Kad se more ‘zgusne’; Hrvatski znanstvenici otkrili uzrok masovne pojave sluzi u Jadranu

Hrvatski znanstvenici otkrili su uzroke najveće pojave morske sluzi u sjevernom Jadranu u posljednjih više od 20 godina, a rezultati istraživanja objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu Scientific Reports. Istraživanje je pokazalo da ključnu ulogu u razvoju morske sluzi imaju zagrijavanje mora, dotok rijeke Po i intenzivno cvjetanje fitoplanktona, piše HRT.

Istraživanje su proveli stručnjaci Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković (CIM IRB) u suradnji s hrvatskom tehnološkom tvrtkom SeaCras i Algebra Bernays sveučilištem, kombinirajući napredna terenska mjerenja, senzore i analize satelitskih podataka, priopćio je IRB.

U radu su znanstvenici detaljno objasnili zašto je došlo do ovako izraženog događaja, identificirali ključne meteorološke i oceanografske uvjete koji su mu prethodili te analizirali brojnost i vrstu fitoplanktonskih zajednica odgovornih za stvaranje sluzi.

–Ovakvi događaji mogu ozbiljno narušiti morski ekosustav i izravno pogoditi obalne zajednice, od turizma i ribarstva do kvalitete života pa je razumijevanje njihovih uzroka ključno za pravodobno upozoravanje i prilagodbu, ističu znanstvenici.

Iako je cvjetanje mora prirodna i sezonalna pojava, promjene u okolišu, poput porasta temperature mora, smanjene izmjene vodenih masa i povećanog dotoka slatke vode i nutrijenata, mogu uzrokovati abnormalne nakupine morske sluzi koje imaju snažan utjecaj na ekosustav i ljudske aktivnosti.

Rezultati istraživanja pokazali su da je svaka faza pojave velikih nakupina morske sluzi tijekom 2024. bila neposredno povezana s intenzivnim cvjetanjem fitoplanktona, dok se raznolikost vrsta planktona u tim nakupinama smanjila u odnosu na uobičajene sezonske procese. Ustanovljeno je i da su porast temperatura mora te smanjenje saliniteta – osobito zbog pojačanog dotoka slatke vode iz rijeke Po – stvorili pogodne uvjete za razvoj i nakupljanje sluzi.

Nakupine su se protezale na velikim površinama, od više desetaka kilometara do manjih migrirajućih masa veličine dvadesetak metara. Posebna vrijednost istraživanja leži u primjeni kombiniranih tehnologija i čestih mjerenja, uključujući korištenje oceanografskih plutača ODAS kod Rovinja koje kontinuirano prate fizikalne i biološke parametre mora, kao i napredne protočno-citometrijske analize za praćenje promjena u sastavu planktona.

Tvrtka SeaCras dodatno je obogatila istraživanje AI analizama satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije, što je omogućilo precizno praćenje širenja i dinamike pojave morske sluzi.

–Ovakva razina vremenske i prostorne rezolucije omogućila nam je da prvi put u potpunosti povežemo promjene u okolišnim uvjetima s ponašanjem planktonskih zajednica i nastankom morske sluzi. To je ključan iskorak u razumijevanju ovog kompleksnog fenomena, istaknula je Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj na IRB-u te dopisna autorica rada.

Zaključuje se da pojava morske sluzi ima veliku gospodarsku i ekološku važnost jer guste nakupine otežavaju ribolov, oštećuju ribarske mreže, umanjuju turističku privlačnost mora i narušavaju percepciju njegove čistoće. Razumijevanje mehanizama koji dovode do takvih događaja ključno je za daljnji razvoj sustava ranog upozoravanja i prilagodbu klimatskim promjenama.

Centar za istraživanje mora IRB-a jedan je od vodećih znanstvenih centara u regiji za proučavanje morskih ekosustava, dok je SeaCras tvrtka specijalizirana za analizu mora pomoću satelitskih podataka i umjetne inteligencije. Zajednički razvijaju napredne sustave ranog upozoravanja temeljene na konceptu “digitalnog blizanca mora”, mapiranju podmorja i praćenju polutanata poput mikroplastike i fekalnog onečišćenja, s ciljem očuvanja zdravlja morskog okoliša i obalnih zajednica.