U prostorijama Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu u četvrtak, 19. listopada započeo je dvodnevni 29. Međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „Teologija i književnost: vjera, iskustvo, umjetnost“ u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i Sveučilišta u Splitu.
U pozdravnom govoru prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc.
Ivan Bodrožić istaknuo je da još od davnih vremena između teologije i književnosti postoji vrlo uska veza, premda se ne radi o istovjetnim disciplinama. Ne bez razloga i danas teološka djela poput djela svetih otaca, zovemo i ranokršćanskom književnošću.
Tim naslovom se ističe činjenica da se u jednom širem smislu radi o teološkim djelima koja su u isto vrijeme i književno vrijedna, te ih se može promatrati i pod prizmom književnosti. Ali tijekom vremena, a naročito u današnje vrijeme, polazeći od suvremenih kategorija i razlikovanja, došlo je do razlikovanja i odvajanja ovih disciplina, tako da se danas teologiju smatra isključivo znanstvenom disciplinom podložnom znanstvenoj proceduri i metodi, za razliku od književnosti čije procedure i metode nisu svodive na formalno-logičke zaključke.
No time što je književnost drukčija od teologije po svojoj metodi, ne znači da je manje logična ili manje prodorna. Dapače, ona može biti prodornija prema krajnjim korisnicima nego teologija samim time što je neposrednija. S druge strane, Sveto pismo je, uistinu, svjedočanstvo Božjih djela, a ne samo razumsko promišljanje njegove biti. Biblija nije plod ljudskih zaključaka o Bogu, nego rezultat stečenih iskustava s njime i plod njegova objavljenja. Polazeći od te činjenice, biblijski pisci se ne služe u prvom redu filozofsko-teološkim promišljanjima, već radije različitim književnim vrstama i figurama da dočaraju iskustvo koje se u njih utkalo na različite načine, zaključio je.
Zatim se prisutnima obratio apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons.
Želimir Puljić. Pozdravivši sve predavače, profesore, slušatelje, predstavnike civilne vlasti i fakulteta čestitao je KBF-u što već dvadeset i devetu godinu za redom organizira međunarodni znanstveni simpozij o najrelevantnijim i najaktualnijim temama u Crkvi i društvu.
Teologija i književnost imaju dugu zajedničku baštinu, istaknuo je. Nažalost često puta kroz povijest dolazilo je do nasilnog razdvajanja umjetnosti i teologije, napose književnosti. Nasilnim se putem željelo izbaciti sve sakralno iz umjetnosti. Crkva je posebno tijekom dvadesetog stoljeća, u procesu radikalne sekularizacije, prestala biti središtem umjetničkog stvaralaštva i inspiracije. Naslov i tema ovoga Simpozija bude nadu kako postoje vidici koji osvjetljavaju odnose teologije i umjetnosti, napose književnosti. – zaključio je nadbiskup.
