Nadbiskup Barišić: ˝Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas je u individualce odijeljenih malih ekrana˝

U propovijedi je nadbiskup
govorio o ugroženosti, razdijeljenosti i ranjivosti obiteljskog stabla i
društvenog zajedništva. „Svakodnevno živimo i kušamo složenost, ozbiljnost i
ranjivost temeljnog obiteljskog zajedništva, a s njime i svih drugih, širih
oblika zajedništva. Dobro se sjećamo da smo se prije češće nalazili oko obiteljskog
stola, gdje se više razgovaralo i gdje se prenosila tradicija, pa i recepti
bakinih jela. Bolje smo poznavali i svoje rodoslovlje. Bilo da se zvao stol,
taola, sinija…bio je to stol zajedništva, riječi i blagovanja. Bio je to stari,
drveni stol satkan od grana našega obiteljskog stabla. S novim dinamičnim
promjenama on se rasklimao, postao je suvišan i skoro uklonjen iz doma, a s
njime i mnoge obiteljske i društvene vrijednosti. Početno je zamijenjen jednim
staklenim stolićem – TV ekranom, a danas svatko ima svoj na dlanu. Jedan od
njih se upravo naziva tako – table (eng. stol) – tablet!“

Tehnika je sve savršenija,
nastavio je nadbiskup, „a sve manje znamo i imamo jedni drugima što za reći.
Razbijenost obiteljskog stola, zajedništva riječi i blagovanja, pretvorila nas
je u individualce odijeljenih malih ekrana. Izgleda čudno, ali tehničko –
komunikacijska sredstva udaljila su nas čak u obitelji jedne od drugih. Dok je
na izvan prevladana udaljenost, u obitelji je rastočena blizina. Tehnika ne samo
da potiskuje, već često i zamjenjuje osobu. Ali samo prisutna osoba može
pružiti čašu vode. Postali smo individue
– individualci. Individualac dolazi od riječi in-dividuum što znači ne djeljiv, jedinka, samodostatan za sebe.
Što je još gore, postali smo dividue“
(podijeljeni, rastrgani, fragmentarani). Mons. Barišić je naglasio da su
tehničko-komunikacijska sredstva veliko dobro i blagodat za naš život ako se
ispravno s njima služimo te je upitao: „Pretvaraju li se ovi ‘stolići’ od
mjesta na kojima se trebamo zdravo hraniti u mjesta na kojima bivamo progutani?
Dakako, nije riječ o tome da se iz obiteljskog doma i zajedništva uklone svi
‘stolići’, ali je činjenica da nas je stari drveni obiteljski stol više i
dublje povezivao nego svi tehnički superiorniji elektronski ‘stolići’, do te
mjere da će netko javno ustvrditi: više ima budućnosti u tradicionalnom
obiteljskom stolu, nego u bilo kojem suvremenom uređaju kojeg nam sutrašnjica
donosi. Tehničko-komunikacijske uređaje treba ugrađivati u mudrost obiteljskog stola.“

Obitelj je mala splav spasa u
brodolomima života pojedinca i naroda, naglasio je nadbiskup te dodao: „To je
vrijedilo jučer, vrijedi danas, za sva vremena i za sve narode. To vrijedi i
danas za hrvatski narod i za budućnost njegova rodoslovlja. Na toj splavi spasa
budućnosti života, zemaljskog i nebeskog rodoslovlja, vi oče i majko imate vrlo
važnu ulogu.“ U pripremi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji,
Solin 2018, pod geslom „Očinstvo i majčinstvo: dva lica istog poslanja“ protekla
godina bila je više posvećena očinstvu, a ove će se godine veća pozornost
posvetiti majčinstvu. U tom je svjetlu kazao: „Vjerujem da, prolazeći kroz
opasnosti Scile i Haribde, liberalizma i ropske potlačenosti žene, nećemo
upasti u goru oluju gender ideologije, već u širinu ljubavi, slobode i
dostojanstva žene – osobe, utemeljene na naravi i Objavi. Bog je stvorio
čovjeka – muško i žensko, jednakog dostojanstva. Isus Krist je toliko vrednovao
žene, da je sveti Pavao mogao reći: ‘Nema više muško – žensko, svi smo jedno u
Kristu.’  (Gal 3, 28) Štoviše, muževi
trebaju ljubiti svoje žene, kao što je Krist ljubio Crkvu.“ Upozorio je da je
previše „praznine i šutnje, muka i mučanja, okrenutih leđa i spuštenih pogleda,
ugroženog dostojanstva žene i majke u današnjem mentalitetu i našem društvu, a
ponekada nažalost i u samoj obitelji.“

Kao što je 1976. godine na
Gospinu otoku u Solinu, započela obnova našega rodoslovlja, preko Nina do
Marije Bistrice, tako i sada želimo, istaknuo je nadbiskup, „da Nacionalni susret
u Solinu bude novi veliki, obnoviteljski obiteljski stol riječi i blagovanja, s
kojega će poteći izvori duhovnih i moralnih, ljudskih i kršćanskih vrijednosti
za zdravije odnose u našim obiteljima i našem društvu.“

Na kraju svoje propovijedi splitsko-makarski
nadbiskup obratio se roditeljima, mladim obiteljima, a na
poseban način majkama istaknuvši njihovu nezamjenjivu ulogu u obitelji ali i u
društvu kazavši: „I danas, ti majko imaš veliku odgovornost i nezamjenjivu
ulogu u našem narodu. Ali tvoja uloga je danas sve zahtjevnija. Rastrgana si
između obitelji i društva, posla i doma. Nigdje dovoljno prisutna, a svugdje
tražena. Majka je duša obitelji i srce društva. U rodoslovlju Izraela spomenute
su četiri žene – majke, a Josip Flavije naziva Saru, Abrahamovu ženu,
‘kraljicom i majkom našega roda.’ Mogli bismo i mi tolike majke tako nazvati, a
jednu ženu i majku tako i nazivamo: ‘kraljica i majka, zaštitnica sirota i
udovica’ – našu kraljicu Jelenu. Neka Jelena, zaštitnica sirota i udovica, bude
uzor i poticaj svim muževima i ženama koji nose odgovorne uloge u našem
društvu, da se još više zauzmu kako bi u svim našim obiteljima, uz riječ, bilo
i kruha.“

Pozvao je majke da daju svoj
doprinos Nacionalnom susretu na Gospinu otoku 15. i 16. rujna 2018. poručivši:
„Ti, koja pališ svjetlo u tami svog obiteljskog doma i griješ ga svojom
ljubavlju, srcem i toplinom duše, ti si najsposobnija ponovno i još jače
učvrstiti veze saveza ne samo obiteljskog stola, već i obnoviti sve saveze
vjernosti Bogu i jednih drugima: krsni savez, bračni savez, ovaj vez zemaljskog
i nebeskog rodoslovlja, da nam život ne bude bez–veze, cilja, smisla…“

Prigodnu riječ zahvale na kraju
misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Ranko
Vidović. Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu
pomirenja i euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom
prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj
našoj. Misi je nazočio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministar
Lovro Kuščević, potom solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, župan
Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, brojni (grado)načelnici,
predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici.
Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova.
Proslava blagdana i Dana grada Solina završit će svečanim popodnevnim misnim
slavljem koje će predvoditi vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure
Bogdan.