA. 

Što se sve poduzima kako bi došli do počinitelja tih ratnih zločina?

–To je sijaset radnji koje poduzimamo, osim, kako sam spomenuo, mnogobrojnih razgovora koje radimo, prikupljanja dokumentacije, nekad čak i korištenja posebnih dokaznih radnji, dakle, postoje svi oni alati koje mi imamo, koje koristimo da bi prikupili dovoljno činjenica i dokaza da prijavimo osobe za koje postoji osnovana sumnja da su počinile kazneno djelo. 

Koliko njih su otkrili, razotkrili i podnijeli kaznene prijave? 

–Ako govorimo samo o Radnoj skupini Ovčara od 2108. godine kad je osnovana podneseno je 14 kaznenih prijava, dakle, samo od Radne skupine, u odnosu na 32 počinitelja, moram naglasiti bitan podatak da od ta 32 počinitelja koje je Radna skupina obuhvatila kaznenim prijavama 15 ih je uhićeno i privedeno na hrvatske sudove. Dakle, to je jedna dodana vrijednost tome radu, tu je obuhvaćena 291 oštećena osoba i kad na to dodate rezultate PU Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske otprilike je negdje 48 kaznenih prijava za 155 kaznenih djela i više od 350 oštećenih osoba.

Rekao je da suradnja sa Srbijom apsolutno izostaje.

–Pa ja ne bih ulazio u te razloge, s profesionalne razine mi je to apsolutno nerazumljivo, a u druge razloge ja kao policajac ne bih ulazio. 

I dalje traje terensko istraživanje kod Spomen-doma.

–Tako je, što se tiče našeg dijela posla, mi i dalje provodimo kriminalistička istraživanja koja su u tijeku, a tiču se Ovčare i Vukovara, u pripremi je vrlo brzo nemojte me pitati je li to mjesec-dva ili pet s obzirom da su kompleksna istraživanja ratnih zločina, nekoliko kaznenih prijava koji se tiču samih tih događaja na Ovčari i široj okolici.

Usporedno s time, mi ćemo prikupljati dalje informaciji o Ovčari i šire okolice Ovčare u našim procesima, o tome gdje se nalazi eventualno nekakve grobnice ili mjesta masovnih ukopa hrvatskih branitelja i civila, podvukao je za Dnevnik Nove TV.