Ne prestaju polemike oko Plana gospodarenja otpadom – u ministarstvu ga žestoko brane, a drugi napadaju, čini se da sada kritičari imaju moćan argument u rukama. Komentar Europske komisije na Plan, preciznije komentar odjela (Directorates-General) unutar EK zaduženih za regionalnu politiku te okoliš. Koji nije pohvalan, ekskluzivno donosimo najznačajniji dio tog dokumenta datiranog – jučer...

A dobar dio primjedbi odnosi se i na Centre za gospodarenje otpadom, pogotovo na manjak analiza na koje smo i mi ukazivali. A evo i prijevoda nekih značajnijih dijelova tog mišljenja EK...

Plan sadrži nejasnu prezentaciju trenutačnog sustava gopodarenja otpadom: novi plan mora sadržavati detaljniji prikaz svo generiranog otpada

Nedostatak integracije između predloženih akcijskih planova – nije jasno kako će predloženi akcijski planovi

Kapacitet za gospodarenje otpadom iz kućanstava: postoje nejasnoće s obzirom na količinu i metode obrade planirane za otpad iz kućanstva: postoji li barem jedna investicija planirana na sustavu „energije iz otpada“, čak i ako ne kraju neće biti implementirana?

Novim planom smanjeni su kapaciteti Centara za gospodarenje otpadom i to za 75% i Plan namjerava zamijeniti MBO tehnologiju i opremu  - iako nova tehnologija još nije poznata, odnosno predstavljena u Planu. Tako je u 8 predloženih CGO planirano obraditi 14-21% otpada , dok se ostatak planira obraditi u 90 soritirnica/reciklažnih centara – što se čini vrlo teško ostvarivo obzirom da je količina reciklaže u 2014. godini bila 19%.

Nejasan je sastav preostalog otpada i kakav vrsta tehnologije obrade će biti potrebna. K tome, infrastruktura za provođenje predloženog sustava bit će završena najranije 2019. Nije objašnjeno kako će se otpad obrađivati do tada.

Nejasne su osnove za brojke koje su određene Planom. Npr. zašto se Planom predviđa 220 reciklažnih dvorišta? Zašto bi oni trebali primiti baš 581.000,00 t/otpada/godišnje? To je jako velika brojka. Kako se reciklažna dvorišta razlikuju od reciklažnih centara? Nejasno. Kapacitet i lokacija novih postrojenja za obradu otpada trebaju se temeljiti dostatnim informacijama i kriterijima za odabir lokacije.

Nedostatk opcijske analize i cost-benefit analize: novim planom predviđa se gradnja 90 manjih postrojenja – uobičajeno – manja postrojenja više koštaju u izgradnji i radu. Kako bi se upravljalo odvojeno prikupljenim otpadom (koncesije?) Novi Plan bi minimalno trebao razmotriti različite opcije za odvajanje i sortiranje otpada i opravdati odabir jedne na temelju rigorozne cost benefit analize. Sve komponente Plan trebale bi proći sličnu cost benefit analizu. Npr: Planom se previđa investicija of 32 milijuna € u kućne kompostere: iako od njih ima koristi njihov utjecaj na smanjenje količine biorazgradivog otpada je obično vrlo malen.

Trenutačna razina analiza prisutnih u Planu ne opravdavaju u dovoljnoj mjeri smanjenje kapaciteta postrojenja za obradu otpada. Potrebno je još podataka koji bi povezali planirane količine i sastav otpada koji će se obrađivati u novo zamišljenom sustavu. Koja tehnologija će se koristiti, koliki će biti njezini investicijski i operativni troškovi? Prije konačne odluke Plan bi trebao sagledati sve ekonomske posljedice investicije i budućih operativnih troškova, što uključuje i cijene.

Novim Planom bi se trebalo procijeniti svaku predloženu mjere u okvirima njezinih ekonomskih posljedica i njih uključiti u konačni pregled koji će prikazati troškove ostvarenja ciljeva

Novi plan zahtjeva značajne investicije u budućnosti: kako bi se ovi troškovi mogli procijeniti na pouzdanoj osnovi i time prevladati nesigurnosti u budućnosti, plan bi trebao sadržavati i usporediti više scenarija sakupljanja i obrade otpada.

 

Treba razjasniti temelj za predložene scenarije: npr. Planom se previđa prikupljanje 50% bio otpada. Kako će se ovaj biootpad sakuoljati – uključujući i otoke? Gdje će se obrađivati?

Danas je u Splitu održan stručni seminar u sklopu projekta „Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli“ kojeg provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tom je prigodom ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ivan Paladina, za 14 korisnika iz četiri dalmatinske županije (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska) uručio ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. 

- Za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osiguralo je 300 milijuna kuna bespovratnih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Temeljem natječaja iz travnja ove godine donesene su odluke o financiranju za 93 višestambene zgrade te je dosad potpisano više od polovice ugovora od kojih se 20 odnosi na dalmatinske županije. Ukupna vrijednost tih 20 projekata iznosi gotovo 100 milijuna kuna,  od čega bespovratna sredstva iznose 58,5 milijuna kuna - izjavio je ministar Paladina prilikom svečane dodjele, dodavši kako je Vlada usvojila zaključak kojim se osigurava gotovo milijardu kuna za energetsku obnovu i povećanje energetske učinkovitosti višestambenih zgrada i obiteljskih kuća do kraja iduće godine.

- U odnosu na ranije godine kada je za ovu namjenu u prosjeku bilo osigurano oko 200 milijuna kuna, ovim peterostruko većim iznosom, prema našim procjenama, energetski se može obnoviti 10.000 obiteljskih kuća i 300 višestambenih zgrada - dodao je ministar. 

Osim toga, ministar Paladina je također uručio 49 sporazuma o dodjeli računalne opreme za službenike gradova, općina i županijskih zavoda za prostorno uređenje za četiri dalmatinske županije. Na području ovih županija ukupno će se dodijeliti 174 sporazuma vrijednosti veće od 2,1 milijuna kuna. Cilj ovog projekta je opremiti odgovarajućom računalnom opremom službenike gradova  i općina, kao i službenike županijskih Zavoda za prostorno uređenje, za potrebe rada u Informacijskom sustavu prostornog uređenja - ISPU. 

Nakon svečane dodjele održan je stručni seminar u sklopu ISPU projekta na kojem su predstavljene nadograđene komponente ISPU-a povezane s prostornim planiranjem: ePlanovi, ePlanovi Editor i eKatalog te javni poziv za planove nove generacije za koji su osigurana europska sredstva u ukupnom iznosu od 90 milijuna kuna koja će se kroz javni poziv dodijeliti za izradu planova nove generacije.

Spomenimo i kako je kroz projekt razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja - ISPU, cilj administrativno rasteretiti građane te postići veću učinkovitost i ekonomičnost u radu javne uprave. Njegov razvoj krenuo je 2013. godine a građani već danas preko ISPU sustava mogu predati zahtjeve za ishođenje lokacijske, građevinske i uporabne dozvole online putem. Isto tako, imaju mogućnost jednostavno pratiti sve promjene u prostornim planovima, izdanim dozvolama i vrijednosti nekretnina, pristupiti bazi podataka o energetskim certifikatima te još mnogo toga.

U sklopu ISPU-a, sredinom ožujka 2022. pokrenut je i projekt digitalizacije postojećih akata o gradnji s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine, od kad je u primjeni digitalno izdavanje dozvola putem usluge eDozvola.

Trenutno se te dozvole nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Realizacija ovog projekta je pri kraju, a dosad je u digitalnu formu prebačeno oko 1,8 milijuna dozvola koje će uskoro u potpunosti biti dostupne na geoportalu ISPU. 

ISPU danas sadrži 16 e-usluga a njegov daljnji razvoj najvećim se dijelom sufinancira europskim sredstvima, i to sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 111 milijuna kuna te sredstvima NPOO-a u iznosu od 180 milijuna kuna. 

Geoportal ISPU koji je ujedno sabirnica svih e-usluga dostupan je na poveznici: https://ispu.mgipu.hr/ 

Europska unija odlučila je zadati novi porezni udarac duhanskoj industriji kroz prijedlog povećanja najniže moguće trošarine. Ovaj potez EU značajno će povećati ukupnu cijenu cigareta u istočnoeuropskim članicama, gdje se dio cigareta i dalje može kupiti po cijeni ispod 3 eura. EU administracija predviđa povećanje najmanje moguće trošarine na cigarete s 1,8 na čak 3,6 eura za pakiranje od 20 komada. S obzirom na to da će po kutiji cigareta minimalna trošarina iznositi 3,6 eura ili 27 kuna, to znači da će cijeli niz duhanskih brendova drastično poskupjeti, što će biti doprinos Europske komisije inflaciji te poboljšanju opće zdravstvene slike, piše Jutarnji.

Podaci Ministarstva financija u tabelarnom prikazu otkrivaju da se cijene cigareta u RH po pakiranjima kreću od 16 do 37 kuna, ali je pretežiti dio vrlo širokog spektra ponude pozicioniran između 20 i 30 kuna po pakiranju. Pri tome je sukladno Uredbi o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode minimalna trošarina na cigarete 17,76 kuna za pakiranje od 20 komada, što dovodi do maloprodajne cijene od 28,71 kuna po pakiranju. U osnovi, dakle, govorimo o poskupljenju od najmanje 10-ak kuna po pakiranju u RH. S obzirom na to da je maloprodajna cijena cigareta na hrvatskom tržištu trenutačno većinom ispod najniže trošarine koju predlaže EU, može se pretpostaviti da će buduća poskupljenja dodatno smanjiti broj pušača, što je cilj europske administracije.

Nova rješenja EU predviđaju i novitete u oporezivanju različitih duhanskih proizvoda kao što su parilice ili grijani duhan. Zbog rasta popularnosti u mlađim dijelovima populacije, oporezivanje tih proizvoda približit će se oporezivanju cigareta. Jači ‘vaping‘ ili isparavajući duhanski proizvodi imat će najmanju trošarinu od 40 posto, a oni slabiji do 20 posto. Grijani duhanski proizvodi dobit će 55-postotnu trošarinu – plaćat će 91 euro na tisuću prodanih komada.

Očekuje se da će dizanje trošarina na duhanske proizvode podići prihode članica EU za 9,3 milijardi eura. Oni koji podržavaju ovaj potez ne skrivaju kako im je cilj da rast cijena duhanskih proizvoda barem prati inflaciju, a najveća poskupljenja očekuju se u Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj.

Ideja je EU administracije imati „tobacco-free“ generacije do 2040. godine, a prije toga cilj je smanjiti udio korisnika duhanskih proizvoda s 25 na 20 posto već do 2025. godine. U konačnici tj. 2040. godine, udio korisnika duhanskih proizvoda trebao bi biti ispod 5 posto, piše Jutarnji.

Građani se sve teže snalaze i žive, a jedino pravo rješenje je snažan rast mirovina i plaća, poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku govoreći o inflaciji i blagdanskoj potrošnji.

Osvrćući se na poskupljenje hrane od gotovo 20 posto, koja je realno i veća od same inflacije koja je službeno na 13 posto, Sever je rekao da upravo cijene hrane i pumpaju stopu inflacije.

- To je ono što je najveći udar na kućanstva zbog toga što, što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji kućanstva, rekao je Sever.

Dodao je da kućanstva u razvijenijim zemljama imaju udio troška hrane između 8 i 10 posto, dok je to u Hrvatskoj prosječno malo manje od 26 posto, a i znatno više za one koji imaju vrlo niska primanja.

Građani se sve teže snalaze i žive, a na drugoj strani ništa drugo ne pojeftinjuje - dapače, već su prenapregnuti što se tiče stanovanja i energije, upozorio je Sever.

Poručio je da, koliko god to bilo teško, još uvijek treba upravo za najsiromašniji sloj pokušati održati niže cijene prehrambenih artikala.

- Na kraju krajeva, jedino pravo rješenje u svemu tome je jedan snažan rast plaća i mirovina, jer sve mjere bez povećanja plaća i mirovina neće pomoći do te mjere da se lovi taj korak s inflacijom, a neizvjesnost je vrlo velika, bez obzira na lagane optimistične prognoze za sljedeću godinu, zaključio je Sever.