Pobjeda Syrize neće pretjerano uzdrmati eurozonu

Glavni favorit na izborima je ekstremno ljevičarska stranka Syriza, čija pobeda bi mogla označiti politički preokret u Europi gdje i neke druge populističke stranke žele započeti vlastitu kampanju protiv mjera štednje, upozoravaju analitičari i dodaju da bi ovi izbori mogli biti odlučujući za ostanak zemlje u eurozoni. Na izborima sudjeluje 18 stranaka i četiri koalicije. Prema objavljenom istraživanju javnog mnjenja, Syriza ne prestaje uvećavati svoju prednost u odnosu na druge stranke i ND premijera Antonisa Samarasa i ona sada iznosi 5,3 posto razlike i istraživanje pokazuje da bi Syriza trebala osvojiti 36 posto glasova.

Syriza je osnovana 2000. godine i stranka je okupila bivše marksiste, socijaldemokrate, trockiste i druge grupe koje se bore protiv grčkog establišmenta.  Sam Tsipras je posljednjih dana primirio retoriku i tvrdi da mu ne pada na pamet napuštati eurozonu. Ipak, sve je više analitičara koji su skloni reći da čak ni grčki izlazak za eurozonu ne bi bio loša vijest.

Bez obzira na strahove širom eurozone, potres u režiji Syrize koji bi uzdrmao Europu nije vjerojatan scenarij, piše profesor Nicholas Economides s NYU Stern School of Business za CNBC.

Kratkoročan utjecaj izlaska Grčke iz eurozone na ostale slabe članice poput Portugala, Italije ili Španjolske, bio bi ograničen. Iako su u početnim danima krize eurozone postojale značajne korelacije između prinosa na obveznice ovih triju zemalja s prinosima na grčki dug, to danas više nije slučaj. Političke nesigurnosti i vjerojatna pobjeda Syrize povećale su posljednjih dana prinos na grčke obveznice, no to se nije dogodilo i sa talijanskim ili španjolskim obveznicama. To jasno pokazuje da tzv. Grexit ima mali utjecaj na bilo čije obveznice unutar eurozone.

Više brine tzv. efekt presedana. Izađe li Grčka doista iz eurozone, ništa neće moći spriječiti bilo koju zemlju da to također učini. No, zasad drugih kandidata za izlazak jendostavno nema, piše Seebiz.

U slučaju pobjede Syrize, postoje dva scenarija za grčki izlazak iz eurozone – proračunski manjak i ponovni pregovori oko otplate duga. U prvom scenariju Syriza želi realizirati svoj program, ali jednostavno nema dovoljno novca, a Europljani ga neće željeti pozajmiti bez dodatnih uvjeta. To bi dovelo do izlaska Grčke iz zone eura i tiskanja novih količina drahmi. U drugom slučaju, Syriza može tražiti velike otpise dugova a Europljani bi to odbili jer njihovi porezni obveznici nemaju želju otplaćivati grčke dugove. Syriza bi trenutančno prestala otplaćivati dugove, a ECB bi odgovorio povlačenjem pomoći grčkom bankovnom sustavu (trenutno je ta pomoć na razini od 100 milijardi eura jamstava od kojih he 65-70 milijardi korišteno u prosincu). Rezultat bi bio kolaps grčkih abanaka i Grčka bi de facto bila izvan eurozone.

Obzirom na scenarije Grexita, mogle bi biti i različite implikacije za eurozonu. Dobrovoljni izlazak Grčke bio bi doživljen kao neuspjeh Grčke da riješi svoje financije, a manje kao europski problem. Drugi scenarij bio bi viđen kao neuspjeh grčkog političkog sustava. U oba scenarija, europski politilari ne bi to trebali doživjeti kao vlastiti neuspjeh, zaključuje Economides.

Pitanje je i kako će izgledati grčka vlada nakonj izbora, čak i u slučaju pobjede Syrize. Syriza je, doduše, u anketama u vodstvu ispred konzervativne Nea Dimokratie, ali njezina prednost nije velika. Osim toga bi ljevičari u slučaju izborne pobjede morali koalirati jer u parlamentu nemaju apsolutnu većinu. Dosad se samo nekoliko stranaka izjasnilo spremnima za koaliranje sa Syrizom. Tsipras se po tom pitanju obratio Komunističkoj partiji Grčke (KKE) u kojoj je 1989. i započeo svoju političku karijeru. No, šef KKE-a Dimitris Koutsoumbas je isključio mogućnost formiranja koalicije sa Syrizom nakon izbora.