Makedonci počeli glasovati na prijevremenim parlametnarnim izborima
Birališta u Makedoniji otvorena su u nedjelju za prijevremene parlamentarne
izbore, dogovorene pod pokroviteljstvom Europske unije kako bi završila najgora
politička kriza u 15 godina, uzrokovana žestokim sukobima tamošnjih političara.
Bivši konzervativni premijer Nikola Gruevski, koji je vladao gotovo deset
godina, odstupio je s funkcije u siječnju u sklopu dogovora s EU-a, a na
izborima u nedjelju pokušat će na vlast vratiti svoju stranku VMRO.
Njegov glavni protivnik je Zoran Zaev i njegov Socijaldemokratski savez
Makedonije (SDSM) koji će pokušati stati na kraj vladavini VMRO-a i dokazati da
je Gruevski korumpirani i iskvareni političar koji je zlorabio tajnu policiju
kako bi prisluškivao više tisuća ljudi, piše dpa.
Snimke koje je svojedobno objavio Zaev daju naznake da je pod vlašću
Gruevskog prisluškivano oko 20 tisuća ljudi, uključujući političare, vladine
dužnosnike, aktiviste, novinare i suce.
Prijevremeni izbori dogovoreni su prije 18 mjeseci, no dvaput su otkazani
jer je opozicija ustrajala na reformama kojima bi se eliminirao barem dio sivih
zona za koje tvrdi da su Gruevskom i VMRO-u omogućili da manipuliraju i
pobjeđuju na svim izborima od 2006. godine.
Jedna od mjera je uključivala brisanje tisuća preminulih ljudi iz popisa
birača, a drugom je preustrojen rad državnih medija.
Zaev je Gruevskog optužio i za ucjenu birača koji rade u velikom državnom
aparatu i državno vođenom sektoru gospodarstva.
Usprkos tome, ankete daju znatnu prednost VMRO-u, ali one u Makedoniji
tradicionalno nisu pouzdane, a visok broj neodlučnih, trećina birača, dodatno
otežava precizna predviđanja pobjednika.
Među albanskim glasačima najpopularnija je Demokratska unija za integracije
(DUI), koalicijski partner VMRO-a u njihovih deset godina vladavine, koja ima
6,6 posto podrške, a slijedi ju Demokratska stranka Albanaca sa 3,3 posto.
Albanci predstavljaju gotovo trećinu od ukupno 2,1 milijuna makedonskih
stanovnika.
Njihova vodeća stranka, DUI, pridružila se VMRO-u u koalicijskoj vladi nakon
dogovora iz 2001. kojim je završena oružana pobuna Albanaca s ciljem ostvarenja
većih prava.
Nakon što je taj sporazum stabilizirao Makedoniju, zemlja je počela
napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, a Bruxelles ju je 2005. i
službeno proglasio kandidatom.
No njezin put prema EU-u zaustavila je nacionalistička i nedemokratična
vladavina Gruevskog koja je usporila potrebne reforme. Dodatni uteg tom procesu
je dugotrajni spor s Grčkom oko imena Makedonije, povijesne grčke pokrajine,
zbog čega je Atena blokirala makedonski napredak prema EU-u i NATO savezu.
Utjecaj Bruxellesa na Skoplje općenito se smanjio zbog potpunog izostanka
napredovanja Makedonije prema članstvu.
EU je dugo kritizirala Gruevskog zbog njegovog odnosa prema demokraciji i
vladavini prava, no danas joj je potrebna suradnja Skoplja u upravljanju migrantskom
krizom, piše Reuters.
Velik broj migranata koji su prošle godine ušli u Europu prošli su
takozvanom balkanskom rutom na čijoj se prvoj crti nalazi Makedonija, što je
ojačalo njezinu pregovaračku poziciju s EU-om.
Iako je Makedonija najsiromašnija od bivših jugoslavenskih republika,
politička i diplomatska pitanja i dalje zasjenjuju raspravu o ključnim
problemima poput nekonkurentnog gospodarstva, sustavne korupcije i općeg
siromaštva.


