“‘Gospin prinos’ trebalo bi uvrstiti u kulturnu baštinu Poljičke republike”

Od kada bilježe svoj povijesni hod na ovim prostorima, vjernici
starih poljičkih župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Podgrađu i Sv.
Mihovila Arkanđela u Kostanjama, održavaju obostrani tradicionalni ophod s
Gospinim kipom, u prvu nedjelju poslije blagdana sv. Ivana Nepomuka, ove godine
22. svibnja. Tako su se vjernici jutros nešto malo iza 9 sati okupili pred
mjesnom crkvom u Kostanjama, odakle su u procesiji krenuli po Gospin kip u
pograjsku župnu crkvu. Predvođeni povorkom djece, dječacima sa zastavama i
curicama sa košaricama cvijeća, put Podgrađa vjernici su molili i pjevali
pobožne pjesme cestom dugom nešto malo više od tri kilometra.

Iz Podgrađa su vjernici obiju župa krenuli s Gospinim kipom u
svečanoj procesiji put župne crkve u Kostanjama u kojoj se nastavilo svečano
misno slavlje.

Kulturna baština Poljica

–  Poseban znak kulturne baštine Poljičke republike i ovih
sviju župa jesu sopranik i klapsko pjevanje, ali ako bi išta trebalo uvrstiti u
zaštitu baštinu vjere i kulture to je onda ovaj današnji dan – rekao je u
propovjedi fra Petar Klapež,
upravitelj svetišta Gospe Sinjske.

Fra Klapež je istaknuo kako je po prvi puta prisustvovao ovoj
proslavi koja je za njega bila posebna.

–  Ovo doživjeti ovdje, veličanstvenu procesiju Gospina
prinosa za mene je posebnost. Vjerujem da svatko tko prvi put dođe ovdje ne može
ostati ravnodušan na ovaj događaj. Ovdje se danas spaja nebo i zemlja, a po
Gospinom liku spajaju se Bog i čovjek – poručio je vjernicima fra Klapež.

Gospin kip na cvijećem ukrašenoj nosiljci nosila su četiri
mladića iz Kostanka, a cijelim putem pratile su ih marijanske pjesme i molitve
puka u procesiji. 

Po nepisanom običaju, Gospa u Kostanju ostaje četiri nedjelje, a onda se opet u
svečanoj procesiji obiju župa vraća u Podgrađe.