HSLS: Nacrt Plana gospodarenja otpadom treba značajno doraditi ili izraditi novi

Predloženi nacrt “Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2016. do 2022. godine” treba značajno doraditi ili izraditi novi od strane stručnih i tehničkih osoba te napraviti analizu do sada učinjegoga, upozorio je u srijedu HSLS.

– Predloženi nacrt Plana treba značajno doraditi ili izraditi novi od strane stručnih i tehničkih osoba i svih onih koji će zbog zakonske obaveze provoditi mjere iz tog Plana uz sudjelovanje sa zainteresiranom javnošću -rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HSLS-ova Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša. 

Uz to, potrebno je napraviti analizu do sada učinjenoga, posebice analizirati iskustva dvaju izgrađenih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, te napraviti analizu koja će pokazati da li naša zemlja uopće može, u kojoj mjeri te u kojem roku ispuniti preuzete obaveze.

Budiša smatra kako, ako se analizom pokaže da Hrvatska nije u mogućnosti ispuniti zadane ciljeve u zadanim rokovima, treba odmah pristupiti izradi podloga za provedbu derogacije preuzetih obaveza te s Europskom komisijom kroz pregovore pokušati redefinirati ciljeve s novim rokovima. Također, drži i da bi se sustav gospodarenja otpadom trebao što više decentralizirati, uvažavajući lokalne i regionalne specifičnosti.

– Novi Plan u cijelosti zanemaruje postojeći koncept centara, a centre treba prilagoditi novim uvjetima, prilagoditi im tehnologiju kojom raspolažemo te na taj način možemo računati sačuvati mogućnost financiranja iz EU – kazao je Budiša. Upozorava kako ovim Planom, uz ostalo, riskiramo gubitak 475 milijuna eura koje nam stoje na raspolaganju iz operativnog programa “konkurentnost i kohezija”.

Budiša glavnim nedostacima nacrta Plana, o kojem rasprava završava sutra, smatra to što on sadržajno ne obuhvaća sve točke koje sukladno Zakonu i održivom gospodarenju otpadom treba sadržavati, ne uzima u obzir nove tehnologije u postizanju zacrtanih ciljeva i nije razmatrao više alternativnih rješenja sustava gospodarenja otpadom kako bi sa sigurnošću znali da za Hrvatsku odabiremo najbolje rješenje.

Uz to, Plan u potpunosti ignorira termičku oporabu otpada te – osim investicije u provedbu mjera iz Plana od 5,5 milijardi kuna, ne sadržava analizu iz koje bi bila vidljiva cijena koštanja “novog sustava” za građane i domaćinstva.