Alarmantni podaci: Čak sedam od 10 riba u Jadranu u sebi ima plastiku

Kako je riječ o umjetnom materijalu koji se nikada do kraja ne može razgraditi, mikročestice plastike onečistile su već sada 70 posto ribljeg fonda. – piše RTL

Na zadarskoj ribarnici osvanula je sasvim neobična ponuda. Uz obilje ribe i morskih plodova Zadranima je ponuđen i otpad iz mora. A njega ima sve više.

– Stiropora, plastičnih čepova kojih ima od hrane, od pića, medicinski čepovi, kozmetika, plastične čaše, jednokratni plastični pribor, štapići za uši, njih ima jako puno i općenito nekakav neidentificirani plastični otpad. Otpad iz mora 80 posto dolazi sa kopna tako da tek 20 posto je to nastalo na samom moru. – kazala je Tihana Arapović, suradnica edukatorica udruge Sunce.  

Mora i oceani su u plastičnoj krizi

Na posljednjoj skupštini UN-a o okolišu poslano je alarmantno upozorenje – svjetska mora i oceani su u “plastičnoj krizi”.

Godišnje se u Europi baci oko 25 milijuna tona plastike i dobar dio toga završi i u moru, stoga je alarmantan podatak da čak 7 od 10 riba u Jadranu u sebi ima tragove mikroplastike.

Građani su svjesni onečišćenja i ove vrste hrane koju se oduvijek doživljava kao neupitno zdravu.

– Trudim se ne razmišljati o tome. Ima, to se sve razgrađuje u moru i kako nema? Kud bi to otišlo? To ribe pojedu, isto uhvate nešto. – rekla je Milena Bjelobrk.

Organiziraju se čišćenja plaža i mora

– Vidim tu razliku, naravno i nestanak nekih vrsta trave morske i riba i školjaka, pogotovo tu di sam od djetinjstva, na Kolovarima, na Funtani. – kazao pak je Dario Tikulin.

Splitska udruga Sunce u studenom je organizirala čišćenje viške plaže Zaglav koja doslovno “zaglavi” u smeću nakon svakog juga. Skupljeni otpad svjedoči da je situacija alarmantna.

– Ova izložba je upravo radi toga da nekako djelujemo i na javnost da se senzibilizira na ovu tematiku i da razmisle da je ovo zapravo posljedica neefikasnog sustava gospodarenja otpadom u kopnu, da sve ono što mi radimo u svakodnevnom životu na kraju završi u moru. – kazala je za RTL Matea Špika, voditeljica projekta udruga Sunce Split.

A kakvi su točno učinci mikroplastike na ljudski organizam, još nije istraženo, no sigurno je da dobri ne mogu biti.