Afera s profesorskim honorarima zaljuljala Cerarovu vladu

Afera s enormnim honorarima
koje su uz redovite plaće dobivali neki slovenski sveučilišni profesori
izazvala je veliko uzbuđenje u slovenskoj politici jer su neki od njih
članovi sadašnje vlade pa je afera tako zaljuljala i samu vladu u kojoj
je za sada došlo i do jedne ostavke.

Zbog otkrića da je u zadnjih 11 godina dobila skoro 640.000 eura
honorara ostavku je dala ministrica znanosti i obrazovanja Stanka
Setnikar Cankar, ali je najavila i tužbu protiv onih koji su dopustili
objavu podatka i to zbog “kršenja privatnosti”.

Na udaru se našao i ministar financija Dušan Mramor koji je, po
navodima medija, u desetak godina kao redovni profesor na Ekonomskom
fakultetu, a jedno vrijeme i dekan, također zaradio više od pola
milijuna eura, ali i premijer Miro Cerar koji je, po podacima koji još
nisu službeno potvrđeni, za vrijeme profesure na Pravnom fakultetu
dodatnim stručnim konzultiranjem, predavanjima i ugovorima s
odvjetničkim tvrtkama ostvario zaradu od oko 300.000 eura.

Cerar još nije detaljnije komentirao javne medijske optužbe na
svoj račun koje bi mogle naštetiti integritetu njegove vlade i
osumnjičenih ministara iz njegove kadrovske kvote, osobito zato jer se
Cerarova stranka predstavlja kao zastupnica visokih etičkih mjerila i
transparentnosti u politici, ali je u jednoj izjavi aferu povezao s
djelovanjem onih koji nastoje kompromitirati vladu koja se bori protiv
onih čije su ruke “do lakata u marmeladi”, odnosno korumpiranih
društvenih struktura.

Na navode medija i iznošenje podataka o njegovoj zaradi u zadnjih
desetak godina osvrnuo se u utorak Mramor, rekavši da je sustav kojim
se iz europskih i privatnih sredstava honorira dodatni rad znanstvenika
na sveučilištu “normalan” i da Slovenija “više nije u komunizmu”.

Na navode o visokim ekstra primanjima pojedinaca iz akademske
zajednice osvrnuo se u utorak na konferenciji za novinare Branimir
Štrukelj, predsjednik utjecajnog sindikata u znanosti i obrazovanju,
ocijenivši da izneseni podaci o enormnim honorarima stvaraju pogrešnu
sliku o znanosti i školstvu koje je kadrovski i materijalno pothranjeno
jer mu se zadnjih godina stalno smanjuju proračunska sredstva.

Visoke isplate pojedinim sveučilišnim profesorima i dekanima,
koje je nazvao rijetkom “elitom”, Štrukelj je nazvao anomalijom u
sustavu te pozvao politiku da ne reagira “histerično”, nego donese prave
mjere kako bi se sustav plaća i dodatni rad znanstvenika pravilno
valorizirao.

Štrukelj je kazao da podaci o stotinama tisuća eura honorara
nekim sveučilišnim profesorima stvaraju pogrešnu sliku o primanjima u
školstvu i obrazovanju, gdje je prosječna neto plaća zaposlenih samo
nešto malo veća od tisuću eura, te gdje asistenti s doktoratom na
sveučilištu primaju 1100 eura, a izvanredni i redovni profesori oko 2000
eura.

Prema sumarnim podacima koje je krajem tjedna objavila državna
protukorupcijska komisija, u Sloveniji je u javnom sektoru od 2004. do
2014. godine bilo isplaćeno oko milijardu eura dodatnih honorara i
primanja, najvećim dijelom na sveučilištu i znanstvenim ustanovama, a
manjim dijelom suradnicima javne radiotelevizije.