Hrvatska ostalim članicama EU izručila 75, a one njoj 33 osobe

Hrvatska je 55 svojih i 20
stranih državljana predala Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Italiji,
Danskoj, Belgiji, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj i
Poljskoj, koje su ih tražile zbog kaznenog postupka ili izvršenja kazne
radi različitih kaznenih djela – od zlouporabe droga i silovanja, do
prevara, krivotvorenja i ubojstva, doznaje se iz Ministarstva unutarnjih
poslova (MUP).

Najpoznatiji među traženim osobama kojeg je Hrvatska predala
nekoj članici EU-a je bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajac Josip
Perković, čijim je izručenjem Njemačkoj početkom godine, zbog navodnog
pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića, završena sedmomjesečna
pravno-politička afera, koja je uzburkala hrvatsku političku scenu i
aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima.

Druge članice Unije su Hrvatskoj od 1. srpnja prošle godine
predale 33 osobe, također zbog zlouporaba droga, ubojstva, krađa,
prevara, krivotvorenja, silovanja, razbojništva i drugih kaznenih djela.
Tražene osobe izručile su Njemačka, Austrija, Slovenija, Italija,
Francuska, Češka, Malta i Nizozemska.

MUP zasad ne može izvijestiti koliko je neizvršenih naloga koje
su raspisale članice EU-a za hrvatskim građanima ni koliko je takvih
naloga koje je raspisala Hrvatska za državljanima drugih članica jer,
kako objašnjavaju, instrument Europskog uhidbenog naloga podrazumijeva
neposrednu komunikaciju nadležnih pravosudnih tijela država članica
EU-a.

To znači, napominju u MUP-u, da pravosudna tijela mogu
odašiljati i zaprimati Europske uhidbene naloge neposredno, bez da o
tome obavijeste policiju. U Hrvatskoj su pravosudna tijela nadležna za
zaprimanje stranih Europskih uhidbenih naloga županijska državna
odvjetništva.

MUP također ističe da je glavni alat policije za traganje za
osobama na schengenskom području Schengenski Informacijski Sustav, kojem
Hrvatska još nema pristup.

No, poznato je da hrvatska policija ima evidentiranih još 135
međunarodnih potraga Interpola koje su raspisane temeljem stranih
Europskih uhidbenih naloga za hrvatskim državljanima.

Ti Europski uhidbeni nalozi nisu još izvršeni većim dijelom jer
se radi o osobama koje su u bijegu i ne nalaze se na području Hrvatske, a
manjim dijelom jer su sudski postupci priznavanja stranih naloga još u
tijeku.

Hrvatska policija ima evidentirano i 228 domaćih Europskih
uhidbenih naloga koji još nisu izvršeni uglavnom zato što su u većini
slučajeva tražene osobe u bijegu i dosad nisu locirane na schengenskom
području.

Također, manjim dijelom ti nalozi nisu provedeni zato što su
sudski postupci priznavanja Europskih uhidbenih naloga u tijeku ili su
njihovo izvršenje odbila strana nadležna pravosudna tijela.