Lovret je kvart u centru grada koji broji oko 10.500 stanovnika, a kako navode iz GK Lovret, cilj im je biti kotar s najmanjim brojem žitelja po metru kvadratnom i imati najviše zelenih površina u metru kvadratnom po stanovniku. Predsjednik kotara je Hajdučka legenda Ivo Bego, a zamjenici su mu Siniša Jonjić i Andrea Bartulović. Kroz razgovor s Begom i Jonjićem saznali smo s kojim se problemima mještani Lovreta susreću, ali i što se pozitivno radi na korist svih građana ovog kvarta.
Lovret je sa sjeverne strane omeđen; morskom obalom od istočne ograde “Brodosplita” do istočne ograde vojne luke “Lora”, s istoka Ulicom Domovinskog rata od njenog spajanja s Putem Stinica do ograde “Brodosplita” te dalje do mora. Isto tako, s juga Gundulićevom ulicom od križanja sa Zrinsko-Frankopanskom do spajanja s Ulicom Domovinskog rata. Sa zapada je omeđen Zrinsko-Frankopanskom ulicom do “Lore”, te dalje ogradom koju dijele “Lora” i “Brodosplit” do mora.
GK Lovret je jedan od većih kvartova po površini, ali i po broju stanovnika u gradu Splitu. Novi saziv GK Lovret uveo je promjene u vršenju svojih ovlasti, a među ostalim, unaprijedili su brzinu realizacije i broja projekata u kotaru. U procesu izvršenja projekata, uz standardne sudionike; “Gradski kotar – Grad – Izvođač”, uvedena su još dva subjekta; “Donatori” i “Volonteri”.
Bez donatora i volontera kažu, ništa ne bi mogli učiniti i na svemu su im neizmjerno zahvalni. Najviše pažnje u zadnje vrijeme, ovaj kvart je privukao sređivanjem poznate Turske kule, kojoj su vratili pristojan izgled, ali i pripremili projekt koji će Tursku vinuti u nebesa splitske rekreacijske zone.
Projekt Park mladeži za 2016. godinu
– Mene su pitali hoću li biti predsjednik kotara, a ja nisam ni znao što to zapravo znači. Mladi su super i pokretači su svega što se u zadnje vrijeme ovdje događa, tako da mi je lijepo biti i u njihovom društvu. Aktivirali smo volontere, spojili se s donatorima i sad uređujemo naše mjesto. Žao mi je što je odsutan Tomislav Tadinac, on je voditelj radne grupe i zajedno sa Sinišom i Andreom puno radi za Lovret – rekao nam je Bego.
Govori da je jako ponosan što su uspjeli za nula kuna srediti Park mladosti, svima poznat kao Turska kula, zajedno s volonterima kojih je bilo i više nego dovoljno. Siniša se uključio u razgovor nadodavši kako su imali manjih teškoća dok nisu počeli čistiti Tursku kulu, a također navodi da je bilo i ignoriranja od gradske vlasti jer nisu vjerovali da se cijela površina očistiti bez ulaganja.
– Nažalost, trebalo se čekati 20-ak godina kako bi se Turska očistila i osposobila za uživanje. Tražili smo od grada da preuzme inicijativu u čišćenju prostora, no nisu vjerovali da se može tek tako i k tome besplatno očistiti. Mi smo aganžirali volontere, prikupili donacije i odredili termine za čišćenje. Stizali su mnogi sugrađani i pomagali, dosta njih je angažirao i sada već svima poznat dr. Joško Kalilić koji je sa sobom donio dio alata. Veći dio alata smo dobili na “revers” od Parkova i nasada što je uvelike pomoglo, a na koncu kad se vidio rezultat, iz Banovine smo dobili riječi hvale i skromno sponzorstvo za svečano otvaranje – ponosno će Jonjić.
Za narednu godinu iz proračuna grada su predviđena, a na gradskom vijeću potvrđena i osigurana sredstava za projekt “Park Mladeži Sportsko rekreacijski centar” u iznosu od 300 000 kuna. Projekt je, navodi Jonjić, dodijeljen jednom od Fakulteta u Splitu i treba biti gotov do proljeća 2016. godine. Lovret raspolaže s dva najljepša i najveća parka u gradu, već navedeni Park Mladosti, odnosno Turska kula i park Emanuela Vidovića, jednom Osnovnom školom, OŠ “Skalice“, pet vrtića, Srednjom Industrijskom i Pomorskom školom, te Pomorskim Fakultetom. Jonjić ističe i činjenicu da raspolažu mnogim drugim sadržajnim institucijama i klubovima, te se hvali kako je Lovret po sadržaju najopremljeniji kotar u Splitu.
”Bazen” u Brodarici
– Brodogradilište Brodosplit, Trgovački centri Joker, Lidl, Plodine, Prometni poligon za djecu, Školska poliklinika, Dječji dispanzer, dva Poštanska ureda, Starački dom, Županijski i Trgovački sud, Policijska Uprava i 1. policijska postaja, građevinski inspektorat, zaštita na radu, sanitarna inspekcija, Dobrovoljno vatrogasno društvo Split, Hotel Atrium s pet zvjezdica, Hotel Globo, Zelena tržnica s postolarom i krojačem, klubovi RNK Split i ASK, Prigradski kolodvor, zaštićeni spomenik kulture crkva Sutroica i Dioklecijanov Vodovod kod Brodarice. Zaista, po svemu smo najopremljeniji kotar sa svim potrebnim sadržajem, institucijama i sve nam je 5 do 15 minuta udaljenosti – hvali Jonjić kotar Lovret.
Od problema navodi uobičajene pojave u svakom splitskom kvartu, no nadodaje nešto što nas je zaintrigiralo. Naime, u Brodarici na najdonjoj parkirnoj etaži za vrijeme oborina, garaža se doslovno pretvori u bazen i problem je teško rješiv bez pomoći grada.
– Za sve probleme imamo rješenja, samo je pitanje kako će se tko uključiti. Mnoge površine smo osposobili kao parkirna mjesta, što je velika rak rana i nedostatak u našem kotaru. Jedan od većih nam je problema parking u najdonjoj etaži Brodarice koji popliva u vrijeme svake veće kiše. Još uvijek smo u pregovorima s gradom, bez kojeg ćemo teško riješiti taj problem, a koji ima u 100%-tnom vlasništvu najdonju, treću etažu garaže. Odvodni ulični kanali oborinskih voda su preopterećeni pa izbacivaju iz šahti vodu natrag u garažu i primorani smo plaćati 24 sata na dan, 365 dana u godini struju za šest pumpi, kako bi riješili taj problem – požalio se Jonjić.
Pored nedostatka parkirnih mjesta, Jonjić se požalio i na nedostatak dječjih igrališta, podzemnih kontejnera kao i nedostatak prostora za kućne ljubimce, čime je čistoća kvarta dovedena u pitanje. Koliko smo vidjeli, Jonjić i društvo zaista skrbe o čistoći svog kvarta i neizmjernu pažnju usmjeravaju prema prostorima za kućne ljubimce. – Imamo još uvijek nedostatak dječjih igrališta u Put Skalica, Starčevićevoj ulici i Ličkoj ulici, loše stanje prometnica u ulici Put Skalica, Table i Lučićevoj ulici, nedostatak uređenih prostora za kućne ljubimce čime je čistoća kotara dovedena u pitanje i nedostatak podzemnih kontejnera za selektiranje otpada. No ponavljam, imamo rješenje za sve, samo je pitanje kako će se tko uključiti – uz smijeh će Jonjić.
Najveće dječje igralište u Splitu
– Pripremamo već godinu dana projekt za parkiralište od 169 parkirališnih mjesta na području iza Pomorskog fakulteta, koji će dobro doći ne samo okolnim stanarima već i navijačima Hajduka za vrijeme utakmica. Trenutno je na tom prostoru brdo od nekoliko tisuća kubika zemlje, a zapravo nam je to ostavština od izvođača radova zgrada u ulici Antofagaste. Prvi zadatak je odvesti zemlju za koju smo dobili i dozvolu grada da je možemo darovati tko god je želi uzeti, a dalje će pomoći grad u realizaciji parkinga – najavljuje Jonjić megalomanski projekt.
Kad su preuzeli vodstvo kotara, naslijedili su velike obveze. Naime, na velikoj površini su primijetili i velike potencijale, zasukali su rukave i prionuli na posao. Zahvaljujući svojoj volonterskoj bazi i donatorima kojima su neizmjerno zahvalni, uređivali su dio po dio, polako ali sigurno.
– Naime, svi projekti koji su sadržavali ovih 5 subjekata “Gradski kotar – Grad – Izvođač – Donatori -Volonteri” su u najkraćem roku realizirani i predani na korištenju stanovnicima kotara Lovret i javnosti. U kratkom smo roku sredili igralište na Brodarici, parkiralište ispred zgrade Domovinskog rata, a po istom principu je u realizaciji parkiralište u ulici Put Skalica. Gotov je projekt i krenulo se s uređenjem dječjeg igrališta od cirka 1600 metara kvadratnih, koji će biti najveći u Splitu, posebnog igrališta za djecu s posebnim potrebama, uređenjem prostora za velike i prostora za male pse, a i vježbalište na otvorenom će uskoro dobiti svoje sprave – navodi nam Jonjić.
U cilju im je daljnja urbanizacija kotara, među kojom navodi i dosta ozbiljan cilj, ali ostvariv ako se pokaže dobra volja i razumijevanje gradske vlasti koja bi određenim projektima iskočila iz gabarita prosječnog grada i Split svrstala po urbanosti u sam vrh Republike Hrvatske, ali i gradova JI Europe.
Dvojbe oko dana Lovreta
– Želimo urbanizirati predio autobusnog kolodvora za prigradski promet, također želimo urbanizirati preostali dio Brodarice uključujući i sportske terene ASK-a i RNK Split tako da je prioritet sport, a ne stanovi kako se nekim projektima predviđa. Iznaći ćemo rješenje za dovršetak objekta kod Spaladium arene i Trg Hrvatske bratske zajednice pretvoriti u trg, a ne u stambeno poslovne prostore. Također, cilj nam je izgradnja metroa od Kopilice, preko našeg kotara do istočne obale. U planu je i razvoj Parka Mladosti kao sportsko rekreacijsku zonu za sve dobne strukture stanovnika GK Lovret kao i skautski centar koji je u realizaciji – navodi Jonjić.
Lovret nije kao i ostali kotarevi u Splitu imao svoj dan, no imali su zanimljive prijedloge kako bi zasluženo štovali taj jedan dan u godini kao svoj u Splitu. Tako je prvi prijedlog 22. listopada, dan kad je 1967. godine u ovoj crkvi utemeljena nova splitska župa svete Trojice sa sjedištem u ovoj popravljenoj crkvi, pa je u njoj obnovljeno i vršenje službe Božje.
Drugi prijedlog, koji je jednoglasno usvojen od strane Vijeća kotara, je 1. svibnja, spomen dan sv. Josipa radnika. Franjevci trećoredci su došli u Split 1939. godine i u predjelu Splita, zvanom Sukoišan kupili obiteljsku kuću i pretvorili je u samostan sv. Josipa. Početkom siječnja 1947. godine na blagdan sv. Obitelji, osnovana je župa sv. Obitelji i povjerena franjevcima trećoredcima, a kapela sv. Josipa služila je kao župna crkva.Pečat samostanu, župi i cijelome Splitu, ostavio je prvi župnik župe fra Stjepan Sorić, čije tijelo počiva u kapeli uz crkvu. Tako je ujedno 1. svibnja postao Dan kotara, a sveti Josip radnik zaštitnik Lovreta.
Treći prijedlog je bio 4. listopada, kad su školske sestre franjevke Krista Kralja splitske Provincije Presvetog Srca Isusova proslavile 100. obljetnicu života i djelovanja u samostanu na Lovretu u Splitu. Prve sestre došle su u Split iz Maribora 1904. godine na poziv splitskog biskupa Filipa Franje Nakića, a unatoč neizvjesnosti i trpljenju, potreba naroda u njima je učvrstila želju da otvore prvu domaćinska školu u Dalmaciji za poučavanje ženske mladeži. Davne 1914. godine uz goleme poteškoće nastanjuju se u samostanu na Lovretu koji postaje središte provincije, koja je osnovana 1922. godine, i rasadište njihove prisutnosti izvan Splita, Hrvatske i Europe pa sve do Afrike gdje sestre ove godine obilježavaju 40 godina misijskoga života i rada u DR Kongo.