Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54bee1d9486f9f660f8b45aa/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Hrvati nisu neuki, znali su rizik kredita u "švicarcima" ali je bio povoljan...

Rohatinski i tadašnji zamjenik guvernera HNB Vujčić upozoravali su nekoliko puta na opasnost od kredita vezanog za CHF. Svejedno su ljudi uzimali te "toksične" kredite, a unatoč mogućnosti konverzije u kredite vezane za euro, nastavili su kocku s tečajem CHF-a. Glumeći socijalnu osjetljivost, vlast diletantski intervenira, no pravo je pitanje tko će svima nama skupa priteći u pomoć?

Uvijek je netko drugi kriv za naše greške. A ako nas je dovoljno napravilo istu grešku, onda smo tek "na konju": izvući će nas kukavna vlast, ova i bilo koja druga, u slijepoj i jedinoj želji da se dodvori biračima. Izvući će nas i mediji, jer tragične se ljudske priče najbolje prodaju...

Gradili smo ilegalne kuće, vile za iznajmljivanje, četverokatnice za zbrinjavanje potomstva ili tek kukavne vikendice za povremeni odmor. Ilegalno, naravno. Jer je birokracija po definiciji spora i kad imamo pravo na gradnju, a ako nemamo onda – ziđaj. Bageri su nešto srušili, onako pokazno, e da bi onda krenula opća legalizacija. Ilegalcima dapače uz popuste?! Pa je tako ispalo da su idioti svi oni koji su čekali godinama na razna odobrenja i dozvole kako bi sve napravili legalno, jer su na to plaćali punu cijenu. I sad im se susjedi, potajice ili u facu, podsmjehuju.

Rado s državom, teško s bankama

Gotovo da su maloumnici i oni koji u Lijepoj Našoj sve drugo rade po zakonu: recimo prijavljuju ljude na cijeli iznos plaće i zarađeni novac im isplaćuju do 15. u idućem mjesecu, plaćaju sva svoja dugovanja državi i dobavljačima. Jer, pokazalo se, eto, da može i efikasnije – predstečajna nagodba s oprostom dobrog dijela tih dugovanja, poček otplate, bez kamata... I onda s tom istom tvrtkom ili drugom, s lovom koja je već poodavno "izvučena", nastavimo biznis ili jednostavno otiđimo u prijevremenu mirovinu.

Najbolje je dakle, kao što se vidi iz tih primjera, poslovati s državom. A najgore je poslovati s – bankama. Tu lekciju je naučio, s odličnim moglo bi se reći, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Nisu mu "legle" banke, ne jednom je to i ne tako uvijeno, rekao osebujni splitski poduzetnik/političar. Zato ovaj dio s oprostom dugovanja ne voli baš spominjati. Ništa čudno, jer istovremeno s tim nagodbama u okviru zakona, obiteljsko bogatstvo je neokrnjeno.

Što nas dovodi i do tih omraženih banaka. Da, danas je lako pucati iz svih oružja po pohlepnim, gotovo podlim činovnicima s vrećom novca u jednoj i ugovorom s đavlom u drugoj ruci. I da, poslovne banke (gotovo sve u vlasništvu stranaca) nisu se libile okoristiti poslovnim okruženjem u Hrvatskoj i nuditi proizvode po uvjetima kakvim se ne bi usudile u matičnim, uređenim državama. Ukratko, pljačkati hrvatski narod. I tijekom proteklih kriznih godina su ostvarivale dobit izraženu u stotinama milijuna kuna.

Vujčić upozoravao još 2005.

Trenutno je riječ, naravno, o "švicarcima". Baca se drvlje i kamenje i na Hrvatsku narodnu banku. Inertni su, nisu upozorili ljude, zašto su dopustili stavljanje "toksičnih" kredita na tržište, samo su neki od vapaja žrtava kredita vezanih za švicarski franak. Podsjetimo međutim na činjenice. Još 2005. godine tadašnji zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić (podsjetio je na to sam u jednom "friškom" razgovoru) upozoravao na opasnost od kredita u švicarcima. Upozoravao je Vujčić na to govoreći i u Saboru, a na "rizike vezane za odobravanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, kako za komitente tako i za poslovne banke" idućih godina skretao je pažnju i Željko Rohatinski. Guverner HNB-a ne jednom je naglašavao tih godina: branimo samo tečaj euro/kuna, ostali tečajevi se slobodno formiraju.

Uzalud, čini se iz današnje perspektive. "Kamate na takve kredite bila su niže u odnosu na druge pa je potražnja za njima rasla" (Rohatinski, 18. veljače 2009.) Da li su ti krediti bili špekulativnog karaktera? Sigurno jesu, ali jednako tako je sigurno da hrvatski građani u tom slučaju nisu bili tako naivni i priprosti kako se sada pokušavamo prikazati. Ogromna većina bila je svjesna rizika "tržišnog formiranja tečaja", ali nije marila. Bile su godine obilja, plaće su bile prilično sigurne i nezaposlenost je bila na najnižim razinama. Automobili su se kupovali kao nikad do tada. Stanovi i nekretnine također, a golema većina je kreditima u "švicarcima" rješavala stambeno pitanje. Koje je možda moglo i pričekati. Poneko i "kruha preko pogače", recimo kupnje apartmana na Viru (?!), prijestolnici ilegalne gradnje, na kredit u CHF. Uostalom, nadali su se sigurno neki, možda će tečaj franka i pasti...

Trostruki tsunami

Pa je sve pogodio strašan, trostruki tsunami. Prvo, banke su se počele ponašati s klijentima kao s robljem, ne kao s partnerima od kojih žive, samoinicijativno podizati te isprva povoljne kamatne stope. Da je sve ostalo samo na tome, ni po jada, rate kredita bi (p)ostale prihvatljive. Zapravo, postale bi vrlo slične ratama kredita onih građana Hrvatske, velike većine njih, koji se nisu htjeli kockati pa su uzimali kredite vezane za euro po nepovoljnijim uvjetima u tom trenutku i plaćali više kamate na ukupan iznos kredita. Istina, bilo je i lakše dobiti kredite u švicarskim francima od onih vezanih za euro jer su uvjeti bili jednostavniji, od jamaca do potrebnih primanja.

No, tečaj švicarskog franka je krenuo nezaustavljivo rasti, a teret te ogromne razlike u tečaju pao je u potpunosti na komitente. Da stvar bude još gora, i treći faktor je postao uteg: nekretnine koje su kupljene tim de facto investicijskim kreditima, izgubile su na svojoj vrijednosti! I tako smo došli u situaciju da se niti prodajom kupljenog stana ne možemo riješiti kreditne omče oko vrata. Što je i zapravo i logično: dugoročni krediti na 25-30 godina u svom otplatnom planu, u konačnom zbiru, jasno pokazuju kako se na posuđeni iznos glavnice od 100, banci u konačnici vrati 250, recimo. Nezgodan je to običaj, da ste upola kredita vratili više od posuđenog, a imate još vratiti – više od posuđenog.

Tko (ni)je htio prijeći na eure?

Zanimljivo, u prilog tezi da Hrvati nisu financijski neuki, idu i razmišljanja (ponovno većine) korisnika kredita u švicarcima nakon što im se prije koju godinu otvorila još jedna mogućnost. S bankama (rješenje naravno ne zbog altruizma, nego iz čistog interesa kako bi osigurali da profit i bonusi i dalje "kapaju") su naime mogli dogovoriti konvertiranje "toksičnog" kredita u onaj vezan za euro, recimo. E međutim, nisu se pokazali zainteresirani, brojni prijatelji i poznanici koji i dalje stenju pod duplo većim ratama kredita gotovo jednoglasno su nam odgovorili: puno bi izgubili na prelasku na kredit u eurima! I još je kamatna stopa za eure viša od "naših". Takav stav, interesantno, ima i ministar financija Boris Lalovac! Dakle, računica kod korisnika "švicaraca" je postojala i prije samo godinu-dvije, kada je problem CHF-a razotkriven – ne želimo podnijeti predvidljivi i konačni gubitak i prijeći na eure, preferiramo (i dalje) se kockati s tečajem franka. Što sada misle o toj svojoj odluci, znaju samo oni.

Ali unatoč svemu, i dalje je za ovu kalvariju kriv netko drugi. I trebamo pomoć. I dugotrajno rješenje. Kakvo će ono biti (fiksiranje tečaja bez pravne i tehničke razrade tog "vatrogasnog" rješenja u najmanju ruku djeluje diletantski), tek treba vidjeti.

Potencijala međutim da se većina (ostalih) građana Hrvatske osjeti zakinutima, dapače drugorazrednim i nejednakim, samo zahvaljujući tome što su rezervirano postupali s bankama i kreditima u švicarcima, ima na bacanje. Opreza u poslovanju s bankama zapravo nikad dovoljno, i tako bi trebalo biti ubuduće, bez obzira na poboljšani status klijenata u tom inherentno neravnopravnom odnosu. S druge strane socijalna država se brine o svojim stanovnicima pa makar i griješili. I to je u redu, ali do kada? I što će biti kada predstavnici države katastrofalno pogriješe? Tko će onda pohrliti u pomoć svima nama?

hr Wed Jan 21 2015 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/609122906f52df03558b45b9/80
Foto: Grad Split/Ilustracija

U luci u Kaštel Sućurcu gorjela koča, kod Dugopolja kamera za kontrolu brzine

Vatrogasci su imali pune ruke posla
Vatrogasci diljem županije u posljednja 24 sata imali su niz intervencija.

Djelatnici JVP Split dan su započeli skidanjem prstena jednoj ženskoj osobi.

U Slatinama su izašli na intervenciju piljenja i uklanjanja stabla s prometnice.

DVD Žrnovnica sinoć oko 21:30 h gasili su požar osobnog vozila, odnosno prednjeg dijela motora. Sudjelovalo je pet vatrogasaca s jednim vozilom.

Tijekom jutra uočen je i požar kod čvorišta Prgomet, a ugašen je u popodnevnim satima. Opožareno je 4,5 ha trave i niskog raslinja. Požar su gasili DVD Kaštela, Mladost i Gomilica, ukupno 14 vatrogasaca sa 4 vozila.

Nešto prije 16 sati stigla je i dojava o požaru u brodu (koča). Upućeni su DVD Solin, Vranjic i Mladost. Radilo se o manjem požaru unutar broda uslijed radova na istom. Požar su pogasili DVD Mladost 1/6 i DVD Solin 1/4, a do njihovog dolaska požar su lokalizirali djelatnici.

U isto vrijeme uočen je i požar na kameri za kontrolu brzine kod Dugopolja.

U Vinjanima Donjima opožareno je 4000 m2 trave, lokalizirano u 16:45, pogašeno u 17:05 h.

Nešto iza ponoći u Omišu je izbio požar pored groblja. Opožareno je 50x30 metara trave i niskog raslinja. Sudjelovao DVD Omiš s 4 vozila i 15 vatrogasaca. Požar pogašen u 01:00 sati.

hr Fri Sep 24 2021 08:39:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60f807df6f52dff8e38b45f9/80
Foto: DalmacijaNews

U Dalmaciji pretežno sunčano i toplo, uz more još ugodno za kupanje

Pod utjecajem polja povišenog tlaka zraka do kraja ovoga tjedna možemo računati na pretežno sunčano i danju iznadprosječno toplo vrijeme, uz jugozapadnjak, na Jadranu i jugo.
Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije pretežno sunčano, gotovo vedro. Bit će vrlo toplo, uz more još ugodno za kupanje, temperature između 22 i 24 °C. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni.

na jugu Hrvatske uz obaku jugozapadnjak i zapadnjak, a osobito prema otvorenome i sjeverozapadni vjetar. Uz sunčano vrijeme temperatura će porasti do 25 ili 26 °C.

Za vikend stabilno i još toplije pa opet promjenjivo


Tijekom vikenda na kopnu 
obilje sunca i iznadprosječne topline, a i jutra će biti manje svježa. U nedjelju prema večeri postupan porast naoblake, u noći mjestimice uz mogućnost kiše. Početkom novoga tjedna promjenjivije, uz povremenu kišu te uz porast najniže jutarnje temperature zraka i manji pad najviše poslijepodnevne.

Na Jadranu pretežno sunčano, uz jugozapadnjak pa jugo. U nedjelju postupan porast naoblake prema kraju dana, a u noći već je moguća kiša, koje će u ponedjeljak mjestimice biti i u obliku pljuskova.", prognozirala je za HRT DUnja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a.
hr Fri Sep 24 2021 08:00:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/614cd0366f52dfc2388b4587/80
Foto: Screenshot HRT

Gordana Buljan Flander dala neopozivu ostavku na mjesto ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih

Na pitanje što joj točno smeta u seriji objavljenih tekstova, ravnateljica Poliklinike kaže da su 'stvarno pisani zlonamjerno'.
Gordana Buljan Flander podnijela je ostavku, rekla je to u Dnevniku Nove TV. Obratila se izravno gradonačelniku Zagreba Tomislavu Tomaševiću.

- Gospodine gradonačelniče, nakon što tri mjeseca nisam uspjela doći do vas, tražeći podršku za rad ustanove, ja vam večeras podnosim neopozivu ostavku. Nadam se da ćete naći stručnjaka, ili da ga već imate, koji će nastaviti voditi ovu ustanovu na način da i dalje ostane prepoznata i primjer prakse u Europi. Poštujem pravo svakog gradonačelnika da bira svoje suradnike - poručila mu je.

- Ja sam tražila privremenu mjeru isključivo za portal H-Alter s obzirom na to da je dva mjeseca pisao vrlo ružne članke, članke koji su bili puni neistina, koji su defamirali rad stručnjaka poliklinike, rad Poliklinike. Pokušali smo na razne načine i davanjem informacija i uredniku i novinarki utjecati na to da imaju prave informacije. Međutim, iz teksta u tekst informacije su bile sve manje istinite. Poslali smo sedam-osam demantija - rekla je.

- Kako ću predstavljati ustanovu bez podrške gradonačelnika? Konačni pravorijek suda čekam. Kao građanka sam iskoristila ono što mi pruža zakon, a to je zaštita od blaćenja, dezinformacija, linča jer smo bili izloženi neviđenom javnom linču - objasnila je za Novu TV.

Na pitanje što joj točno smeta u seriji objavljenih tekstova, ravnateljica Poliklinike kaže da su 'stvarno pisani zlonamjerno'.

- Na način da blate rad naših djelatnika koji su vrijedno radili sve ove godine, a prikazivani su na način da netko čeka na vratima i otima zlostavljanim mamama djecu, nosi tu djecu ocima zlostavljačima. Prikazivano je da smo mi kuća na čijim nalazima sudovi donose odluke, što nije točno. Prikazivani smo da zbog naših nalaza djeca žive s očevima seksualnim zlostavljačima, što nije istina - rekla je i predočila dokument za koji tvrdi da pokazuje da je Poliklinika u proteklih pet godina prijavila policiji 982 slučaja zlostavljanja djece.

- Mi radimo s djecom koja doživljavaju grozne traume. Ova kuća radi s puno djece koja su žrtve nasilja i mi o tome ne smijemo reći niti riječi. To roditelji koje suočimo sa zlostavljačkim ponašanjem prema djeci obilato koriste. Krenu pisati po društvenim mrežama svoju istinu, krenu nas napadati ne bi li poništili naš nalaz. Jer puno ih traži da poništimo nalaz - navodi Buljan Flander.

Osvrnula se i na odluku inicijative Spasi me iz koje su kazali kako se ne žele pojaviti na panelu ako ona bude tamo.

- Meni je žao ako netko ne želi surađivati s nama. Mi štitimo pravo djeteta na privatnost i zdravlje. Vrlo često pravo djeteta nije isto što i pravo roditelja. Ne može pravo roditelja koji se loše ponaša biti iznad prava djeteta. Tata će reći vi ste na maminoj strani, mama vi ste na tatinoj. Mi smo na djetetovoj strani - kaže i otkriva da nakon ostavke razmišlja o otvaranju privatne prakse.


hr Thu Sep 23 2021 21:06:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e8dd6dd29111cecd48b462d/80
Foto: Pixabay

Borzan traži da uređaji koji se prodaju bez punjača budu jeftiniji

Borzan kaže da su joj se potrošači već žalili na cijene uređaja koji se prodaju bez punjača.
Potpredsjednica europskih socijalista Biljana Borzan pozdravila je u četvrtak prijedlog EK koji bi u konačnici trebao dovesti do uvođenja univerzalnog punjača za elektroničke uređaje, naglasivši da se nova mjera mora odraziti na cijenu uređaja, priopćeno je iz ureda zastupnice.

"U okoliš se godišnje odloži 51.000 tona punjača. Svatko od nas ih kod kuće ima punu ladicu. Mislim da smo se svi bar jednom zapitali zašto svaka generacija uređaja dolazi s drugačijim punjačem. Parlament je zato prije 10 godina zatražio zakon za isti punjač za male uređaje kojih u EU ima preko 500 milijuna. Komisija je pod utjecajem industrije stalno predlagala dobrovoljne mjere koje nisu dale rezultate, a elektronički otpad u EU i dalje raste i po pet posto godišnje“, objasnila je zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan.

Borzan kaže da su joj se potrošači već žalili na cijene uređaja koji se prodaju bez punjača.

„Apsolutno je nedopustivo da proizvođači počnu prodavati mobitele bez punjača za istu cijenu kao što je sad s punjačom. Cijene punjača su i do tristo kuna, i moramo osigurati da uređaji toliko i pojeftine. Ova mjera se ne smije iskoristiti da bi se stvorio dodatan profit za industriju, već da se omoguće uštede za građane i očuvanje okoliša“, naglasila je Borzan, navodi se u priopćenju.

Europska komisija je u četvrtak predložila rješenje za punjenje elektroničkih uređaja poput mobitela i tableta, koji bi svi trebali imati USB ulazni utor tipa C, što je ključni korak za konačno uvođenje univerzalnog punjača.

Komisija je predstavila prijedlog izmjene direktive prema kojem bi USB tipa C trebao postati standardni utor za punjenje pametnih telefona, tableta, kamera, slušalica, prijenosnih zvučnika i ručnih konzola za video igre.

Jedinstveni utor USB-C omogućit će potrošačima da pune uređaje istim USB-C punjačem, neovisno o marki uređaja.

Također se predlaže razdvajanje prodaje punjača od prodaje samih uređaja. To znači da će potrošači moći kupiti uređaj bez punjača, ali će ih proizvođači i dalje moći nuditi u paketu.

Predlaže se i usklađena brzina punjenja kroz obaveznu uporabu zajedničkog protokola punjenja USB koji omogućuje komunikaciju između elektroničkog uređaja i punjača, što osigurava najbrže moguće punjenje.

Zajedničko rješenje za punjenje elektronskih uređaja trebalo bi znatno smanjiti broj punjača koji se gomilaju u domovima potrošača i donijeti znatne uštede. 

Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u bi mogli uštedjeti 250 milijuna eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača.

To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko tisuću tona godišnje.

Komisija još od 2009. pokušava riješiti problem jedinstvenog punjača elektroničkih uređaja, što je dovelo do znatnog smanjenja broja različitih punjača i rješenja za punjenja s oko tridesetak na današnja tri.

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču već godinama dolazi od američkog proizvođača Apple.

Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i Appleov Iphone, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

Prijedlog direktive upućen je Vijeću i Europskom parlamentu na usvajanje. Komisija predlaže da se državama članicama odobri razdoblje od dvije godine od dana usvajanja unutar kojih bi u svoja zakonodavstva trebali unijeti direktivu.

Očekuje se da bi standardizirani punjači trebali biti na tržištu do 2024.
hr Thu Sep 23 2021 20:34:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .