Tuđman: Hrvatska nije ugrožena, podizanje sigurnosnih mjera u BiH uobičajeno

Hrvatska nije neposredno
ugrožena zbog krvavog terorističkog napada u Parizu, a potez susjedne
Bosne i Hercegovine, koja je od srijede navečer na višu razinu podigla
sigurnosne mjere, uobičajen je i ne predstavlja razlog za nikakvu
dramatiku, ocjenjuju predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu
sigurnost Miroslav Tuđman i zagrebački stručnjak za sigurnost Mirko
Bilandžić.

Tuđman je Hini izjavio kako je potez
bosansko-hercegovačkih vlasti očekivan, jer riječ je o mjerama opreza
koje svaka zemlja treba poduzeti, posebice ako se radi o državi u kojoj
su prisutne radikalne islamističke opcije.

Poznata je prisutnost islamističkog pokreta u Bosni i
Hercegovini, koji tamo predstavlja sigurnosnu prijetnju, a ako bi
dodatno ojačao onda bi se i Hrvatska u puno većoj mjeri trebala
pozabaviti tim pitanjem, kaže Tuđman.

On smatra, međutim, da Hrvatska nije neposredno ugrožena s obzirom da kod nas nisu nazočne takve radikalne opcije.

Muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz efendija Hasanović u
četvrtak je oštro osudio teroristički napad u Parizu kao djelo
pojedinaca koji zlorabe slobodu za nametanje neslobode i straha, a vjeru
za opravdanje svojih akata nevjere.

Upitan hoće li saborski Odbor kojem je na čelu održati sjednicu
na tu temu, Tuđman je rekao da će to ovisiti o daljnjem razvoju
situacije i procjenama koje će dobiti od nadležnih sigurnosnih službi.

Odbor treba raspravljati na temelju preciznih podataka, a ne dojmova i špekulacija, poručio je Tuđman.

Kod terorizma presudno pitanje – tko je slijedeći

Podizanje razine sigurnosnih mjera je reakcija koja je
sasvim logična i normalna, jer je obilježje terorizma sociopsihološka
dimenzija širenja straha, kaže Bilandžić, profesor na zagrebačkom
Filozofskom fakultetu i autor knjige “Sjeme zla: uvod u studije
terorizma”.

 Kod terorizma je psihološki presudno pitanje “tko je sljedeći?”,
pa je stoga za svako krizno područje koje je pod utjecajem rizika, u
ovom slučaju radikalne islamističke platforme, normalno da podigne
razinu sigurnosti.

Iako je riječ o standardnoj proceduri koje države primjenjuju,
Bilandžić kaže da se takve informacije ne objavljuju na sva zvona jer bi
to značilo priznanje promjene redovnog stanja i stanovitog
(auto)destabiliziranja poretka, što teroristi zapravo na prvoj razini i
žele postići.

 Bilandžić primjećuje novu praksu koju teroristi primjenjuju, a
riječ je o samoregrutiranju pojedinaca u terorističke mreže, odnosno
autoradikalizaciji za koju uvijek postoji povod i u kojoj se ništa ne
radi slučajno.

Tako, po njegovim riječima, za razliku od klasičnog terorizma
kod kojeg je “u terorizmu kao kazalištu” sudjelovao mali broj ljudi, a
veliki ih broj gledao, u suvremenom tipu terorizma takva je paradigma
promijenjena te sa sobom odnosi veći broj žrtava.

– Uz to što veliki broj ljudi gleda, veliki broj ljudi i stradava – kaže Bilandžić.

 Ustvrdio je kako je cilj radikalnih islamista da što veći broj
ljudi oponaša takve ubojite metode. “Zbog te imitacije radikalisti
socijalno priznaju i hvale akte samoregrutiranih pojedinaca i
proglašavaju ih herojima”, rekao je Bilandžić.