Vlada o oprostu poreznog duga i izmjenama Zakona o POS-u

Vlada bi u četvrtak na
redovnoj sjednici trebala raspravljati o prijedlogu mjera za ublažavanje
financijskih teškoća dijela građana koji su ovršenici u postupcima
prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima te o
izmjenama Zakona o poticanoj stanogradnji (POS).

Bankama,
teleoperaterima, javnim poduzećima i gradovima odnosno vjerovnicima koji
su sredinom siječnja s Vladom sporazumjeli o otpisu duga najugroženijim
skupinama građana, prema prijedlogu Vlade pridružuje se Porezna uprava.

U strukturi poreznih dužnika, prema podacima Fine iz prošle
godine više od 52 tisuće građana bilo je pod ovrhom zbog duga manjeg od
dvije tisuće kuna kojega zbog gubitka posla ili zatvaranja obrta nisu
mogli platiti.

Na sjednici Vlade naći će se i izmjene Zakona o društveno
poticajnoj stanogradnji (POS). Prema najavama ministrice graditeljstva i
prostornog uređenja Anke Mrak-Taritaš, izmjene zakona odnose se na
smanjenje kamata na kredite i uvođenje državnog najma stanova. Pri tome
se predlaže smanjivanje kamata za one koji su u sustavu POS-a ili će tek
kupiti stan po tom sustavu. Danas se, naime, kredit otplaćuje na dva
načina: jedan dio ide komercijalnoj banci, a iza toga se plaća dio u
kojem je država aktivirala svoja sredstva. Za taj drugi dio za poček se
plaća dva posto kamate i sada se predlaže smanjenje na 1 posto, a kamate
gdje država angažira svoja sredstva s 5 na 3 posto.

Druga izmjena zakona je vezana uz najam odnosno uvođenje
mogućnosti državnog najma stanova. Vlada time, prema riječima
Mrak-Taritaš, želi pokrenuti građevinski sektor i omogućiti onima koji
žele kupiti nekretninu, da je kupe pod kontroliranim i povoljnim
uvjetima, a onima koji to ne žele ostaviti mogućnost najma.

Pred Vladom je i prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom
zemljištu. Između ostalog, predlaže se skraćivanje postupka dodjele u
zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta u vlasništvu države koje je po
uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi
za poljoprivredne namjene.

Predlaže se i izmjena odredbi u vezi poljoprivrednog zemljišta u
vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje i
obraslo je višegodišnjim raslinjem. Prema prijedlogu, zakupnik bi bio
dužan iskrčiti zemljište u roku od godinu dana, umjesto dosadašnje
dvije, pri čemu se zakupnina umanjuje razmjerno troškovima krčenja, ali
on više ne raspolaže iskrčenim drvima, nego ona pripadaju Hrvatskim
šumama.

Između ostaloga, Vlada bi trebala prihvatiti mišljenje i
odobriti prijedlog Državnog odvjetništva za sklapanje nagodbe između
Republike Hrvatske i Autoceste Zagreb – Macelj, tako da Republika
Hrvatska prizna AZM-u iznos od 69 milijuna kuna i uplati ga do 31.
siječnja 2015. godine, a da AZM plati Republici Hrvatskoj 7,2 milijuna
eura i povuče tužbu podnesenu protiv Republike Hrvatske pred ad hoc
arbitražnim sudom i odrekne se tužbenog zahtjeva.