Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54bee1d9486f9f660f8b45aa/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Hrvati nisu neuki, znali su rizik kredita u "švicarcima" ali je bio povoljan...

Rohatinski i tadašnji zamjenik guvernera HNB Vujčić upozoravali su nekoliko puta na opasnost od kredita vezanog za CHF. Svejedno su ljudi uzimali te "toksične" kredite, a unatoč mogućnosti konverzije u kredite vezane za euro, nastavili su kocku s tečajem CHF-a. Glumeći socijalnu osjetljivost, vlast diletantski intervenira, no pravo je pitanje tko će svima nama skupa priteći u pomoć?

Uvijek je netko drugi kriv za naše greške. A ako nas je dovoljno napravilo istu grešku, onda smo tek "na konju": izvući će nas kukavna vlast, ova i bilo koja druga, u slijepoj i jedinoj želji da se dodvori biračima. Izvući će nas i mediji, jer tragične se ljudske priče najbolje prodaju...

Gradili smo ilegalne kuće, vile za iznajmljivanje, četverokatnice za zbrinjavanje potomstva ili tek kukavne vikendice za povremeni odmor. Ilegalno, naravno. Jer je birokracija po definiciji spora i kad imamo pravo na gradnju, a ako nemamo onda – ziđaj. Bageri su nešto srušili, onako pokazno, e da bi onda krenula opća legalizacija. Ilegalcima dapače uz popuste?! Pa je tako ispalo da su idioti svi oni koji su čekali godinama na razna odobrenja i dozvole kako bi sve napravili legalno, jer su na to plaćali punu cijenu. I sad im se susjedi, potajice ili u facu, podsmjehuju.

Rado s državom, teško s bankama

Gotovo da su maloumnici i oni koji u Lijepoj Našoj sve drugo rade po zakonu: recimo prijavljuju ljude na cijeli iznos plaće i zarađeni novac im isplaćuju do 15. u idućem mjesecu, plaćaju sva svoja dugovanja državi i dobavljačima. Jer, pokazalo se, eto, da može i efikasnije – predstečajna nagodba s oprostom dobrog dijela tih dugovanja, poček otplate, bez kamata... I onda s tom istom tvrtkom ili drugom, s lovom koja je već poodavno "izvučena", nastavimo biznis ili jednostavno otiđimo u prijevremenu mirovinu.

Najbolje je dakle, kao što se vidi iz tih primjera, poslovati s državom. A najgore je poslovati s – bankama. Tu lekciju je naučio, s odličnim moglo bi se reći, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Nisu mu "legle" banke, ne jednom je to i ne tako uvijeno, rekao osebujni splitski poduzetnik/političar. Zato ovaj dio s oprostom dugovanja ne voli baš spominjati. Ništa čudno, jer istovremeno s tim nagodbama u okviru zakona, obiteljsko bogatstvo je neokrnjeno.

Što nas dovodi i do tih omraženih banaka. Da, danas je lako pucati iz svih oružja po pohlepnim, gotovo podlim činovnicima s vrećom novca u jednoj i ugovorom s đavlom u drugoj ruci. I da, poslovne banke (gotovo sve u vlasništvu stranaca) nisu se libile okoristiti poslovnim okruženjem u Hrvatskoj i nuditi proizvode po uvjetima kakvim se ne bi usudile u matičnim, uređenim državama. Ukratko, pljačkati hrvatski narod. I tijekom proteklih kriznih godina su ostvarivale dobit izraženu u stotinama milijuna kuna.

Vujčić upozoravao još 2005.

Trenutno je riječ, naravno, o "švicarcima". Baca se drvlje i kamenje i na Hrvatsku narodnu banku. Inertni su, nisu upozorili ljude, zašto su dopustili stavljanje "toksičnih" kredita na tržište, samo su neki od vapaja žrtava kredita vezanih za švicarski franak. Podsjetimo međutim na činjenice. Još 2005. godine tadašnji zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić (podsjetio je na to sam u jednom "friškom" razgovoru) upozoravao na opasnost od kredita u švicarcima. Upozoravao je Vujčić na to govoreći i u Saboru, a na "rizike vezane za odobravanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, kako za komitente tako i za poslovne banke" idućih godina skretao je pažnju i Željko Rohatinski. Guverner HNB-a ne jednom je naglašavao tih godina: branimo samo tečaj euro/kuna, ostali tečajevi se slobodno formiraju.

Uzalud, čini se iz današnje perspektive. "Kamate na takve kredite bila su niže u odnosu na druge pa je potražnja za njima rasla" (Rohatinski, 18. veljače 2009.) Da li su ti krediti bili špekulativnog karaktera? Sigurno jesu, ali jednako tako je sigurno da hrvatski građani u tom slučaju nisu bili tako naivni i priprosti kako se sada pokušavamo prikazati. Ogromna većina bila je svjesna rizika "tržišnog formiranja tečaja", ali nije marila. Bile su godine obilja, plaće su bile prilično sigurne i nezaposlenost je bila na najnižim razinama. Automobili su se kupovali kao nikad do tada. Stanovi i nekretnine također, a golema većina je kreditima u "švicarcima" rješavala stambeno pitanje. Koje je možda moglo i pričekati. Poneko i "kruha preko pogače", recimo kupnje apartmana na Viru (?!), prijestolnici ilegalne gradnje, na kredit u CHF. Uostalom, nadali su se sigurno neki, možda će tečaj franka i pasti...

Trostruki tsunami

Pa je sve pogodio strašan, trostruki tsunami. Prvo, banke su se počele ponašati s klijentima kao s robljem, ne kao s partnerima od kojih žive, samoinicijativno podizati te isprva povoljne kamatne stope. Da je sve ostalo samo na tome, ni po jada, rate kredita bi (p)ostale prihvatljive. Zapravo, postale bi vrlo slične ratama kredita onih građana Hrvatske, velike većine njih, koji se nisu htjeli kockati pa su uzimali kredite vezane za euro po nepovoljnijim uvjetima u tom trenutku i plaćali više kamate na ukupan iznos kredita. Istina, bilo je i lakše dobiti kredite u švicarskim francima od onih vezanih za euro jer su uvjeti bili jednostavniji, od jamaca do potrebnih primanja.

No, tečaj švicarskog franka je krenuo nezaustavljivo rasti, a teret te ogromne razlike u tečaju pao je u potpunosti na komitente. Da stvar bude još gora, i treći faktor je postao uteg: nekretnine koje su kupljene tim de facto investicijskim kreditima, izgubile su na svojoj vrijednosti! I tako smo došli u situaciju da se niti prodajom kupljenog stana ne možemo riješiti kreditne omče oko vrata. Što je i zapravo i logično: dugoročni krediti na 25-30 godina u svom otplatnom planu, u konačnom zbiru, jasno pokazuju kako se na posuđeni iznos glavnice od 100, banci u konačnici vrati 250, recimo. Nezgodan je to običaj, da ste upola kredita vratili više od posuđenog, a imate još vratiti – više od posuđenog.

Tko (ni)je htio prijeći na eure?

Zanimljivo, u prilog tezi da Hrvati nisu financijski neuki, idu i razmišljanja (ponovno većine) korisnika kredita u švicarcima nakon što im se prije koju godinu otvorila još jedna mogućnost. S bankama (rješenje naravno ne zbog altruizma, nego iz čistog interesa kako bi osigurali da profit i bonusi i dalje "kapaju") su naime mogli dogovoriti konvertiranje "toksičnog" kredita u onaj vezan za euro, recimo. E međutim, nisu se pokazali zainteresirani, brojni prijatelji i poznanici koji i dalje stenju pod duplo većim ratama kredita gotovo jednoglasno su nam odgovorili: puno bi izgubili na prelasku na kredit u eurima! I još je kamatna stopa za eure viša od "naših". Takav stav, interesantno, ima i ministar financija Boris Lalovac! Dakle, računica kod korisnika "švicaraca" je postojala i prije samo godinu-dvije, kada je problem CHF-a razotkriven – ne želimo podnijeti predvidljivi i konačni gubitak i prijeći na eure, preferiramo (i dalje) se kockati s tečajem franka. Što sada misle o toj svojoj odluci, znaju samo oni.

Ali unatoč svemu, i dalje je za ovu kalvariju kriv netko drugi. I trebamo pomoć. I dugotrajno rješenje. Kakvo će ono biti (fiksiranje tečaja bez pravne i tehničke razrade tog "vatrogasnog" rješenja u najmanju ruku djeluje diletantski), tek treba vidjeti.

Potencijala međutim da se većina (ostalih) građana Hrvatske osjeti zakinutima, dapače drugorazrednim i nejednakim, samo zahvaljujući tome što su rezervirano postupali s bankama i kreditima u švicarcima, ima na bacanje. Opreza u poslovanju s bankama zapravo nikad dovoljno, i tako bi trebalo biti ubuduće, bez obzira na poboljšani status klijenata u tom inherentno neravnopravnom odnosu. S druge strane socijalna država se brine o svojim stanovnicima pa makar i griješili. I to je u redu, ali do kada? I što će biti kada predstavnici države katastrofalno pogriješe? Tko će onda pohrliti u pomoć svima nama?

hr Wed Jan 21 2015 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62e0422118d1cba5258b4654/80
Foto: Ivana Ivanović

Pao dogovor Vlade, sindikata i poslodavaca: Rad nedjeljom plaćat će se 50 posto više

Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto

Od 1. siječnja iduće godine rad nedjeljom morat će se plaćati 50 posto više, rekao je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić. Prijedlog je to vladajućih koji će biti uvršten u konačni prijedlog nacrta Zakona o radu koji će Vlada usvojiti na ovotjednoj sjednici, prenosi RTL.

- Na ovaj način želimo naglasiti da je Vlada sebi dala jasan zadatak da se definira koliko rad nedjeljom treba vrijediti po satu, naglasio je Piletić.

S ovakvim prijedlogom suglasni su i sindikati i poslodavci.

Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto. Problem je i što u privatnom sektoru samo 20 posto tvrtki ima kolektivne ugovore kojima se regulira rad nedjeljom, a sada će svi biti obavezni jer će takva odredba biti u Zakonu o radu.

hr Mon Nov 28 2022 15:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384c4b55d7965eb198b4569/80
Foto: Grad Solin

Grad Solin nagrađuje najljepše okićenu kuću i okućnicu. Prijavite se!

Pravo sudjelovanja imaju sve osobe s prebivalištem u gradu Solinu koje u razdoblju od 01.12. 2022. do 12.12.2022. godine dostave fotografije

Turistička zajednica grada Solina u ovo predblagdansko vrijeme i ove godine poziva sve stanovnike grada Solina da što ljepše i prigodnije okite svoje kuće, okućnice i svi zajedno stvorimo najljepši blagdanski ugođaj.

- Potrudimo se svi zajedno, neka i naš grad zablista – poručili su iz TZ-a.

Najbolje okićene kuće i okućnice koji će u ovim božićnim blagdanima zasjati u punom sjaju nagradit će se za prva tri osvojena mjesta sljedećim nagradama:

1. Poklon bon “Tommy” u vrijednosti 1.000,00 kn

2. Poklon bon “Jadro” (proizvodnja i prodaja ukrasnog bilja) u vrijednosti 500,00 kn

3. Poklon bon “Emmezzeta” u vrijednosti 300,00 kn

Pravo sudjelovanja imaju sve osobe s prebivalištem u gradu Solinu koje u razdoblju od 01.12. 2022. do 12.12.2022. godine dostave fotografije okićenih prostora uz podatke pošiljatelja (ime i prezime, adresa i kontakt stanovnika) na jedan od slijedećih načina:

- osobnim dolaskom ili poštom na adresu Turistička zajednica grada Solina, Ulica grada Vukovara 5A, 21210 Solin

-  e-mailom na adresu [email protected]

-  putem inbox-a službene Facebook stranice

Prijavom na natječaj, svaki autor jamči da su fotografije njegovo osobno autorsko djelo te za autentičnost lokacije i motiva, te dozvoljava reproduciranje fotografija na web-stranicama, publikacijama te u ostalim medijima, bez posebne dozvole ili naknade.

Nakon obrade svih prijava Povjerenstvo će odabrati deset lokacija koji ulaze u uži krug te će iste obići kako bi se utvrdili dobitnici nagrada. Dobitnici nagrada biti će objavljeni na službenim stranicama Turističke zajednice grada Solina do 19.12.2022.godine, a nagrade će se uručiti na prigodnom prijemu o čijem će datumu dobitnici biti pravovremeno obaviješteni.

hr Mon Nov 28 2022 15:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384bac95d7965ea148b466a/80
Foto: Grad Dubrovnik

Franković pozdravio sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika u Dubrovniku

Najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković pozdravio je danas sudionike 34. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, u prigodi svečanog otvorenja u Dubrovniku. Ističući važnost rada ugostitelja za Dubrovnik, predvodnika održivog turizma u Hrvatskoj, podsjetio je kako je Grad u vremenu pandemije pomogao rad ugostitelja oslobađajući ih od davanja vrijednih 50 milijuna kuna.

- Iako je Dubrovnik bio gospodarski najpogođeniji grad u Hrvatskoj, iako smo izgubili 450 milijuna kuna planiranih proračunskih sredstava, odrekli smo se tog prihoda kako bi ugostitelji mogli opstati i danas biti spremni za oporavak -  kazao je gradonačelnik Franković, ističući potrebu daljnjeg napredovanja i usavršavanja struke.

Ključne teme ovogodišnjeg okupljanja su upravo novi post-covid trendovi, stanje u ugostiteljstvu pod utjecajem povećanja troškova, problematika nedostajuće radne snage, a donijet će se i zaključci s prijedlozima za poboljšanje poslovanja. Ovaj tradicionalno najbrojniji stručni skup ugostitelja i turističkih djelatnika okupio je oko 450 sudionika iz cijele Hrvatske.

hr Mon Nov 28 2022 14:42:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6384a72d5d796552198b4577/80

Za četiri dalmatinske županije ugovori vrijedni preko 60 milijuna kuna

Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava
Danas je u Splitu održan stručni seminar u sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ kojeg provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tom je prigodom ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, za 14 korisnika iz četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska) uručio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna,  od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna - izjavio je ministar Paladina prilikom svečane dodjele, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada - dodao je ministar. 

Osim toga, ministar Paladina je također uručio 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri dalmatinske županije. Na području ovih županija ukupno će se dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna. Cilj ovog projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU. 








Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU. 

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna. 

Geoportal ISPU koji je ujedno sabirnica svih e-usluga dostupan je na poveznici: https://ispu.mgipu.hr/ 



hr Mon Nov 28 2022 13:19:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .