KOĆARENJE I SIDRENJE GLAVNI KRIVCI

Još jednoj važnoj endemskoj vrsti specifičnoj za Mediteran prijeti nestanak

Uslijed klimatskih promjena, još jedna važna endemska vrsta specifična za Mediteransko more je ugrožena. Obitelji morskih cvjetnica ili popularno znana kao morska trava, prijeti nestanak.

Najrasprostranjenija među cvjetnicama je Posidonija koja je bitna za bioraznolikost podmorja a po pitanju proizvodnje kisika nema joj ravna, na jednom četvornom metru proizvede dnevno i do 20 litara kisika te uspješno skladišti CO2 iz okoliša.

Procjenjuje se da morske cvjetnice prekrivaju četvrtinu morskog dna Sredozemlja i pružaju dom mnogim stanovnicima podmorja, javlja HRT.

Rastu jako sporo, poneki primjerci stari su i po tisuću godina, ali se zato uništavaju još brže. Koćarenje i sidrenje glavni su krivci za njezino uništavanje.

Morski biolog Hrvoje Čizmek istaknuo je u emisiji Zelena linija kako zagrijavanje svjetskih mora ima sve veći utjecaj na podmorsku biosferu te da se biljni i životinjski svijet sve više povlači u dublja područja,

– Jadransko more tu nije nikakva iznimka jer je vrlo plitko te mnogi organizmi koji ne mogu migrirati uslijed morskih toplinskih valova jednostavno budu skuhani kada temperatura mora pređe 23 stupnja i zato je morske cvjetnice izuzetno bitno očuvati kako bi nastavile proizvoditi kisik za sve morske organizme, rekao je.

Važnost zaštite morskih cvjetnica prepoznala je i Eko udruga Lončari iz Karina koja je za svoj projekt Morske Livade #itsnottoolate dobila i priznanje iz Europske Unije te je kao jedina iz Hrvatske bila finalist velikog Europskog natjecanja New European Bauhaus Champion.

Predsjednik udruge Lončari Marko Simić istaknuo je kako se nije nadao kako će mala eko udruga dobiti ovakvo priznanje za zaštitu okoliša jer je izabrana među više od 500 projekata iz cijele Unije u finale te da je ovo veliki uspjeh koji će im dati poticaj da se nastave boriti za zaštitu okoliša i educirati mlade o važnosti morskih cvjetnica.

Mnoge sredozemne države zaštitile su morsku cvjetnicu, Francuska već početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, Španjolska 90-ih te ne dopuštaju sidrenje na područjima gdje ona raste dok se Hrvatska tek nedavno ozbiljno uhvatila problema sidrenja na prostorima gdje ona raste.

POSLJEDNJE DODANO: