Kako izgleda more iz svemira? Hrvatska znanstvenica iz NASA-e stigla u Split
Kako izgleda more kada ga promatramo iz svemira? Odgovor na to pitanje prošlog su tjedna mogli dobiti studenti i istraživači Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, gdje je gostovala hrvatska znanstvenica prof. Ivona Cetinić iz NASA-e.
Cetinić je oceanografkinja koja djeluje u NASA-inom Goddard Space Flight Centeru, a na splitskom PMF-u održala je seminar i praktičnu radionicu posvećene NASA-inoj misiji PACE i mogućnostima koje satelitski podaci pružaju u istraživanju oceana.
Gostovanje je održano u sklopu projekta PHOTOCLIM, koji se uz potporu Hrvatske zaklade za znanost provodi pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Žarka Kovača, a na kojem Cetinić također surađuje.
Novi pogled na oceane iz svemira
NASA-ina misija PACE omogućuje novi pogled na oceane zahvaljujući naprednim hiperspektralnim senzorima. Satelit iz svemira prikuplja detaljne podatke o svojstvima mora, atmosfere i kopna, a za oceanografe je posebno važan zbog mogućnosti proučavanja fitoplanktona.
Riječ je o mikroskopskim organizmima koji imaju ključnu ulogu u funkcioniranju morskih ekosustava i kruženju ugljika.
Iako istraživanje života u moru iz svemira na prvi pogled može zvučati neobično, satelitska promatranja znanstvenicima omogućuju praćenje velikih morskih područja i promjena koje se u njima događaju. Fitoplankton utječe na optička svojstva, odnosno boju mora, pa upravo njezine promjene mogu otkriti mnogo o stanju oceana.
Uz pomoć naprednih senzora i algoritama iz satelitskih podataka moguće je procijeniti koncentraciju fitoplanktona i pratiti njegove promjene na velikim područjima.
Povezivanjem podataka iz svemira s mjerenjima provedenima izravno u moru znanstvenici dobivaju potpuniju sliku promjena u morskim ekosustavima.
Povezivanje satelitskih i oceanografskih podataka
Znanstvenici splitskog PMF-a u sklopu projekta PHOTOCLIM razvijaju matematičke modele kojima povezuju izravna mjerenja u moru sa satelitskim podacima.
Cilj je bolje razumjeti fizikalne procese povezane s fotosintezom u moru te procijeniti tokove ugljika u morskim ekosustavima.
Upravo je povezivanje različitih izvora podataka jedno od područja u kojem suradnja s prof. Ivonom Cetinić ima posebnu vrijednost. Njezino iskustvo u radu s NASA-inim satelitskim podacima i istraživanju oceana omogućuje razmjenu znanja koja može pridonijeti daljnjem razvoju istraživanja u okviru projekta PHOTOCLIM.
Od podataka iz svemira do konkretnih pitanja o moru
Tijekom seminara Cetinić je predstavila misiju PACE, njezine znanstvene ciljeve i mogućnosti koje pruža nova generacija satelitskih podataka.
Među njima je i korištenje podataka prikupljenih stotinama kilometara iznad Zemlje za odgovaranje na konkretna pitanja o životu u moru – od promjena koncentracije klorofila i sastava fitoplanktonske zajednice do praćenja cvatnji fitoplanktona i procjene tokova ugljika.
Na praktičnoj radionici sudionici su se upoznali s PACE podacima, načinima njihove obrade i povezivanja s drugim oceanografskim podacima. Tako su mogli vidjeti kako se informacije prikupljene iz svemira povezuju s mjerenjima provedenima izravno u moru.
Aktivnosti su povezane s ciljevima projekta PHOTOCLIM, koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na fotosintezu u moru. Satelitski podaci pritom predstavljaju važan alat za praćenje promjena u morskim ekosustavima na velikim područjima.
Posebna prilika za studente
Posebnu vrijednost gostovanje je imalo za studente PMF-a Split, koji su dobili priliku izravno raditi s podacima jedne od najnovijih NASA-inih misija i upoznati metode koje se danas koriste u suvremenim istraživanjima oceana.
Istodobno su imali priliku razgovarati sa znanstvenicom koja je svoj profesionalni put iz Hrvatske nastavila u jednoj od vodećih svjetskih znanstvenih institucija.
Za studente zainteresirane za oceanografiju, klimatske promjene, satelitska istraživanja, fiziku, biologiju i obradu znanstvenih podataka radionica je bila prilika za rad sa stvarnim podacima iz međunarodnih znanstvenih projekata.
Gostovanje prof. Ivone Cetinić dodatno je povezalo splitski PMF s međunarodnom znanstvenom zajednicom te otvorilo prostor za nastavak suradnje, posebno u području povezivanja suvremenih satelitskih tehnologija s istraživanjem morskih ekosustava i klimatskih promjena.


