Zašto su ozlijede od papira tako bolne?

Sigurno ste se pokoji put porezali o papir, osobito ako vam
je posao uredski. U tom slučaju mogli ste primijetiti da ozljeda od papira boli
više nego da ste se ozlijedili nekim “uobičajenijim” predmetom. Zašto
je tome tako?

Prije svega, koji dio vašeg tijela najčešće dolazi u kontakt
s papirom? Točno, prsti i ruke općenito su najizloženiji, a time i najskloniji
mogućnosti da se porežete o oštri papirnati rub. Ruka je prilično složeni
osjetilni instrument, osobito jagodice na prostima, jer su prepune “upakiranih”
živčanih vlakana koji zovemo nocireceptorima. Upravo zbog njih dodirom osjećamo
temperaturu, pritisak i bol, a više ih je u jednoj ruci nego u svim ostalim
dijelovima tijela. Zbog toga ozljeda na ruci boli više od bilo koje druge
ozlijede na  našemu tijelu. Jedna mala
posjekotina od papira znatno će manje boljeti na dijelu tijela koji sadrži
manje živčanih vlakana, primjerice na nozi, jer će s toga područja tijela prema
mozgu biti poslano znatno manje “signala” za bol.

Da stvar bude gora, ako se posiječete o papir, ne možete
jednostavno neupotrebljavati ruke dok vam rana ne zaraste. Rukama ćete
nastaviti dodirivati i podizati predmete, pa će vaša rana znatno sporije
zarastati, a to će vrijeme boli dodatno produžiti.

Sada znamo zašto rane na ruci bole više nego na drugim
dijelovima tijeka, no ostaje  pitanje
zašto ozlijede od papira bole više od ozljeda uzrokovanih nekim drugim
predmetom, primjerice nožem? Oštrica čak i prilično tupog noža čvršća je i
ravnija od fleksibilnog ruba papira. Kada vas poreže nož, on ostavlja relativno
čistu ranu u usporedbi s papirom koji će na mikroskopskoj razini napraviti više
štete vašoj koži, a tragovi kemikalija dodatno iritiraju ranu. Ozlijede od papira također najčešće nisu duboke, nego papir
zadire plitko odmah ispod kože, tamo gdje je koncentracija osjetilnih živaca
najveća. Upravo zbog “plitkosti”, rane od papira ne krvare mnogo, pa
živci bivaju izloženi zraku i ostalim iritacijama, a bol traje duže i jače nego
inače.