Rat u Ukrajini i europske perspektive zemalja zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, bile su glavne teme sastanka predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena koji je danas održan na Brijunima.
- Razgovarali smo o dvije teme, prva je neizostavna, bolni i težak rat u Ukrajini u kojem ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave su uvijek vrjednije od jedne. Ja sam bogatiji za nekakve spoznaje i kutove gledanja. Ali tu je stav, ako govorim uime trojice – osuda ruske agresije, a sve drugo nije u našoj moći. Promijenit stvari ne možemo, možemo ih konstatirati i nadati se da će rat što prije završiti i da će se Rusija vratiti na polazne točke prije agresije - rekao je predsjednik Milanović nakon Trilateralnog sastanka, prvog koji je u svom mandatu organizirao kao domaćin.
O drugoj temi, stanju u ovom dijelu Europe je rekao:
- To nas sve zanima, Hrvatsku po položaju više nego Sloveniju i Austriju zato što izravno graničimo s tim prostorom i svima nam je u interesu da on bude stabilan, predvidiv, uređen, demokratski, da bude onakav kako izgledaju države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je daleko od stvarnosti. Ja sam, naravno, jer sam hrvatski predsjednik morao govoriti o problemu statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini, pola milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani, pa i NATO državljani čija prava se sad već dugo, sistematično i perfidno krše. Ako je nešto utjeha u svemu tome onda je to da nekakav nasilni rasplet te situacije praktički nije moguć, ali politička nestabilnost, nesigurnost, život u neuređenom prostoru bez ikakvih jamstava je stvarnost Hrvata u BiH i to je nešto preko čega Hrvatska ne može i neće olako prijeći.
Predsjednik Milanović dao je podršku zemljama ovog dijela Europe za nastavak procesa pregovora koji je već započeo u slučaju Srbije i Crne Gore kao i za početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije.
Odgovarajući na pitanja novinara rekao je kako je "europska
perspektiva jedino trajno jamstvo za mir i sigurnost na zapadnom
Balkanu.
Odgovorio je slovenski predsjednik na pitanje novinara o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, odnosno o mogućoj promjeni politike nove slovenske vlade po tom pitanju.
- Ulazak Hrvatske u Schengen je u našem međunarodnom interesu i ne bih to uvjetovao s realizacijom arbitražnog suda. Ta presuda je na snazi, prije ili kasnije će biti realizirana, ali to ne bih uvjetovao s ulaskom u Schengen.
Predsjednik Milanović je naglasio kako se nada da Slovenija neće
blokirati ulazak Hrvatske u Schengen te dodao:
- Nije na meni da ocjenjujem što je slovenski nacionalni interes i što je Sloveniji u interesu i da se stavljam u tuđu poziciju. Hrvatskoj je u interesu da uđe u Schengen i u Eurozonu. No to nije jednodimenzionalna priča, to ima svoje izazove i ljudima o tome treba stalno govoriti. Postoje države koje nisu ušle u Schengen, a mogle su ili su trebale pa cijelo vrijeme izbjegavaju ispunjenje tih kriterija i kriterija konvergencije da ne bi morale ući u euro zato što ocjenjuju da im je bolje ovako. U eurozonu je ušao tko god je htio do sada, pa će tako i Hrvatska. Što se tiče Schengena, slovenski građani imaju ogroman broj nekretnina na području Hrvatske, oko milijun dolazaka iz Slovenije u Hrvatsku, oni koji su vlasnici nekretnina žele prirodno uživati u plodovima i koristima svoje nekretnine, a Schengen će im to olakšati.
Odgovarajući na pitanja o proširenju NATO-a, predsjednik Van der
Bellen naglasio je kako je Austrija neutralna zemlja i da trenutačno ne
namjerava podnijeti zahtjev za ulazak u članstvo. Predsjednik Slovenije
potvrdio je kako Slovenija podupire ulazak Švedske i Finske u NATO, te
kako njihova odluka nakon 200 godina neutralnosti govori puno o
izmijenjenim prilikama.
- Nemam najveće razumijevanje za turske zahtjeve, a vezano uz njihove postavljene uvijete želim da te države bez ikakvih velikih poteškoća, uz opći konsenzus čim prije dobiju status punopravne članice,“ poručio je predsjednik Pahor.
Vezano uz širenje NATO-a predsjednik Milanović je objasnio kako je tu "konzervativan prema svima".
- To je ekskluzivni, elitni vojni savez u kojem se daju najozbiljnija jamstva koja postoje. Preuzimaš odgovornost za nekog drugoga. Hrvatska je morala čekati dugo, malo me smeta da se tuđi nemiri i strahovi, tuđi sigurnosni razlozi trenutno uzimaju u obzir, da se preskaču sve moguće procedure, a mi smo čekali godinama. Nema zluradosti, samo nekakav red i pravila koja treba odrediti za sve – za Hrvatsku, za Švedsku, za Finsku, pa i za Tursku - zaključio je predsjednik Milanović.
