Priče o doručku kao najvažnijem obroku su laž?

U svojoj novoj knjizi “Doručak je opasan obrok” znanstvenik Terence Kealey tvrdi da nam doručak može napraviti više štete nego donijeti koristi. Često je upravo on, tvrdi, krivac za gomilanje kilograma, a osobama koje pate od dijabetesa može ugroziti život. Trebamo li ga ipak izbjegavati?

Dijagnosticirana šećerna bolest tipa 2 navela je kliničkog biokemičara i profesora Terencea Kealeyja da napiše knjigu ‘Doručak je opasan obrok’, a ona je odjeknula u javnosti. Glavna poruka knjige je jasna – sve one priče koje su vam govorili o doručku, kao najvažnijem obroku u danu, pogrešne su. Doručak je loš za vaše zdravlje, a preskakanje prvog obroka u danu bila bi puno bolja opcija.

Ako prevrćete očima i pomišljate da je ovo još jedna ekstremna dijeta početkom nove godine, ova saznanja mogla bi vas iznenaditi. Profesor Kealey proveo je rigorozno istraživanje i došao do vrijednih spoznaja koje se kose s dosadašnjim tvrdnjama o zdravom doručku, prenosi tportal.

Kealey tvrdi da se zbog jutarnjeg obroka povećava broj kalorija koje unosimo tijekom dana, zahvaljujući naletima gladi koje osjećamo (do čega ne bi došlo preskočimo li doručak), a što može dovesti do kardiovaskularnih oboljenja i dijabetesa.

Kako je došao do zaključka da je doručak opasan obrok

Kada je Kealey otkrio da ima dijabetes tipa 2, rečeno mu je da jede tri obroka u danu te da nipošto ne preskače doručak, no nakon svakodnevnog doručkovanja nezaslađene kaše od cjelovitog zrna i praćenja glukometra koji mu je liječnik dao, shvatio je da mu razina šećera u krvi nakon doručka naglo skoči i učestalo varira u ostatku dana. To se nije događalo kada bi preskočio doručak.

U svom istraživanju citirao je profesora Jensa Christiansena s danskog Sveučilišta u Aarhusu, koji je proveo istraživanje nad 13 odraslih osoba koje imaju šećernu bolest tipa 2. Dok su jedni konzumirali sva tri obroka u danu, od drugih je zatraženo da preskoče doručak te imaju bogatiji ručak i večeru, a obje su grupe ispitanika unosile isti broj kalorija. Zaključci istraživanja jednaki su Kealeyjevim – razina glukoze u krvi opasno poraste nakon konzumiranja doručka i više je promjenjiva u ostatku dana, dok u slučajevima kada ispitanici nisu konzumirali doručak razina krvi nakon jela ne bi toliko jako porasla te bi se glukoza postepeno povećavala. Ova su saznanja veoma bitna jer mogu smanjiti rizik od srčanog udara.

Zašto je lošije to da jedemo ujutro nego kasnije u danu

Razlog se krije u našem bioritmu, a on određuje otpuštanje hormona koji reguliraju naše tijelo. Jedan od tih hormona je kortizol – hormon za uzbunu koji je tijekom jutra povišeniji i pomaže nam da se razbudimo, a tijekom večeri se snižava kako bismo lakše mogli zaspati. Kortizol tijekom jutra djeluje na način da se odupire inzulinu i povećava razinu šećera u krvi, stoga, jedemo li ujutro, dodatno ćemo povisiti šećer, što može završiti kobno.

Osim što konzumiranje doručka može biti veoma opasno jer povećava razinu šećera u krvi, isto tako taj glukozni skok pospješuje apetit. Svi oni govori o tome da nam doručak pomaže u mršavljenju, jer kasnije u danu imamo potrebu jesti manje, izgleda da nisu istiniti. Osobe koje doručkuju na kraju dana unesu puno više kalorija. Ako za doručak unesete 250 kalorija, to ne znači da ćete za ručak unijeti 250 kalorija manje. Također, velik broj osoba koje redovito doručkuju osjeća nalete gladi već oko podneva i poslijepodneva između 15 i 16.30 sati.

Koji su glavni učinci doručka na tijelo

Kealey tvrdi da se učinci doručka na naše tijelo mogu svesti na tri osnovna:

1. Doručak povećava razinu šećera u krvi, što može biti opasno po život
2. Doručak povećava unos kalorija, što također može biti opasno za osobe koje boluju od šećerne bolesti tipa 2
3. Doručak povećava osjećaj gladi.

Postoje brojna istraživanja o povezanosti doručka sa zdravljem, no isto tako postoji razlika između povezanosti i uzročnosti. Osobe koje pripadaju višoj socioekonomskoj skupini često se pridržavaju onoga što im se kaže te redovito doručkuju, ali isto tako mogu slijediti i druge upute koje pospješuju njihovo zdravlje, a to su uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba. No isto tako, oni nižeg socioekonomskog statusa često vode kaotičan život, nemaju dovoljno novca i preskaču doručak, ali to ne mora značiti da te osobe nisu zdrave ako ga preskaču.

Kako bismo lakše razumjeli ovu tvrdnju, Kealey u svojoj knjizi objašnjava da tinejdžerice koje puše imaju veću vjerojatnost da će zatrudnjeti, ali to ne znači da pušenje uzrokuje trudnoću. Tvrtke koje prodaju pahuljice financiraju stotine istraživanja koja pokazuju da doručak smanjuje opasnost od srčanih oboljenja jer to zvuči uvjerljivo. No nijedno od ovih istraživanja ne daje stvarne podatke te ih se iskrivljava kako kome odgovara ne bismo li redovito doručkovali.

Više o Kealeyjevoj knjizi “Doručak je opasan obrok” pročitajte ovdje.