Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54bee1d9486f9f660f8b45aa/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Hrvati nisu neuki, znali su rizik kredita u "švicarcima" ali je bio povoljan...

Rohatinski i tadašnji zamjenik guvernera HNB Vujčić upozoravali su nekoliko puta na opasnost od kredita vezanog za CHF. Svejedno su ljudi uzimali te "toksične" kredite, a unatoč mogućnosti konverzije u kredite vezane za euro, nastavili su kocku s tečajem CHF-a. Glumeći socijalnu osjetljivost, vlast diletantski intervenira, no pravo je pitanje tko će svima nama skupa priteći u pomoć?

Uvijek je netko drugi kriv za naše greške. A ako nas je dovoljno napravilo istu grešku, onda smo tek "na konju": izvući će nas kukavna vlast, ova i bilo koja druga, u slijepoj i jedinoj želji da se dodvori biračima. Izvući će nas i mediji, jer tragične se ljudske priče najbolje prodaju...

Gradili smo ilegalne kuće, vile za iznajmljivanje, četverokatnice za zbrinjavanje potomstva ili tek kukavne vikendice za povremeni odmor. Ilegalno, naravno. Jer je birokracija po definiciji spora i kad imamo pravo na gradnju, a ako nemamo onda – ziđaj. Bageri su nešto srušili, onako pokazno, e da bi onda krenula opća legalizacija. Ilegalcima dapače uz popuste?! Pa je tako ispalo da su idioti svi oni koji su čekali godinama na razna odobrenja i dozvole kako bi sve napravili legalno, jer su na to plaćali punu cijenu. I sad im se susjedi, potajice ili u facu, podsmjehuju.

Rado s državom, teško s bankama

Gotovo da su maloumnici i oni koji u Lijepoj Našoj sve drugo rade po zakonu: recimo prijavljuju ljude na cijeli iznos plaće i zarađeni novac im isplaćuju do 15. u idućem mjesecu, plaćaju sva svoja dugovanja državi i dobavljačima. Jer, pokazalo se, eto, da može i efikasnije – predstečajna nagodba s oprostom dobrog dijela tih dugovanja, poček otplate, bez kamata... I onda s tom istom tvrtkom ili drugom, s lovom koja je već poodavno "izvučena", nastavimo biznis ili jednostavno otiđimo u prijevremenu mirovinu.

Najbolje je dakle, kao što se vidi iz tih primjera, poslovati s državom. A najgore je poslovati s – bankama. Tu lekciju je naučio, s odličnim moglo bi se reći, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Nisu mu "legle" banke, ne jednom je to i ne tako uvijeno, rekao osebujni splitski poduzetnik/političar. Zato ovaj dio s oprostom dugovanja ne voli baš spominjati. Ništa čudno, jer istovremeno s tim nagodbama u okviru zakona, obiteljsko bogatstvo je neokrnjeno.

Što nas dovodi i do tih omraženih banaka. Da, danas je lako pucati iz svih oružja po pohlepnim, gotovo podlim činovnicima s vrećom novca u jednoj i ugovorom s đavlom u drugoj ruci. I da, poslovne banke (gotovo sve u vlasništvu stranaca) nisu se libile okoristiti poslovnim okruženjem u Hrvatskoj i nuditi proizvode po uvjetima kakvim se ne bi usudile u matičnim, uređenim državama. Ukratko, pljačkati hrvatski narod. I tijekom proteklih kriznih godina su ostvarivale dobit izraženu u stotinama milijuna kuna.

Vujčić upozoravao još 2005.

Trenutno je riječ, naravno, o "švicarcima". Baca se drvlje i kamenje i na Hrvatsku narodnu banku. Inertni su, nisu upozorili ljude, zašto su dopustili stavljanje "toksičnih" kredita na tržište, samo su neki od vapaja žrtava kredita vezanih za švicarski franak. Podsjetimo međutim na činjenice. Još 2005. godine tadašnji zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić (podsjetio je na to sam u jednom "friškom" razgovoru) upozoravao na opasnost od kredita u švicarcima. Upozoravao je Vujčić na to govoreći i u Saboru, a na "rizike vezane za odobravanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, kako za komitente tako i za poslovne banke" idućih godina skretao je pažnju i Željko Rohatinski. Guverner HNB-a ne jednom je naglašavao tih godina: branimo samo tečaj euro/kuna, ostali tečajevi se slobodno formiraju.

Uzalud, čini se iz današnje perspektive. "Kamate na takve kredite bila su niže u odnosu na druge pa je potražnja za njima rasla" (Rohatinski, 18. veljače 2009.) Da li su ti krediti bili špekulativnog karaktera? Sigurno jesu, ali jednako tako je sigurno da hrvatski građani u tom slučaju nisu bili tako naivni i priprosti kako se sada pokušavamo prikazati. Ogromna većina bila je svjesna rizika "tržišnog formiranja tečaja", ali nije marila. Bile su godine obilja, plaće su bile prilično sigurne i nezaposlenost je bila na najnižim razinama. Automobili su se kupovali kao nikad do tada. Stanovi i nekretnine također, a golema većina je kreditima u "švicarcima" rješavala stambeno pitanje. Koje je možda moglo i pričekati. Poneko i "kruha preko pogače", recimo kupnje apartmana na Viru (?!), prijestolnici ilegalne gradnje, na kredit u CHF. Uostalom, nadali su se sigurno neki, možda će tečaj franka i pasti...

Trostruki tsunami

Pa je sve pogodio strašan, trostruki tsunami. Prvo, banke su se počele ponašati s klijentima kao s robljem, ne kao s partnerima od kojih žive, samoinicijativno podizati te isprva povoljne kamatne stope. Da je sve ostalo samo na tome, ni po jada, rate kredita bi (p)ostale prihvatljive. Zapravo, postale bi vrlo slične ratama kredita onih građana Hrvatske, velike većine njih, koji se nisu htjeli kockati pa su uzimali kredite vezane za euro po nepovoljnijim uvjetima u tom trenutku i plaćali više kamate na ukupan iznos kredita. Istina, bilo je i lakše dobiti kredite u švicarskim francima od onih vezanih za euro jer su uvjeti bili jednostavniji, od jamaca do potrebnih primanja.

No, tečaj švicarskog franka je krenuo nezaustavljivo rasti, a teret te ogromne razlike u tečaju pao je u potpunosti na komitente. Da stvar bude još gora, i treći faktor je postao uteg: nekretnine koje su kupljene tim de facto investicijskim kreditima, izgubile su na svojoj vrijednosti! I tako smo došli u situaciju da se niti prodajom kupljenog stana ne možemo riješiti kreditne omče oko vrata. Što je i zapravo i logično: dugoročni krediti na 25-30 godina u svom otplatnom planu, u konačnom zbiru, jasno pokazuju kako se na posuđeni iznos glavnice od 100, banci u konačnici vrati 250, recimo. Nezgodan je to običaj, da ste upola kredita vratili više od posuđenog, a imate još vratiti – više od posuđenog.

Tko (ni)je htio prijeći na eure?

Zanimljivo, u prilog tezi da Hrvati nisu financijski neuki, idu i razmišljanja (ponovno većine) korisnika kredita u švicarcima nakon što im se prije koju godinu otvorila još jedna mogućnost. S bankama (rješenje naravno ne zbog altruizma, nego iz čistog interesa kako bi osigurali da profit i bonusi i dalje "kapaju") su naime mogli dogovoriti konvertiranje "toksičnog" kredita u onaj vezan za euro, recimo. E međutim, nisu se pokazali zainteresirani, brojni prijatelji i poznanici koji i dalje stenju pod duplo većim ratama kredita gotovo jednoglasno su nam odgovorili: puno bi izgubili na prelasku na kredit u eurima! I još je kamatna stopa za eure viša od "naših". Takav stav, interesantno, ima i ministar financija Boris Lalovac! Dakle, računica kod korisnika "švicaraca" je postojala i prije samo godinu-dvije, kada je problem CHF-a razotkriven – ne želimo podnijeti predvidljivi i konačni gubitak i prijeći na eure, preferiramo (i dalje) se kockati s tečajem franka. Što sada misle o toj svojoj odluci, znaju samo oni.

Ali unatoč svemu, i dalje je za ovu kalvariju kriv netko drugi. I trebamo pomoć. I dugotrajno rješenje. Kakvo će ono biti (fiksiranje tečaja bez pravne i tehničke razrade tog "vatrogasnog" rješenja u najmanju ruku djeluje diletantski), tek treba vidjeti.

Potencijala međutim da se većina (ostalih) građana Hrvatske osjeti zakinutima, dapače drugorazrednim i nejednakim, samo zahvaljujući tome što su rezervirano postupali s bankama i kreditima u švicarcima, ima na bacanje. Opreza u poslovanju s bankama zapravo nikad dovoljno, i tako bi trebalo biti ubuduće, bez obzira na poboljšani status klijenata u tom inherentno neravnopravnom odnosu. S druge strane socijalna država se brine o svojim stanovnicima pa makar i griješili. I to je u redu, ali do kada? I što će biti kada predstavnici države katastrofalno pogriješe? Tko će onda pohrliti u pomoć svima nama?

hr Wed Jan 21 2015 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61e9cb7e6f52df3be38b4579/80
Foto: Dalmacija News

Splitski koljač još je na slobodi, ni nakon 20 godina nije otkriveno tko je monstruozno ubio mladu djevojku na radnom mjestu

Ja ubojici svoje kćeri neću moći oprostiti, u suzama nam je prošle godine priznala Marijanina majka Ivanka
Mračna tajna godinama se skriva na Mažuranićevom šetalištu, a vrijeme leti. Teče i kovitla se nevidljivom niti. Godine tapkanja u mraku, divljačko uništenje jedne mladosti, nedovršeni planovi prekinuti na jeziv način.

Na kućnom broju 7 više nema "M-kontakt" agencije za promet nekretninama u kojoj je svoje posljednje životne trenutku provela Marijana Jerković. Tog ponedjeljka popodne, 21. siječnja 2002. godine, vrijedna tajnica je zbog količine posla ostala duže od službenog radnog vremena koje je isteklo u 15 sati. U jednom trenutku protreslo je zvono na ulaznim vratima. Marijana se ustaje i otvara svom krvniku jer ubojicu je poznavala, zaključak je to istrage u kojoj vrata nisu bila obijena ili nasilno otvorena. Potez koji se pokazao kobnim

Dvadeset godina kasnije i dalje se ne zna ime ubojice - ili ubojica - koji su 24-godišnjakinju prvo davili i onesvijestili udarcem u lice, a onda gotovo pa odrubili glavu prerezavši joj vrat od uha do uha skalpelom za rezanje tapisona. I dok je djevojka ležala u lokvi krvi, onaj ili oni, koje pravda još nije dostigla, imao je toliko ljudske snage da poprište zločina do detalja počisti i nestane. 

Vrata su se, takav je bio princip, po zatvaranju odmah i zaključala.



U cvijetu mladosti...

- Više ni fizički ni psihički ne mogu podnijeti iščekivanje da se slučaj riješi. Kako roditelj može doživjeti smrt svoje kćeri? Nemam snage za puno govoriti, ali tužna sam što sve stoji na mjestu - u suzama nam je u siječnju prošle godine rekla majka Ivanka koja je svoju jedinu kćer izgubila u cvijetu mladosti, kad je već "nosila težak križ" udovice i samohrane majke u Gustirni, u malenom mjestu trogirskog zaleđa.

Spuštena roleta na uredu izazvala je sumnju Marijaninog kolege jer, nepisano je pravilo bilo, da studentica prava prva dođe na radno mjesto i napravi malu rutinu. Djevojka je, međutim, već satima bila okrutno ubijena. Policija je sutradan ujutro dojavu dobila preko telefonske slušalice vlasnice agencije Mirjane Matacin.

- U ono vrijeme je takav okrutan čin bio nešto posve neobično. Ostali smo zatečeni policijskom informacijom o ubojstvu i nakon svega nekoliko minuta od dojave skupili smo se pred ulazom u tu zgradicu. Stajali smo na ulici, nismo znali mnogo, detalji su i doslovce curili na kapaljku.

Znam samo kako će mi u memoriji ostati trenutak kada je djevojka iznesena u kovčegu i stavljena u auto mrtvozornika. I onda i danas se nagađalo da je ubojica netko tko ju je dobro poznavao, ali ni puno vremena kasnije to pitanje i dalje dobilo jasan odgovor -
govori Dominik Strize, voditelj HRT-ovog centra u Splitu koji je s još nekolicinom kolega "s prve crte" pratio mučan čin tog hladnog siječnja.


"Na pravom mjestu u pravo vrijeme..."

Taj siječanj 2002. godine još je godinama nakon vraćala u sjećanje Eda Vujević, novinarka "Slobodne Dalmacije" koja je postala kao glas koji upozorava. Upozorava i nada se kako će ubojica biti pronađen. 

- Nepravda je da takav zločin ne bude sankcioniran, a nepravda je i da Marijanina obitelj ne zna istinu o sudbini svoje kćeri i sestre. Meni kao da je bila obveza toliko godina govoriti o tom slučaju jer sam, u razgovoru s brojnim ljudima, dokučila kako je Marijana zapravo bila na pravom mjestu u pravo vrijeme, za razliku od kasnijih ubojstava u Dalmatinskoj zagori. Ne postoji bezazleniji detalj nego da mlada djevojka u poslijepodnevnim satima bude na radnom mjestu - govori nam Eda prisjećajući se kako je u svibnju 2005. godine razgovarala s majkom Ivankom u njihovoj obiteljskoj kući.

- Još se sjećam te obične kuće ispred koje kao da sam zamišljala kako odrasta Marijana. Toliko dirljivo i strašno u istom trenutku - kazala je.


Mobitel korišten mjesecima nakon smrti

Razlozi koji su koštali života studenticu prava i tajnicu u agenciji su se danima nakon spekulirali. Od kupoprodaje jedne nekretnine, čak i cijelog niza takvih ugovora za stanove u Splitu, ili, prevedeno, kako je mlada djevojka znala nešto što nije smjela.

Ne krije se više i da je očevid obavljen krajnje traljavo, da su se u prostoriji na drugom katu izmjenjivali novinari, znatiželjnici pa čak i poštar - nedostajale su valjda samo još lokalne mačke.

Skalpel kojim je zločin počinjen tek je nakon nekoliko dana doveden u svezu s ubojstvom, a navodno je i glavni osumnjičenik u to vrijeme imao čak tjedan dana da doslovno izbriše i očisti sve što ga spaja s Marijanom. 

Prvotno se govorilo kako je Marijanin ubojica ljevoruk, kasnije se vjerovalo kako je zločin počinila ženska osoba, a postojao je i komadić kože ispod jednog nokta čije okolnosti ni danas nisu jasne.

Bizaran detalj ionako već dotučenu obitelj zgrozio je mjesecima nakon sprovoda jer je stigla ovrha od mobilnog operatera za usluge na Marijaninom mobitelu pa je, koliko morbidno i zastrašujuće zvučalo, telefon nesretne djevojke netko koristio i mjesecima nakon što je ona lišena života.


"Jednom će detalj otvoriti cijeli slučaj u novom smjeru!"

Objašnjenje ovog svirepog čina, u riječima poznatog neuropsihijatra iz Splita Ivana Urlića, vjerojatno se pronalazi u tezi kako je Marijana za nekog bila velika prijetnja.
- Ubojica je vjerojatno kriminalac od ranije, a s obzirom na način izvršenja može se svakako raditi o profesionalcu kojemu to nije ni prva ni zadnja žrtva. I to je vrlo realno zamisliti govoreći uz brojke nestanaka u našoj maloj zemlji jer u prosjeku godišnje jedna osoba nestane svakog tjedna. To je nevjerojatan ritam – kaže nam Urlić. 

Profil ubojice, u varijanti B, može biti pojedinac iz šireg kruga rodbine i prijatelja.

- Svakako se ne smije isključiti linija patološke ljubavne strasti jer, ako je žrtva poznavala svog ubojicu, i ako je on imao spremno oružje, onda možebitno ta osoba nije prihvatiti odbijanje ili odlaganje djevojke. Tu se događa razmišljanje – ona će ostati zauvijek za mene i neću je dati nikome – veli uz vjeru kako će se ubojica naći.

- Jednom će se naći detalj koji će otvoriti cijeli slučaj u nekom novom smjeru – zaključuje neuropsihijatar uz objašnjenje kako je u ovakvim događajima presudna metodologija, a ne vrijeme.



"Ovakvi slučajevi neće biti zaboravljeni!"

U vrijeme kada je Marijana ubijena ravnatelj MUP-a bio je Ranko Ostojić koji je potom preuzeo palicu ministra unutarnjih poslova ustrojivši Odjel za hladne slučajeve koji je bio zadužen za neriješene slučajeve starije od dvije godine. Čak se i za obavijest koja bi rezultirala ili doprinijela otkrivanju počinitelja nudila "nagrada" od 100 tisuća kuna.

- Moj motiv je tada bio da se nitko "ne izvuče" nakon počinjenja ovakvog, ali i drugih sličnih okrutnih djela - govori Ostojić. Odjel je funkcionirao po principu britanskog Odjela za reviziju koji bi ponudio odgovore kada bi istraga naišla na prepreke.

- U situaciji kada slučaj nije riješen bi se uključili istražitelji koji nisu ranije bili involvirani u taj događaj nego posve drugi koji bi s istragom krenuli od početka - objasnio nam je bivši ministar policije.

- U ovom i drugim sličnim ubojstvima se ne može i ne smije govoriti o slučajevima "iz nečijeg doba" jer tko je god došao u policiji ili u samoj istrazi, kako su se kadrovi i načelnici mijenjali, ovakvi slučajevi neće biti zaboravljeni - zaključio je Ranko Ostojić.



- Ja ubojici svoje kćeri neću moći oprostiti - u suzama nam je prošle godine priznala Marijanina majka Ivanka. Riječi koje i danas odzvanjaju. Riječi koje dodatno jačaju vjeru kako će ubojica njezine kćeri već jednom biti otkriven iako ništa ne predstavlja dovoljan nadomjestak i utjehu gubitka. Vrijeme, kažu, liječi sve rane, ali svi koji to kažu nikada nisu bili ozbiljno ranjeni. Jer, jednostavno, postoje rane koje s vremenom ne zarastaju.

Isto kao što postoji ona mrva vjere na dnu dušu kako ubojstvo Marijane Jerković neće ostati tek misterij bez odgovora.


hr Thu Jan 20 2022 21:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/615c32f36f52dfe2478b45c0/80
Foto: Grad Split

Kako je pandemija u Splitu utjecala na javni prijevoz?

Pandemija utječe i na javni prijevoz - gotovo polovina vozača splitskog Prometa pozitivna je na koronavirus ili u samoizolaciji pa tvrtka već tjednima s velikim naporom održava javni autobusni prijevoz. Nijedna linija nije ukinuta, no reduciran je broj polazaka.
Vozač autobusa u javnom prijevozu jedan je od rizičnijih poslova tijekom pandemije.

- Dosta ljudi ulazi, izlazi, nikada ne znaš tko je zaražen, tko nije. Eto, stanje je takvo kakvo je, rekao je Ante Bajić iz Promet Splita.

Putnici nam kažu da su najveći problem mladi koji ne poštuju mjere, posebice srednjoškolci koji se ne obaziru ni na upozorenja Prometovih kontrolora. Vozači su u najnezahvalnijoj poziciji te su često, ako upozoravaju putnike, izloženi raznim neugodnostima.

- Ja bih čak rekao da je u početku bilo više tih nekakvih problema s verbalnim napadima i nekakvim pokušajima fizičkog nasilja što se tiče tih mjera, maski i slično, sad je to nešto manje, ipak su ljudi dosta svjesni, rekao je za HRT Hrvoje Mlikota, povjerenik Sindikata vozača i prometnih radnika - Promet Split.

Na bolovanju je zbog pozitivnog testa i predsjednik Uprave Prometa Miroslav Delić. Unatoč svim problemima vezanim za COVID, nijedna autobusna linija nije ukinuta.

- Mi dnevno otprilike reduciramo između 30 i 40 polazaka, ne govorimo o linijama, nego o samim polascima na svim linijama. Kada vam kažem da dnevno na svim linijama imamo 1100 polazaka, onda tih 30 do 40 je stvarno minimum s obzirom na stanje, rekao je Miroslav Delić, predsjednik Uprave Promet Splita.

Ako ovakva situacija potraje, bit će sve teže održavati promet na toj razini. Vozači sada voze više kilometara dnevno i imaju kraće dnevne i tjedne odmore.
hr Thu Jan 20 2022 21:30:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6177f7b76f52dfa2618b45ee/80
Foto: DalmacijaNews

Franić komenitrao rad Puljkove administracije: 'U jeku Puljkovih afera, vijećnici obaviješteni o novom iživljavanju'

Cirkus Montyja Pythona ide dalje...“, poručio je vijećnik Franić.
Nezavisni gradski vijećnik Ante Franić uputio je priopćenje vezano za rad Puljkove administracije.

Cirkus Montyja Pythona ide dalje…

I tako u jeku Puljkovih afera, mi vijećnici obaviješteni smo o novom iživljavanju Puljkove administracije. Ovaj put u Park šumi Marjan.

Tamo kadrovira, upravlja, vedri i oblači aktivist Srđan Marinić dok mu HDZov v.d. ravnatelja Stipe Mušura pokorno glumi tajnicu.

Postaviti Srđana Marinića da upravlja Park šumom Marjan je kao da ste pustili lisicu u kokošinjac!

Njihove žrtve, a mislim na cjelokupnu Puljkovu vlast, samo su mali, obični ljudi, samohrane majke i žene s invaliditetom!
I dok dijele stimulativne mirovine od 100.000,00 kuna svojim kadrovima koje onda vraćaju na posao što smo vidjeli na primjeru Splitske obale i Marice Prkić, koja uzgred rečeno nije i ne može biti nezamjenjivi kadar pokušavaju obmanuti splitsku javnost trkeljanjima o tobožnjim uštedama kao da se ušteda ne može napraviti tako da preostali ekonomisti preuzmu njen dio posla, ili da se dio posla prepusti drugim kadrovima unutar cjelokupne gradske administracije.

U Park šumi Marjan tjeraju 2 djelatnice koje rade na knjigovodstvenim poslovima najavljujući, pazite, opet-uštede i angažman knjigovodstvenog servisa, dok im takvo sto nije palo na pamet u Splitskoj obali, tamo im je baš ta knjigovotkinja koja ni završni račun ne radi-nezamjenjiva!

Ajde da usput spomenem i mladog HDZovog lava Filipa Bornu Ivaniševića, kojeg su s pripravničkog mjesta uvalili na voditeljsku poziciju odjela Računovodstva u ViKu. A on je, pazite sad dobro, također jako štedljiv pa nakon što je očito prespavao fakultet i ne pokušava znanje nadoknaditi na, ne daj Bože, nekim skupim tečajevima, nego u grupi na Facebooku pod nazivom Računovodstvo- pitanja i odgovori iz prakse.

Ništa čudno, ova vlast ionako jest FaceBook Bojna!
hr Thu Jan 20 2022 20:22:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f721797daf72d8dad8b45bd/80
Foto: Canva

Marić najavio da će se vrlo brzo reagirati na rast cijena goriva

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je u četvrtak da još ne želi spekulirati oko iznosa smanjenja stopa PDV-a na struju i plin, da bi cijeli paket mjera za umanjenje efekta rasta cijena trebao biti poznat najkasnije 1. travnja, a najavio je da će se vrlo brzo reagirati i na rast cijena goriva.
Marić je na pitanja novinara odgovarao nakon 13. sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a upitan je li točno da se planira snižavanje stopa PDV-a na električnu energiju i plin na pet posto, odgovorio je da u ovom trenutku još ne želi ulaziti u te spekulacije.

Podsjetio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer u Saboru otkrio okvirni izgled paketa mjera za umanjenje negativnog efekta udara rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo.

Taj paket mjera, ponovio je Marić, trebao bi se temeljiti na tri segmenta - jedan se odnosi na nadogradnju već postojećeg modela vaučera za socijalno najugroženije skupine društva, zatim, računa se na Hrvatsku elektroprivredu (HEP) i ostala društva koja, u kontekstu sagledavanja cjelokupne cijene, mogu dati svoj doprinos ublažavanju najavljenog rasta cijena, dok naposljetku takav doprinos mora dati i porezna politika.

- Međutim, koje stope i koje će biti u konačnici odluke, za sada ja ne bih spekulirao", rekao je Marić.

Odgovarajući na novinarski upit, Marić je rekao da je ranija Vladina mjera utvrđivanja najviše maloprodajne cijene naftnih derivata od svih mogućih mjera bila najmanje loša i da je polučila određeni efekt.

Inače, ta uredba, koju je Vlada donijela 14. listopada kako bi ograničila cijene benzina i dizela u maloprodaji i tako spriječila udar na standard građana, ukinuta je 6. prosinca prošle godine.

Marić je pak danas izjavio da su cijene nafte opet porasle, a cijene goriva čak i više od nekakvih očekivanja. "Mislim da ćemo vrlo brzo reagirati s našim mjerama", najavio je.

hr Thu Jan 20 2022 18:15:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .