No, žele ukazati na negativne učinke turizma koji ima veliki utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu koja je pod pritiskom turističkih aktivnosti.
Izradili su smjernice za održvi razvoj hrvatskog turizma koje sadrže konkretne i provodive mjere.
- Zaštita prostora kao najvrjednijeg nacionalnog resursa od njegove daljnje devastacije
U svrhu zaštite prostora kao općeg dobra na lokalnoj razini, općine i gradovi trebaju se osnažiti tako da mogu učinkovito uvoditi poticajne i destimulirajuće mjere fizičkim i pravnim osobama koje se bave pružanjem usluga u turizmu. Dok za neke djelatnosti to može biti izdavanje licencija (dozvola), dotle bi za druge djelatnosti pogodnije bilo uvođenje nižih ili viših poreza ovisno o procjeni jedinica lokalne samouprave koje usluge i sadržaje treba ograničavati, a koje pak poticati.
- Upravljanje javnim prostorom kao općim dobrom tako da bude dostupno lokalnom stanovništvu i turistima bez zapreka. Slobodan pristup plažama element je hrvatskog turističkog nasljeđa i kao takav treba ostati dijelom hrvatske turističke priče u budućnosti.
-Naše opredjeljenje mora biti poticanje razvoja one vrste elitnog turizma koji je inkluzivan u odnosu prema lokalnoj zajednici i orijentirati se na privlačenje onih turista koji su otvoreni za stjecanje autentičnog turističkog iskustva.
U MOST-u smatramo da je obiteljski smještaj konstitutivni element hrvatskog turističkog identiteta. U obiteljski smještaj, prema našem prijedlogu, treba uvrstiti sve iznajmljivače koji imaju prebivalište na adresi na kojoj obavljaju djelatnost pružanja usluga turistima u nekretninama koje su njihovo vlasništvo te uključiti i one iznajmljivače koji nemaju prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ako usluge pružaju samostalno. Pružanje usluga u obiteljskom smještaju ne treba opteretiti višim porezima, nego se treba nastaviti oporezivati na dosadašnji način, a prag za ulazak u obveznike plaćanja PDV-a podignuti na ostvarene primitke veće od 60.000 eura.
- Poticanje domaće proizvodnje i porezno rasterećenje posebno malih poduzetnika
Gastronomska baština trebala bi se više koristiti u promotivne svrhe, a što može pozitivno utjecati na pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu. Naš je prijedlog da se ugostitelji koji na godišnjoj razini nabave najmanje 75% materijala izrade (namirnica i pića) domaćeg podrijetla oslobode obveze plaćanja četvrtine (25%) godišnjeg iznosa PDV-a.
- Provedba mjera kojima bi koristi od razvoja turizma imali hrvatski ljudi i lokalna zajednica
S ciljem poticanja razvoja kontinentalnog turizma predlažemo da se pokrene osmišljavanje turističkih tura kroz kontinentalne dijelove Hrvatske koje bi trajale 3, 5 ili 7 dana. U konačnici tako osmišljene turističke ture, izletničke programe I aranžmane ponuditi na domaćem tržištu tako da se turističkim agencijama i autobuserima koji bi organizirali putovanja subvencioniraju troškova prijevoza u visini od 50%. Smatramo da bi idealna sezona za udruženi nastup bila jesen i proljeće zato što su tada prijevoznički kapaciteti izvan pune operativne funkcije uslijed nepovoljnih učinaka izrazite sezonalnosti turističkih aktivnosti, koje je temeljno obilježje hrvatskog turizma.
Naime, u gradu skoro ne postoji stan za dugoročni najam. Ne postoje podstanari na način koji mi pamtimo, a sve je više kako starijih a posebno mlađih obitelji koje su prisiljene odlaziti iz grada, a još gore je što je vrlo, vrlo rijetkim dostupan dolazak i nastanjivanje u Gradu.
Zar nije dovoljno pogledati primjere gradova koji „uživaju“ u rezultatima tog istog „turizma“: Venecija, Stradun, Barcelona, … odnosno pustoši koju iza sebe ostavlja stihijska apartmanizacija!
Jesmo li svjesni činjenice da će grad Split u vrlo bliskoj budućnosti postati „turistički biser“ bez stanovnika ali zato s odličnim turističkim vodičima., zaključili su MOST-ovci.