Mornar: Reforma kurikuluma će “ići”, osiguran i dio novca

Pritom
je, rekao je, osnovna ideja da se na reformi kurikuluma zaposli što
više ljudi iz škola na puno radno vrijeme, to jest da ih se oslobodi
svih drugih obveza kako bi jedno polugodište mogli koncentrirano raditi
na reformi kurikuluma.

 Da bismo to mogli učiniti, trebamo privremeno zaposliti druge
ljude koji će to polugodište raditi poslove onih koji će se potpuno
posvetiti radu na reformi kurikuluma i za to smo osigurali većinu od
spomenutih 12,35 milijuna kuna, objasnio je ministar Vedran Mornar u razgovoru
za Hinu. Dodao je kako su procjene Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta (MZOS) da na reformi kurikuluma treba angažirati oko 300 ljudi u
povjerenstvima po predmetima.

 Mornar, naime, smatra da se u reformi kurikuluma vjerojatno
nećemo moći ‘otrgnuti’ iz predmetne nastave jer je ona u Hrvatskoj
duboko uvriježena. S tim u vezi, spomenuo je burne reakcije protivljenja
već na samu pomisao koja, rekao je, zapravo nikada nije ni bila javno
izrečena da se uvede predmet “znanost” u kojem bi se spojile fizika,
kemija i biologija. Ali, ističe, nije problem broj predmeta, nego njihov
sadržaj jer, kako je rekao, “ne bismo ništa postigli ako bismo te
predmete formalno ‘objedinili’ u jedan bez sadržajne promjene”.

Ministar je podsjetio na to da se od 11,5 milijarda kuna koje
MZOS na godinu dobije iz proračuna za plaće izdvoji 9,6 milijarda. Oko
milijardu kuna su, kako je rekao, razna socijalna davanja – subvencija
studentske prehrane, smještaja i školarina, prijevoza učenika i
nastavnika, to jest sve što zapravo nije izdvajanje za osnovnu zadaću
ministarstva.

 Iako svjestan da su uštede nužne zbog velikoga proračunskog
deficita, ministar je rekao da je prostor za njih, ako se ne diraju
plaće i socijalna davanja, u proračunu užasno ograničen i da ga
praktički nema. U toj preostaloj milijardi kuna su programi i aktivnosti
kao što su to asistenti za djecu s teškoćama, obrazovanje djece
hrvatskih građana u inozemstvu, poticaji tehničkoj kulturi, članstvo u
međunarodnim udrugama, zaklada za znanost, materijalni troškovi
instituta i sveučilišta.

Istaknuo je kako je za njega apsurdno da se sveučilištima
smanjuju materijalni troškovi za dodatnih deset posto, “to smo ponovno
morali napraviti”, a prigovara im se da previše zarađuju pa se u
javnosti dobiva dojam da su “na državnim jaslama” i dodatno zarađuju
mnogo novca. Pritom se zaboravlja da država, primjerice, ‘pokriva’ samo
30 posto troškova Fakulteta elekrotehnike u računarstva (FER) za
struju, vodu i grijanje, a sam FER ostatak za 45 tisuća četvornih metara
površine.

 Mornar je ocijenio da bi Ministarstvo moglo staviti ‘ključ u
bravu’ da su od te preostale milijarde ostvarene tražene uštede od 300
milijuna kuna.

Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jedno
je od najboljih u povlačenju novca iz EU fondova, ministru Mornaru je
neobično da nema, kako je rekao, “neograničen iznos limita tzv. domaće
komponente”. Riječ je o tome, objasnio je, da je za projekte EU-a to
ministarstvo za sljedeću godinu osiguralo oko sto milijuna kuna što
ulazi u tzv. limit. Načelo je da zemlje članice EU, pa tako i Hrvatska,
za svaki projekt trebaju osigurati 15 posto novca, a 85 posto daje EU.

Zato Mornar kaže: “Nebo bi trebalo biti granica za tu domaću
komponentu i na bilo koji način bi trebalo nabaviti novac za projekte u
koje trebamo sami uložiti 15 milijuna kuna, a koji će na to donijeti još
85 milijuna kuna.”

 Ministar je podupro odluku potpredsjednika Vlade i ministra
regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića da zaposli
oko 300 novih stručnjaka kako bismo bili još uspješniji u povlačenju
novca iz europskih fondova. Posao prijavljivanja europskih projekata
težak je i birokratiziran.

Jedan od razloga za radost u idućoj godini za ministra je
projekt “E-škole” koji će se povezati s reformom kurikuluma. Istaknuo je
da je ministarstvo za taj projekt u idućoj godini osiguralo 20 milijuna
kuna za provedbu pilot-projekta kojemu je svrha ‘podići’ između 100 i
150 škola na višu razinu informatičke pismenosti. Tim će se novcem
osigurati barem dio nastavnog materijala za tzv. STEM predmete (znanost,
tehnologija, inženjerstvo, matematika), a većina novca ići će na
opremu. Najavio je da će uskoro biti otvoren javni natječaj za prijave
škola na taj projekt, a zamisao je da će te škole provoditi novi,
eksperimentalni kurikulum, ali bez tiskanja novih udžbenika kako se
roditelji ne bi opterećivali dodatnim troškovima.

 Ministar je potvrdio kako je na nedavnom razgovoru s rektorima
načelno rečeno da bi se trebale povećati upisne kvote na sveučilištima
za prirodne i tehničke studije, ali, ocijenio je, provedba će biti
sporija jer ne možemo osigurati sredstva za proširenje kapaciteta na tim
studijima. Zato će se postupno povećavati upisne kvote na tehničkim i
prirodnim fakultetima, a na društvenim i humanističkim postupno će se
smanjivati, koristeći mehanizam programskih ugovora.

Naime, jedan od projekata koji će se razrađivati iduće godine
bit će i projekt programskih ugovora sa sveučilištima. Sveučilišta bi s
državom trebala potpisati ugovore kojima se utvrđuju njihove obveze za
koje im država daje potreban novac. S tim u vezi Mornar je, kako je
rekao, veliki zagovornik potpune autonomije sveučilišta u raspolaganju
dobivenim novcem.

 Licenciranje ravnatelja odgođeno je do 2017. godine, što je bio i
glavni razlog za žurnu proceduru izmjena i dopuna Zakona o odgoju i
obrazovanju, rekao je Mornar. Objasnio je kako se to moralo učiniti da
se ne napravi kaos u sustavu obrazovanja jer je propisivao da se do 1.
siječnja 2015. moraju licencirati svi ravnatelji, za što nisu bili
osigurani uvjeti ni programi po kojima ih treba licencirati, niti tko će
ih licencirati.

Mornar je najavio da će do kraja ove ili najkasnije početkom
iduće godine biti upućen na javnu raspravu Nacrt Pravilnika o programu,
postupku i načinu stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad
ravnatelja.

 U vezi s namjerom da se ove godine donesu novi zakoni o odgoju i
obrazovanju, ali uz podijeljena mišljenja – polovica je smatrala da
trebaju biti dva odvojena zakona, a polovica da bi trebao ostati jedan
zakon za odgoj i obrazovanje – Mornar je istaknuo kako je osobno
inzistirao da se ne donosi novi zakon ‘u praskozorje devetogodišnje
osnovne škole’ koja je, podsjetio je, propisana strategijom, što treba
ozbiljno pripremiti i koja će zasigurno iziskivati donošenje novog
zakona.