Na lanjskim izborima za Gradsko vijeće Splita desne političke opcije nastupile su u dva bloka od kojih nijedan nije prešao prag iako su zajedno osvojili više od 4000 glasova. Najveće šanse za ulazak u vijeće imao je Domovinski pokret za kojeg se opredijelilo 2899 birača ili njih 4,54 posto, što znači da im je nedostajalo tek nekoliko stotina glasova za osvajanje vijećničkog mandata.

U drugom bloku okupili su se HSP, Hrvatski suverenisti, Hrvatska konzervativna stranka i HRAST, koji su osvojili 1125 glasova ili dva i pol puta manje u odnosu na Domovinski pokret s kojim sada zajedno izlaze na izbore.

Koalicija je sastavljena mahom od istih desnih igrača, s tim što su iz ovogodišnjeg predizbornog saveza ispali HRAST i Hrvatska konzervativna stranka. Osim HSP-a i Suverenista, tu je sada i Hrvatska demokršćanska stranka, a sve ih predvodi najjači među njima, Domovinski pokret, čiji je Aris Zlodre zajednički kandidat za gradonačelnika Splita. 

Okupljanje desnice pod istu kapu rezultat je izborne matematike preračunavanja glasova u vijećničke mandate po kojoj bi, da su lani nastupili zajedno, imali barem dva mandata. Toliko je, naime, osvojila lista Tomislava Mamića, posljednja od njih sedam koje su prešle izborni prag. Lista splitskog poduzetnika osvojila je 3886 glasova ili tisuću više od Domovinskog pokreta koji je ostao prvi ispod praga. Da su tada nastupili zajedno s ostalim desnim opcijama osvojili bi ukupno 4024 glasa što bi im, uz izlaznost  od oko 44 posto, jamčilo osvajanje barem dva mandata. Sada su, pak, odlučili stati pod istim kišobran pri čemu računaju na tajming izbora koji se održavaju u tjednu u kojem su i dva državna blagdana što bi moglo utjecati na izlaznost. Ako odaziv birača padne u odnosu na prošlogodišnji, za osvajanje vijećničkog mandata možda će trebati oko 3000 glasova, a to je rezultat koji bi splitska desnica mogli dostići. Koalicija četiriju desnih stranaka sklopljena je na inicijativu Domovinskog pokreta, koji je lani odbio koalirati s HSP-om, smatrajući da su dovoljno snažni za samostalni izborni nastup. Bili su debitanti na lokalnim izborima kojima su neke ankete davale čak četiri mandata što ih je uljuljalo u uvjerenju da mogu ovladati desnim biračkom tijelom i izbaciti konkurenciju iz utakmice. Na kraju se dogodilo to što se dogodilo, ostali su kratki za nekoliko stotina glasova, a od njihovog izbornog utrška na kraju je profitirao HDZ kao prva jakosna lista u vijeću. Da im se ne bi dogodilo isto, uhvatili su se u isto kolo s pravašima koji ulaskom u tu koaliciju i ne dobivaju bogzna što osim šansu za političko preživljavanje. I to pod uvjetom da zajednička lista uđe u vijeće.  

No karte se sada iznova miješaju i ono što je vrijedilo lani ne mora vrijediti i na novim izborima. Sve i da glavni parametri za preračunavanje glasova u mandate budu isti, splitska desnica treba ponoviti lanjski rezultat, a to ne ovisi o nijednoj matematici nego o volji birača. Računaju na to da bi konzervativni birači HDZ-a mogli okrenuti leđa toj stranci iako je teško očekivati veći odljev glasova prema desnici čega su i sami svjesni. Što se tiče HDZ-a, stvaranje desne koalicije ide im u prilog i ako ona osvoji mandate i ako ostane ispod praga. Drugim riječima, bude li potrebno, desnica će sigurno podržati HDZ, kao što to čini i u Županijskoj skupštini, a ostanu li ispod praga kao i lani, glasovi njihovih birača završit će opet u HDZ-ovom "izbornom tobolcu".

U prvih 6 mjeseci ove godine zabilježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje ukupnog broja požara od 34% dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50%. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu.

Nažalost, došlo je i do povećanja broja stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Također, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84. Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30% kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi za 200%.

- Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo povećanju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjavanje, i dalje odlučuju na spaljivanje biljnih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti smanjenju broja požara.

- Na svim ovim požarima na otvorenom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke temperature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od šumskih požara koji je proglašen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar, zaključno je kazao Tucaković.