Prekovremeni rad i neradna nedjelja u Hrvatskoj su još uvijek neuređena pitanja

Ovogodišnje istraživanje je provedeno u travnju na reprezentativnom uzorku (N=614) odraslih zaposlenih stanovnika RH u dobi od 18 do 65 godina metodom telefonske ankete.

Gotovo polovina ispitanika (46 posto) tvrdi da rade prekovremeno. Najveći broj ispitanika kao razlog prekovremenom radu navodi veliki obim posla i manjak radnika koji bi posao obavili, prirodu posla koji se mora dovršiti i neodgodive rokove u kojima se posao mora obaviti.

 U jadranskoj je regiji udio zaposlenih koji tvrde da svakodnevno i/ili povremeno rade prekovremeno veći u odnosu na kontinentalnu regiju i Zagreb. 

Radnici se, čini se, ipak uspijevaju organizirati tako da barem tijekom godišnjih odmora ne moraju misliti na posao – tek 10 posto njih tvrdi da rade tijekom svojih slobodnih dana ili tijekom plaćenog godišnjeg odmora. 

Na pitanje kako usklađuju radne sa obiteljskim obavezama – unutar najuže obitelji / domaćinstva ili uz nečiju pomoć, 91 posto ispitanika odgovara da radne i obiteljske obaveze usklađuju uglavnom unutar najuže obitelji, a vrlo mali broj ispitanika, manje od 2 posto, koristi pomoć izvan obiteljskog kruga, poput plaćenih domaćica i dadilja. 

61 posto ispitanika uglavnom uspijeva uskladiti radne i obiteljske obaveze sa aktivnostima slobodnog vremena, a oni koji to ne uspijevaju tvrde da svo slodobno vrijeme koje im ostane nakon posla posvećuju isključivo obitelji i nemaju vremena za hobije. 

Privatni i poslovni život najteže balansiraju ljudi između 36 i 55 godina starosti, budući da u tim dobnim skupinama ima više obitelji s maloljetnom djecom.

Na pitanje smatraju li da su, nakon javnih rasprava o tome, ljudi u njihovom okruženju postali senzibiliziraniji doživljavati nedjelju kao dan koji bi trebao biti posvećen obitelji i odmoru, 76 posto ispitanika odgovara potvrdno. Neki smatraju da to treba biti baš nedjelja iz tradicijskih razloga, a neki da je naprosto potreban barem jedan dan u tjednu za odmor i druženje s obitelji.