Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54bee1d9486f9f660f8b45aa/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Hrvati nisu neuki, znali su rizik kredita u "švicarcima" ali je bio povoljan...

Rohatinski i tadašnji zamjenik guvernera HNB Vujčić upozoravali su nekoliko puta na opasnost od kredita vezanog za CHF. Svejedno su ljudi uzimali te "toksične" kredite, a unatoč mogućnosti konverzije u kredite vezane za euro, nastavili su kocku s tečajem CHF-a. Glumeći socijalnu osjetljivost, vlast diletantski intervenira, no pravo je pitanje tko će svima nama skupa priteći u pomoć?

Uvijek je netko drugi kriv za naše greške. A ako nas je dovoljno napravilo istu grešku, onda smo tek "na konju": izvući će nas kukavna vlast, ova i bilo koja druga, u slijepoj i jedinoj želji da se dodvori biračima. Izvući će nas i mediji, jer tragične se ljudske priče najbolje prodaju...

Gradili smo ilegalne kuće, vile za iznajmljivanje, četverokatnice za zbrinjavanje potomstva ili tek kukavne vikendice za povremeni odmor. Ilegalno, naravno. Jer je birokracija po definiciji spora i kad imamo pravo na gradnju, a ako nemamo onda – ziđaj. Bageri su nešto srušili, onako pokazno, e da bi onda krenula opća legalizacija. Ilegalcima dapače uz popuste?! Pa je tako ispalo da su idioti svi oni koji su čekali godinama na razna odobrenja i dozvole kako bi sve napravili legalno, jer su na to plaćali punu cijenu. I sad im se susjedi, potajice ili u facu, podsmjehuju.

Rado s državom, teško s bankama

Gotovo da su maloumnici i oni koji u Lijepoj Našoj sve drugo rade po zakonu: recimo prijavljuju ljude na cijeli iznos plaće i zarađeni novac im isplaćuju do 15. u idućem mjesecu, plaćaju sva svoja dugovanja državi i dobavljačima. Jer, pokazalo se, eto, da može i efikasnije – predstečajna nagodba s oprostom dobrog dijela tih dugovanja, poček otplate, bez kamata... I onda s tom istom tvrtkom ili drugom, s lovom koja je već poodavno "izvučena", nastavimo biznis ili jednostavno otiđimo u prijevremenu mirovinu.

Najbolje je dakle, kao što se vidi iz tih primjera, poslovati s državom. A najgore je poslovati s – bankama. Tu lekciju je naučio, s odličnim moglo bi se reći, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Nisu mu "legle" banke, ne jednom je to i ne tako uvijeno, rekao osebujni splitski poduzetnik/političar. Zato ovaj dio s oprostom dugovanja ne voli baš spominjati. Ništa čudno, jer istovremeno s tim nagodbama u okviru zakona, obiteljsko bogatstvo je neokrnjeno.

Što nas dovodi i do tih omraženih banaka. Da, danas je lako pucati iz svih oružja po pohlepnim, gotovo podlim činovnicima s vrećom novca u jednoj i ugovorom s đavlom u drugoj ruci. I da, poslovne banke (gotovo sve u vlasništvu stranaca) nisu se libile okoristiti poslovnim okruženjem u Hrvatskoj i nuditi proizvode po uvjetima kakvim se ne bi usudile u matičnim, uređenim državama. Ukratko, pljačkati hrvatski narod. I tijekom proteklih kriznih godina su ostvarivale dobit izraženu u stotinama milijuna kuna.

Vujčić upozoravao još 2005.

Trenutno je riječ, naravno, o "švicarcima". Baca se drvlje i kamenje i na Hrvatsku narodnu banku. Inertni su, nisu upozorili ljude, zašto su dopustili stavljanje "toksičnih" kredita na tržište, samo su neki od vapaja žrtava kredita vezanih za švicarski franak. Podsjetimo međutim na činjenice. Još 2005. godine tadašnji zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić (podsjetio je na to sam u jednom "friškom" razgovoru) upozoravao na opasnost od kredita u švicarcima. Upozoravao je Vujčić na to govoreći i u Saboru, a na "rizike vezane za odobravanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, kako za komitente tako i za poslovne banke" idućih godina skretao je pažnju i Željko Rohatinski. Guverner HNB-a ne jednom je naglašavao tih godina: branimo samo tečaj euro/kuna, ostali tečajevi se slobodno formiraju.

Uzalud, čini se iz današnje perspektive. "Kamate na takve kredite bila su niže u odnosu na druge pa je potražnja za njima rasla" (Rohatinski, 18. veljače 2009.) Da li su ti krediti bili špekulativnog karaktera? Sigurno jesu, ali jednako tako je sigurno da hrvatski građani u tom slučaju nisu bili tako naivni i priprosti kako se sada pokušavamo prikazati. Ogromna većina bila je svjesna rizika "tržišnog formiranja tečaja", ali nije marila. Bile su godine obilja, plaće su bile prilično sigurne i nezaposlenost je bila na najnižim razinama. Automobili su se kupovali kao nikad do tada. Stanovi i nekretnine također, a golema većina je kreditima u "švicarcima" rješavala stambeno pitanje. Koje je možda moglo i pričekati. Poneko i "kruha preko pogače", recimo kupnje apartmana na Viru (?!), prijestolnici ilegalne gradnje, na kredit u CHF. Uostalom, nadali su se sigurno neki, možda će tečaj franka i pasti...

Trostruki tsunami

Pa je sve pogodio strašan, trostruki tsunami. Prvo, banke su se počele ponašati s klijentima kao s robljem, ne kao s partnerima od kojih žive, samoinicijativno podizati te isprva povoljne kamatne stope. Da je sve ostalo samo na tome, ni po jada, rate kredita bi (p)ostale prihvatljive. Zapravo, postale bi vrlo slične ratama kredita onih građana Hrvatske, velike većine njih, koji se nisu htjeli kockati pa su uzimali kredite vezane za euro po nepovoljnijim uvjetima u tom trenutku i plaćali više kamate na ukupan iznos kredita. Istina, bilo je i lakše dobiti kredite u švicarskim francima od onih vezanih za euro jer su uvjeti bili jednostavniji, od jamaca do potrebnih primanja.

No, tečaj švicarskog franka je krenuo nezaustavljivo rasti, a teret te ogromne razlike u tečaju pao je u potpunosti na komitente. Da stvar bude još gora, i treći faktor je postao uteg: nekretnine koje su kupljene tim de facto investicijskim kreditima, izgubile su na svojoj vrijednosti! I tako smo došli u situaciju da se niti prodajom kupljenog stana ne možemo riješiti kreditne omče oko vrata. Što je i zapravo i logično: dugoročni krediti na 25-30 godina u svom otplatnom planu, u konačnom zbiru, jasno pokazuju kako se na posuđeni iznos glavnice od 100, banci u konačnici vrati 250, recimo. Nezgodan je to običaj, da ste upola kredita vratili više od posuđenog, a imate još vratiti – više od posuđenog.

Tko (ni)je htio prijeći na eure?

Zanimljivo, u prilog tezi da Hrvati nisu financijski neuki, idu i razmišljanja (ponovno većine) korisnika kredita u švicarcima nakon što im se prije koju godinu otvorila još jedna mogućnost. S bankama (rješenje naravno ne zbog altruizma, nego iz čistog interesa kako bi osigurali da profit i bonusi i dalje "kapaju") su naime mogli dogovoriti konvertiranje "toksičnog" kredita u onaj vezan za euro, recimo. E međutim, nisu se pokazali zainteresirani, brojni prijatelji i poznanici koji i dalje stenju pod duplo većim ratama kredita gotovo jednoglasno su nam odgovorili: puno bi izgubili na prelasku na kredit u eurima! I još je kamatna stopa za eure viša od "naših". Takav stav, interesantno, ima i ministar financija Boris Lalovac! Dakle, računica kod korisnika "švicaraca" je postojala i prije samo godinu-dvije, kada je problem CHF-a razotkriven – ne želimo podnijeti predvidljivi i konačni gubitak i prijeći na eure, preferiramo (i dalje) se kockati s tečajem franka. Što sada misle o toj svojoj odluci, znaju samo oni.

Ali unatoč svemu, i dalje je za ovu kalvariju kriv netko drugi. I trebamo pomoć. I dugotrajno rješenje. Kakvo će ono biti (fiksiranje tečaja bez pravne i tehničke razrade tog "vatrogasnog" rješenja u najmanju ruku djeluje diletantski), tek treba vidjeti.

Potencijala međutim da se većina (ostalih) građana Hrvatske osjeti zakinutima, dapače drugorazrednim i nejednakim, samo zahvaljujući tome što su rezervirano postupali s bankama i kreditima u švicarcima, ima na bacanje. Opreza u poslovanju s bankama zapravo nikad dovoljno, i tako bi trebalo biti ubuduće, bez obzira na poboljšani status klijenata u tom inherentno neravnopravnom odnosu. S druge strane socijalna država se brine o svojim stanovnicima pa makar i griješili. I to je u redu, ali do kada? I što će biti kada predstavnici države katastrofalno pogriješe? Tko će onda pohrliti u pomoć svima nama?

hr Wed Jan 21 2015 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5eafab786f2ab8b60d8b457a/80

Vrijeme danas: Stižu prve ovogodišnje vrućine, temperature će rasti i do 35

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 24 do 29 °C.

Pretežno vedro je jutros u većem dijelu Hrvatske, uz umjerenu naoblaku u dijelovima unutrašnjosti.

Sunčane će biti prilike u nastavku dana, zahvaljujući grebenu anticiklone koji se pruža sa sjeverozapada. Stabilne će biti prilike i u nastavku tjedna i bit će sve toplije, vruće u mnogim područjima. Na samom kraju tjedna temperature bi u dijelovima zemlje mogle rasti i do 35.

Čini se da je na pomolu prvi ovogodišnji toplinski val, prognoza je Tee Blažević za N1.

hr Tue Jun 15 2021 07:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f721797daf72d8dad8b45bd/80
Foto: Canva

Rast cijena: Od ponoći poskupljuje gorivo

Najmanje će poskupiti autoplin
Novi utorak nam donosi nove skuplje cijene goriva.

Prema portalu cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 2,5 kuna. Isto toliko i prosječni spremnik dizela.

Prosječni spremnik LPG-a mogao bi poskupiti 1 kunu! 

hr Mon Jun 14 2021 21:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ba5a296f52df2c9a8b457c/80

Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji predstavljeno hrvatsko rješenje EU digitalne covid potvrde

Hrvatski predstavnici predstavili su tehnički, sigurnosni i regulatorni okvir uvođenja COVID potvrda u Republici Hrvatskoj

Predstavnici Ministarstva zdravstva i Agencije za komercijalnu djelatnost proizvodno, uslužno i trgovačko d.o.o. (AKD) predstavili su na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) članicama WHO-a hrvatsko nacionalno rješenje za izdavanje EU digitalnih COVID potvrda.

Predstavljanje je održano u ponedjeljak na virtualnom radnom sastanku službene radne grupe WHO-a, a uz Hrvatsku, svoje rješenje predstavila je i Danska. Hrvatska i Danska dvije su države članice Europske unije čiji su sustavi u punoj produkciji, priopćio je AKD.

Navedeno je da je WHO inicirao regionalni sastanak s predstavnicima Europske komisije i europskih država kako bi dobili uvid u implementaciju sustava digitalnih COVID potvrda radi prikupljanja korisnih znanja i iskustava.

Svjetska zdravstvena organizacija trenutačno je u postupku izrade specifikacije Pametne potvrde o cijepljenu (Smart Vaccination Certificates), kako bi se ujednačila pravila izdavanja na svjetskoj razini i osigurala interoperabilnost potvrda.

Hrvatski predstavnici predstavili su tehnički, sigurnosni i regulatorni okvir uvođenja COVID potvrda u Republici Hrvatskoj s posebnim fokusom na arhitekturu sigurnosti sustava te na rezultate ostvarene od stupanja sustava u rad.

U priopćenju se podsjeća da je Vlada RH imenovala Radnu skupinu za izradu tehničkog rješenja digitalnih zelenih potvrda s uspostavom njihove prekogranične interoperabilnosti (EU digitalne COVID potvrde), a tvrtka AKD zadužena je za izradu tehničkog rješenja.

Istaknuto je da je AKD uspješno proveo pilot testiranja s Europskim pristupnikom te je Republika Hrvatska postala prva država članica u kojoj je još 1. lipnja ove godine počeo raditi nacionalni sustav.

hr Mon Jun 14 2021 21:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60c0a3aa6f52df9fa28b45bb/80
Foto: grad Split

Europska židovska udruga: "Ivoševićevo i Puljkovo ponašanje zabrinjava"

Za grijehe iz prošlosti već su se obojica ispričali

Čini se da se još uvijek nije stišala bura oko antisemitske izjave Bojana Ivoševića koja je nastala prije nekoliko godina, a 'isplivala' tijekom izborne kampanje. 

Naime, iz Europske židovske udruge poslali su priopćenje u kojem oštro osuđuju Ivoševićevu izjavu, ali i pjevanje ustaških pjesama u mladosti od strane Ivice Puljka

Njihovo priopćenje donosimo u nastavku:

- Dragi prijatelji,

pratili smo događaje u Hrvatskoj uslijed netom završenih lokalnih izbora s velikom zabrinutošću. U vrijeme rastućeg antisemitizma u Europi, nije čest slučaj da u drugom najvećem gradu jedne države članice EU-a, osobe koje su imale antisemitske ispade ili pro-nacističke ekscese budu izabrane na dvije vodeće funkcije.

Ako to nije dovoljno loše, ovakvo je ponašanje u stvari opravdano. Incident novoizabranog gradonačelnika Splita koji pjeva ustašku pjesmu dovoljno zabrinjava. 

Činjenica da taj isti gradonačelnik tada nastoji braniti svog zamjenika koji se posvetio raspravama zagovarajući neonacističku ideologiju te opravdava njegov čin, duboko je zabrinjavajući presedan čak i uzimajući u obzir razmjere modernog antisemitizma na koje smo upravo ukazali diljem europskog kontinenta.

Pozdravljamo hrabru i brzu osudu takvog ponašanja od strane predsjednika Vlade Republike Hrvatske, g. Andreja Plenkovića, kao i osudu obojice u izbornoj noći od strane potpredsjednika Vlade, g. Davora Božinovića.

Ipak, ponašanje novoizabranih čelnika grada Splita jest neshvatljivo, jer unatoč tome što nude javnu ispriku, ne razumiju opasnosti takvog ponašanja u javnom prostoru u zajednici europskih zemalja. U mnogim slučajevima, takvo bi ponašanje rezultiralo trenutačnim povlačenje te osobe iz javnog života. Također, nužan je nulta tolerancija na bilo kakvo izražavanje antisemitskih i pro-nacističkih stajališta, stavova i ideja.

Stoga pozivamo gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika grada Splita da odigraju pozitivnu ulogu u osudi antisemitizma na način da njihov grad usvoji IHRA definiciju antisemitizma. Takav čin bio bi prikladno podvlačenje linije pod ovaj incident. - stoji u priopćenju kojeg potpisuje Rabbi Menachem Margolin, osnivač i predsjednik Europske židovske udruge.

hr Mon Jun 14 2021 18:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .