MMH: Mladi nisu jeftina radna snaga državi!

 Na nedavno objavljeni natječaj u kojem ministarstvo unutarnjih poslova traži 208 osoba raznih profila za rad  u okviru mjere Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), oglasila se Mreža mladih Hrvatske (MMH).

“Mreža mladih Hrvatske (MMH) upozorava na novi primjer zloupotrebe mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koju u svojem najnovijem natječaju, objavljenom 24. kolovoza, čini Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP).

 MMH poziva Vladu RH da razmisli o dugoročnim posljedicama za radnike koje se stvaraju ovakvom nekvalitetnom i neselektivnom politikom zapošljavanja, a koja MUP-u i drugim poslodavcima omogućava ovakvo postupanje.

 Broj korisnika SOR-a penje se u apsurd?

 U samom pozivu MUP-a traži se čak 208 polaznika SOR-a! Sličan poziv je u svibnju objavila i Hrvatska radio televizija, kada su tražili 51 polaznika  SOR-a. Ovakvi masovni javni pozivi za prijam osoba na SOR su izrazito zabrinjavajući.

 Naime, velikim dijelom ovdje se radi o poslovima koji su se ranije obavljali u sklopu pripravništva, koje bi zaposlenima osiguralo ugovor o radu te primjereniju plaću. Osim toga, za neka radna mjesta, kao što je glazbenik u orkestru HRT-a, mladi sa završenom Glazbenom akademijom i više su nego kvalificirani bez dodatnog stručnog osposobljavanja. SOR se nažalost koristi kao mjera koja je predviđena za sve mlade, neovisno o njihovim stvarnim potrebama i uzrocima njihove nezaposlenosti. Takav neselektivan pristup ne može dovesti do željenih rezultata.

 Kako nema strukturirane evaluacije ishoda i kvalitete mjere, upitno je može li ona uistinu pomoći mladima. Stoga je nužno što prije započeti s vrednovanjem ishoda nakon izlaska iz mjere, što trenutno nedostaje, te krenuti s većim ulaganjima u one mjere koje zbilja dovode do zapošljavanja. SOR bi prvenstveno trebao služiti mladima da nakon obrazovanja nadoknade eventualne nedostatke u praktičnom znanju i iskustvu u struci. Zbog toga u tu mjeru treba uključivati mlade kod kojih je takav manjak vještina jasno detektiran kao prepreka zapošljavanju, a ne sve one čija je nezaposlenost rezultat trajno nepovoljne gospodarske situacije koja se direktno reflektira na tržište rada.

 Umjesto ugovora o radu – sve više SOR

 Budući da je zabrana zapošljavanja u javnim službama još uvijek na snazi, državne institucije su shvatile kako je jedini način rješavanja problema manjka vlastitih kapaciteta taj da neprestano angažiraju nove kandidata putem SOR-a, čime se zamjenjuje zapošljavanje putem ugovora o radu. Zabrinjavajuć je i podatak da je, od ukupnog broja mladih koji su prošli kroz SOR u javnom sektoru, tek nešto manje od 40% pronašlo posao unutar šest mjeseci od završetka SOR-a. Država tako indirektno umanjuje prava (mladih) osoba koje ulaze u javnu službu, u situaciji kad se ona sama nema hrabrosti suočiti s potrebom sveobuhvatne reforme javnog sektora”, stoji na stranicama MMH-a.

 Ako se ovakvi trendovi nastave – čemu se u perspektivi mogu nadati mladi koji izlaze na hrvatsko tržište rada?