Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54bee1d9486f9f660f8b45aa/80
Foto: Ilustracija CROPIX

Hrvati nisu neuki, znali su rizik kredita u "švicarcima" ali je bio povoljan...

Rohatinski i tadašnji zamjenik guvernera HNB Vujčić upozoravali su nekoliko puta na opasnost od kredita vezanog za CHF. Svejedno su ljudi uzimali te "toksične" kredite, a unatoč mogućnosti konverzije u kredite vezane za euro, nastavili su kocku s tečajem CHF-a. Glumeći socijalnu osjetljivost, vlast diletantski intervenira, no pravo je pitanje tko će svima nama skupa priteći u pomoć?

Uvijek je netko drugi kriv za naše greške. A ako nas je dovoljno napravilo istu grešku, onda smo tek "na konju": izvući će nas kukavna vlast, ova i bilo koja druga, u slijepoj i jedinoj želji da se dodvori biračima. Izvući će nas i mediji, jer tragične se ljudske priče najbolje prodaju...

Gradili smo ilegalne kuće, vile za iznajmljivanje, četverokatnice za zbrinjavanje potomstva ili tek kukavne vikendice za povremeni odmor. Ilegalno, naravno. Jer je birokracija po definiciji spora i kad imamo pravo na gradnju, a ako nemamo onda – ziđaj. Bageri su nešto srušili, onako pokazno, e da bi onda krenula opća legalizacija. Ilegalcima dapače uz popuste?! Pa je tako ispalo da su idioti svi oni koji su čekali godinama na razna odobrenja i dozvole kako bi sve napravili legalno, jer su na to plaćali punu cijenu. I sad im se susjedi, potajice ili u facu, podsmjehuju.

Rado s državom, teško s bankama

Gotovo da su maloumnici i oni koji u Lijepoj Našoj sve drugo rade po zakonu: recimo prijavljuju ljude na cijeli iznos plaće i zarađeni novac im isplaćuju do 15. u idućem mjesecu, plaćaju sva svoja dugovanja državi i dobavljačima. Jer, pokazalo se, eto, da može i efikasnije – predstečajna nagodba s oprostom dobrog dijela tih dugovanja, poček otplate, bez kamata... I onda s tom istom tvrtkom ili drugom, s lovom koja je već poodavno "izvučena", nastavimo biznis ili jednostavno otiđimo u prijevremenu mirovinu.

Najbolje je dakle, kao što se vidi iz tih primjera, poslovati s državom. A najgore je poslovati s – bankama. Tu lekciju je naučio, s odličnim moglo bi se reći, bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum. Nisu mu "legle" banke, ne jednom je to i ne tako uvijeno, rekao osebujni splitski poduzetnik/političar. Zato ovaj dio s oprostom dugovanja ne voli baš spominjati. Ništa čudno, jer istovremeno s tim nagodbama u okviru zakona, obiteljsko bogatstvo je neokrnjeno.

Što nas dovodi i do tih omraženih banaka. Da, danas je lako pucati iz svih oružja po pohlepnim, gotovo podlim činovnicima s vrećom novca u jednoj i ugovorom s đavlom u drugoj ruci. I da, poslovne banke (gotovo sve u vlasništvu stranaca) nisu se libile okoristiti poslovnim okruženjem u Hrvatskoj i nuditi proizvode po uvjetima kakvim se ne bi usudile u matičnim, uređenim državama. Ukratko, pljačkati hrvatski narod. I tijekom proteklih kriznih godina su ostvarivale dobit izraženu u stotinama milijuna kuna.

Vujčić upozoravao još 2005.

Trenutno je riječ, naravno, o "švicarcima". Baca se drvlje i kamenje i na Hrvatsku narodnu banku. Inertni su, nisu upozorili ljude, zašto su dopustili stavljanje "toksičnih" kredita na tržište, samo su neki od vapaja žrtava kredita vezanih za švicarski franak. Podsjetimo međutim na činjenice. Još 2005. godine tadašnji zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić (podsjetio je na to sam u jednom "friškom" razgovoru) upozoravao na opasnost od kredita u švicarcima. Upozoravao je Vujčić na to govoreći i u Saboru, a na "rizike vezane za odobravanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, kako za komitente tako i za poslovne banke" idućih godina skretao je pažnju i Željko Rohatinski. Guverner HNB-a ne jednom je naglašavao tih godina: branimo samo tečaj euro/kuna, ostali tečajevi se slobodno formiraju.

Uzalud, čini se iz današnje perspektive. "Kamate na takve kredite bila su niže u odnosu na druge pa je potražnja za njima rasla" (Rohatinski, 18. veljače 2009.) Da li su ti krediti bili špekulativnog karaktera? Sigurno jesu, ali jednako tako je sigurno da hrvatski građani u tom slučaju nisu bili tako naivni i priprosti kako se sada pokušavamo prikazati. Ogromna većina bila je svjesna rizika "tržišnog formiranja tečaja", ali nije marila. Bile su godine obilja, plaće su bile prilično sigurne i nezaposlenost je bila na najnižim razinama. Automobili su se kupovali kao nikad do tada. Stanovi i nekretnine također, a golema većina je kreditima u "švicarcima" rješavala stambeno pitanje. Koje je možda moglo i pričekati. Poneko i "kruha preko pogače", recimo kupnje apartmana na Viru (?!), prijestolnici ilegalne gradnje, na kredit u CHF. Uostalom, nadali su se sigurno neki, možda će tečaj franka i pasti...

Trostruki tsunami

Pa je sve pogodio strašan, trostruki tsunami. Prvo, banke su se počele ponašati s klijentima kao s robljem, ne kao s partnerima od kojih žive, samoinicijativno podizati te isprva povoljne kamatne stope. Da je sve ostalo samo na tome, ni po jada, rate kredita bi (p)ostale prihvatljive. Zapravo, postale bi vrlo slične ratama kredita onih građana Hrvatske, velike većine njih, koji se nisu htjeli kockati pa su uzimali kredite vezane za euro po nepovoljnijim uvjetima u tom trenutku i plaćali više kamate na ukupan iznos kredita. Istina, bilo je i lakše dobiti kredite u švicarskim francima od onih vezanih za euro jer su uvjeti bili jednostavniji, od jamaca do potrebnih primanja.

No, tečaj švicarskog franka je krenuo nezaustavljivo rasti, a teret te ogromne razlike u tečaju pao je u potpunosti na komitente. Da stvar bude još gora, i treći faktor je postao uteg: nekretnine koje su kupljene tim de facto investicijskim kreditima, izgubile su na svojoj vrijednosti! I tako smo došli u situaciju da se niti prodajom kupljenog stana ne možemo riješiti kreditne omče oko vrata. Što je i zapravo i logično: dugoročni krediti na 25-30 godina u svom otplatnom planu, u konačnom zbiru, jasno pokazuju kako se na posuđeni iznos glavnice od 100, banci u konačnici vrati 250, recimo. Nezgodan je to običaj, da ste upola kredita vratili više od posuđenog, a imate još vratiti – više od posuđenog.

Tko (ni)je htio prijeći na eure?

Zanimljivo, u prilog tezi da Hrvati nisu financijski neuki, idu i razmišljanja (ponovno većine) korisnika kredita u švicarcima nakon što im se prije koju godinu otvorila još jedna mogućnost. S bankama (rješenje naravno ne zbog altruizma, nego iz čistog interesa kako bi osigurali da profit i bonusi i dalje "kapaju") su naime mogli dogovoriti konvertiranje "toksičnog" kredita u onaj vezan za euro, recimo. E međutim, nisu se pokazali zainteresirani, brojni prijatelji i poznanici koji i dalje stenju pod duplo većim ratama kredita gotovo jednoglasno su nam odgovorili: puno bi izgubili na prelasku na kredit u eurima! I još je kamatna stopa za eure viša od "naših". Takav stav, interesantno, ima i ministar financija Boris Lalovac! Dakle, računica kod korisnika "švicaraca" je postojala i prije samo godinu-dvije, kada je problem CHF-a razotkriven – ne želimo podnijeti predvidljivi i konačni gubitak i prijeći na eure, preferiramo (i dalje) se kockati s tečajem franka. Što sada misle o toj svojoj odluci, znaju samo oni.

Ali unatoč svemu, i dalje je za ovu kalvariju kriv netko drugi. I trebamo pomoć. I dugotrajno rješenje. Kakvo će ono biti (fiksiranje tečaja bez pravne i tehničke razrade tog "vatrogasnog" rješenja u najmanju ruku djeluje diletantski), tek treba vidjeti.

Potencijala međutim da se većina (ostalih) građana Hrvatske osjeti zakinutima, dapače drugorazrednim i nejednakim, samo zahvaljujući tome što su rezervirano postupali s bankama i kreditima u švicarcima, ima na bacanje. Opreza u poslovanju s bankama zapravo nikad dovoljno, i tako bi trebalo biti ubuduće, bez obzira na poboljšani status klijenata u tom inherentno neravnopravnom odnosu. S druge strane socijalna država se brine o svojim stanovnicima pa makar i griješili. I to je u redu, ali do kada? I što će biti kada predstavnici države katastrofalno pogriješe? Tko će onda pohrliti u pomoć svima nama?

hr Wed Jan 21 2015 07:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

S tržišta se povlači još jedan proizvod zbog pesticida, provjerite jeste li ga kupili

Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida
S tržišta se povlači proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500 grama, zbog utvrđenog pesticida klorpirifosa. - izvijestio je Državni inspektorat Republike Hrvatske. 

Proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500g, koji se opoziva s tržišta, ima oznaku LOT:1342L3, najbolje upotrijebiti do 31.12.2023. Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvoznik proizvoda je TRS Wholesale Co Limited, Southall iz Ujedinjenog Kraljevstva, a uvoznik je Heunschen & Schrouff-Oriental Food Trading, Landgraaff, Nizozemska.

Tvrtka Pekinška patka j.d.o.o. iz Samobora proizvod stavlja na maloprodajno tržište, a obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama subjekta u poslovanju s hranom. 
hr Thu Jun 30 2022 21:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO''

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .