Milanović s Brijuna: “Život u neuređenom prostoru bez ikakvih jamstava je stvarnost Hrvata u BiH, Hrvatska preko toga ne može i neće olako prijeći”

Rat u Ukrajini i europske perspektive zemalja zapadnog Balkana, s
posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, bile su glavne teme
sastanka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, predsjednika
Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije
Alexandera Van der Bellena koji je danas održan na Brijunima.

– Razgovarali smo o dvije teme, prva je neizostavna, bolni i težak
rat u Ukrajini u kojem ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave su
uvijek vrjednije od jedne. Ja sam bogatiji za nekakve spoznaje i kutove
gledanja. Ali tu je stav, ako govorim uime trojice – osuda ruske
agresije, a sve drugo nije u našoj moći. Promijenit stvari ne možemo,
možemo ih konstatirati i nadati se da će rat što prije završiti i da će
se Rusija vratiti na polazne točke prije agresije – rekao je predsjednik
Milanović nakon Trilateralnog sastanka, prvog koji je u svom
mandatu organizirao kao domaćin.

O drugoj temi, stanju u ovom dijelu Europe je rekao:

– To nas sve
zanima, Hrvatsku po položaju više nego Sloveniju i Austriju zato što
izravno graničimo s tim prostorom i svima nam je u interesu da on bude
stabilan, predvidiv, uređen, demokratski, da bude onakav kako izgledaju
države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je
daleko od stvarnosti. Ja sam, naravno, jer sam hrvatski predsjednik
morao govoriti o problemu statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini, pola
milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani, pa i NATO
državljani čija prava se sad već dugo, sistematično i perfidno krše. Ako
je nešto utjeha u svemu tome onda je to da nekakav nasilni rasplet te
situacije praktički nije moguć, ali politička nestabilnost, nesigurnost,
život u neuređenom prostoru bez ikakvih jamstava je stvarnost Hrvata u
BiH i to je nešto preko čega Hrvatska ne može i neće olako prijeći.

Predsjednik Milanović dao je podršku zemljama ovog dijela Europe za
nastavak procesa pregovora koji je već započeo u slučaju Srbije i Crne
Gore kao i za početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije.

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je kako je “europska
perspektiva jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom
Balkanu.

Odgovorio je slovenski predsjednik
na pitanje novinara o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, odnosno o
mogućoj promjeni politike nove slovenske vlade po tom pitanju.

– Ulazak
Hrvatske u Schengen je u našem međunarodnom interesu i ne bih to
uvjetovao s realizacijom arbitražnog suda. Ta presuda je na snazi, prije
ili kasnije će biti realizirana, ali to ne bih uvjetovao s ulaskom u
Schengen.

Predsjednik Milanović je naglasio kako se nada da Slovenija neće
blokirati ulazak Hrvatske u Schengen te dodao:

– Nije na meni da
ocjenjujem što je slovenski nacionalni interes i što je Sloveniji u
interesu i da se stavljam u tuđu poziciju. Hrvatskoj je u interesu da
uđe u Schengen i u Eurozonu. No to nije jednodimenzionalna priča, to ima
svoje izazove i ljudima o tome treba stalno govoriti. Postoje države
koje nisu ušle u Schengen, a mogle su ili su trebale pa cijelo vrijeme
izbjegavaju ispunjenje tih kriterija i kriterija konvergencije da ne bi
morale ući u euro zato što ocjenjuju da im je bolje ovako. U eurozonu je
ušao tko god je htio do sada, pa će tako i Hrvatska. Što se tiče
Schengena, slovenski građani imaju ogroman broj nekretnina na području
Hrvatske, oko milijun dolazaka iz Slovenije u Hrvatsku, oni koji su
vlasnici nekretnina žele prirodno uživati u plodovima i koristima svoje
nekretnine, a Schengen će im to olakšati.

Odgovarajući na pitanja o proširenju NATO-a, predsjednik Van der
Bellen naglasio je kako je Austrija neutralna zemlja i da trenutačno ne
namjerava podnijeti zahtjev za ulazak u članstvo. Predsjednik Slovenije
potvrdio je kako Slovenija podupire ulazak Švedske i Finske u NATO, te
kako njihova odluka nakon 200 godina neutralnosti govori puno o
izmijenjenim prilikama.

– Nemam najveće razumijevanje za turske zahtjeve,
a vezano uz njihove postavljene uvijete želim da te države bez ikakvih
velikih poteškoća, uz opći konsenzus čim prije dobiju status punopravne
članice,“ poručio je predsjednik Pahor.

Vezano uz širenje NATO-a predsjednik Milanović je objasnio kako je tu “konzervativan prema svima”.

– To je ekskluzivni, elitni vojni savez u
kojem se daju najozbiljnija jamstva koja postoje. Preuzimaš odgovornost
za nekog drugoga. Hrvatska je morala čekati dugo, malo me smeta da se
tuđi nemiri i strahovi, tuđi sigurnosni razlozi trenutno uzimaju u
obzir, da se preskaču sve moguće procedure, a mi smo čekali godinama.
Nema zluradosti, samo nekakav red i pravila koja treba odrediti za sve –
za Hrvatsku, za Švedsku, za Finsku, pa i za Tursku – zaključio je
predsjednik Milanović.