Radionica o urbanoj mobilnosti: “Splitu je potrebno tijelo koje će strateški rješavati velike prometne izazove”
U Splitu je u subotu održan drugi dan Međunarodnog
susreta gradova na temu urbane mobilnosti, a bio je rezerviran za radionicu o izazovima
i mogućnostima s kojima se Grad Split susreće kao i potencijalnim rješenjima
koja će biti primjenjiva u ovoj sredini. Tema je zainteresirala mnoge pa se tako
u Showroomu projekta Split United na
Kopilici tražilo mjesto više. Odaziv je bio odličan, a među sudionicima bili su
brojni predstavnici
relevantnih institucija, struke te lokalne i regionalne samouprave.
Nakon što su prvog dana stručnjaci iz Barcelone, Osla, Graza, Rzeszówa i Dubrovnika, od kojih neki desetljećima
promišljaju i provode strateške smjernice po pitanju urbane mobilnosti,
iznijeli svoje studije slučaja u kojima su predstavili modele kojima se može riješiti prometna
zagušenost koja danas predstavlja problem za svaki, a pogotovo za turističke
gradove, svoja su iskustva pred punim showroomom
predstavili i Marko Bartulić,
direktorSplit parkinga te Miroslav Delić,
predsjednik uprave Promet Splita.
Uslijedila je potom radionica kojom je moderirao doc.
dr. sc. Vinko Muštra s Ekonomskog
fakulteta, ujedno i koordinator izrade Strategije razvoja grada Splita. Dvije
su grupe raspravljale o tome što predstavlja pojam urbane mobilnosti, na koje
sve aspekte života ona utječe, na kojim se sve razinama urbana mobilnost treba
promatrati (kotar, grad, cijela aglomeracija itd.), tko treba biti zadužen za
osmišljavanje rješenja, a tko ih implementirati te koji su to konkretni
izazovi, ali i potencijalna rješenja koja je moguće realizirati u Splitu, a u
raspravi su svojim prijedlozima
sudjelovali i gosti stručnjaci iz europskih gradova.
– Moram priznati da me ugodno iznenadio broj današnjih
sudionika radionice i drago mi je vidjeti što je ovoliki broj ljudi, stručnjaka
iz svog područja, shvatio važnost ove teme za budućnost grada te došao kako
bismo zajedno pronašli način kako poboljšati stanje urbane mobilnosti u Splitu.
Došli smo do određenihzaključaka koja ćemo sumirana proslijediti nadležnima i
svakako uzeti u obzir pri izradi strategije, poručio je Muštra.
Uz aktivnu raspravu, izazovi i konkretna rješenja
provlačila su se kroz svaku točku, no zajednički zaključci su kako ne postoji
strateški smjer i odluka grada u kojem pravcu želi razvijati urbanu mobilnost,
da postoji izražena navika građana o isključivom korištenju osobnih
vozila što je rezultirao prevelikim brojem vozila, a tome treba dodati i neadekvatnu
infrastrukturu kojom se neefikasno upravlja. Prijedlog je stoga da Grad Split u
najkraćem mogućem roku imenuje tijelo sastavljeno od stručnjaka, gradskih
službi i gradskih tvrtki koje će biti zadužene za operativno provođenje
strateške odluke i smjernica. Važno je naglasiti kako je neophodno da svi oni
koji će određenu strategiju provoditi trebaju od početka biti u nju uključeni
kako bi mogli dati svoj komentar te je i prihvatiti kao svoju.
Javni gradski prijevoz treba dobiti prioritet kako u
promišljanjima grada tako i u samom prometu kroz posebne trake za gradske
autobuse, a gdje je to moguće i pametne semafore koji daju prvenstvo javnom
prijevozu, ali i kamere koje omogućavaju stopostotno sankcioniranje parkiranja
na autobusnim stanicama. Treba nastaviti raditi na nabavi novih autobusate ticketing sustava uz uvođenje novih
linija jer će građani tako dobiti povoljniji, ugodniji i efikasniji način
prijevoza.
Parkirališna politika mora se uskladiti sa strateškom
odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu postojeće infrastrukture prije
svega štititi stanare(po principu jedno vozilo po stambenoj jedinici), a
cjenovna politika za nestanare, pogotovo u centru grada,treba poticati na korištenje
javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnim vozilima. Treba uzeti u obzir i
razvoj car sharinga, izgradnje biciklističkih staza te poticati korištenje
bicikli, električnih bicikli i slično. Također, u cijeloj ovoj priči
neizostavan je i segment edukacije građana jer je ona neophodna kako bi se
dugoročno navike građana promijenile te kako bi prihvatili alternativne oblike
prijevoza.
Zaključci s
radionice međunarodnog susreta gradova na temu urbane mobilnosti
1. Urbana mobilnost je jedno od temeljnih
prava svakog građanina i nerijetko neizostavan preduvjet za ostvarivanje drugih
prava, i kao takvu je treba promatrati. Kako doći od točke A do točke B vodeći
se kriterijima ravnopravnosti, ekonomičnosti, praktičnosti, sigurnosti i
ekologije.
2. Stanje urbane mobilnosti spada među
najizraženije probleme stanovnika Splita i cjele splitske aglomeracije koji
svakodnevno imaju neugodnosti, frustracije i financijske troškove, što se
reflektira na sve aspekte života – od osobnih odabira i organizacije vremena
pojedinca do razvojnih potencijala grada, sigurnosti, zdravstvenog stanja,
zaštite okoliša…
3. Grad Split kao centar
Splitsko-dalmatinske županije i urbane aglomeracije jest i biti će nositelj
inicijative i generator nužnih promjena po pitanju urbane mobilnosti, no
potrebna je strukturirana suradnja s gradovima, općinama, Županijom,
ministarstvima i državnim tvrtkama. Predložena rješenja se moraju uklapati u
nacionalnu strategiju, ali biti i dijelom financirana s nacionalne razine,
pogotovo kad govorimo o razvoju infrastrukture zračnog, cestovnog i pomorskog
prometa.
4. Kao glavni problemi ističu se
nepostojanje strateškog dokumenta na temu urbane mobilnosti u skladu s kojim bi
grad planirao razvoj nove i obnovu postojeće infrastrukture, a gradske tvrtke
operativno djelovale. Niska protočnost, zastoji i nepredvidivost prometa
posljedica su neadekvatne i loše organizirane postojeće infrastrukture,
nedovoljno dostupnog kvalitetnog javnog prijevoza koji nema povlašten položaj u
prometu u odnosu na druge sudionike i prevelike usmjerenosti na osobne
automobile kao posljedice navika i svega ranije navedenog.
5. Strateški dokument treba biti izrađen
od za to od grada imenovanog tijela koje će uz urbanističke, prometne, ekonomske
i IT stručnjake okupiti one koji će u budućnosti biti zaduženi za operativno
provođenje konkretnih mjera od gradskih službi i gradskih tvrtki, do ostalih
institucija. Vanjski stručnjaci bit će uključeni kao savjetnici, no ne kao
nositelji izrade strateškog dokumenta. Njima se pridružuju i predstavnici svih dionika u prometu (javna
poduzeća Promet i Split parking, Lučka uprava te Zračna luka Split Kaštela,
Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, udruženje
taksista, savez biciklista i ostali). Izabrano tijelo dužno je predložiti
kratkoročne i dugoročne mjere kojima će se podignuti razina urbane mobilnosti
na području grada Splita. Grad Split i aglomeracija trebaju osigurati
institucionalne i financijske instrumente za provođenje strateških smjernica.
6. Smjernice za izradu strateškog
dokumenta su:
– Visoka uključivost svih dionika od
stručnjaka, jedinica lokalne i regionalne samouprave, ministarstva i tvrtki i
politike na svim razinama
– Promatrati urbanu mobilnost u
kontekstu urbane aglomeracije i otoka
– Poboljšati organizaciju postojeće
infrastrukture i koordinaciju među različitim dionicima u prometu
– Primijeniti IT rješenja za
poboljšanje prometa po uzoru na dobre i provjerene prakse drugih gradova
– Odrediti prioritete u obnovi
postojeće i gradnji nove infrastrukture u skladu sa strateškom odlukom
– Educirati građane već od vrtićke i
osnovnoškolske dobi s ciljem promjena navika i stavova po pitanju mobilnosti
– Dati prioritet javnom prijevozu s
ciljem pružanja kvalitetnije i povoljnije usluge građanima (traka za autobuse,
češće i jeftinije linije, nove linije…)
– Razvoj ostalih alternativa osobnim
vozilima (električni bicikli, bicikli, mopedi, car sharing, pješačke staze…)
– Parkirališna politika se mora
uskladiti sa strateškom odlukom
– Uskladiti politiku javnog prijevoza
i parkirnu politiku sa strateškom odlukom grada te kroz gradnju nove i obnovu
postojeće infrastrukture prije svega štititi stanare (po principu jedno vozilo
po stambenoj jedinici), a cjenovnom politikom za nestanare poticati korištenje
javnog prijevoza i ostalih alternativa osobnom vozilima.


