Apel glazbene industrije: “Hitno usvojiti mjere za spas 15.000 radnih mjesta”

Zbog situacije povezane s pandemijom koronavirusa, više od 90 posto svih glazbenih
događanja ove je godine otkazano. Posljedica toga je činjenica da
organizatori koncerata,
festivala i drugih glazbenih manifestacija, produkcijske tvrtke, glazbeni
menadžeri, tehničari, ton majstori, vozači, scenski radnici, monteri,
električari, zaštitari, agencijski djelatnici i brojni drugi, proteklih šest
mjeseci nisu generirali gotovo nikakve prihode. 

Riječ je o više od 15.000
ljudi i njihovih obitelji čija egzistencija izravno ovisi o kreativnoj
glazbenoj industriji.

– Već se nekoliko mjeseci suočavamo s izostankom preciznih i na nacionalnoj
razini usuglašenih preporuka vezanih za održavanje koncerata i drugih javnih
okupljanja, o čijem održavanju danas proizvoljno odlučuju lokalni stožeri.
Preporuke, dakle, postoje, ali na razinama gradova i županija one se tumače na
različit način. Imali smo ideju organizirati 20 koncerata na 20 gradskih
stadiona, no dobili smo tek 2 pozitivna odgovora, od čega jedan uvjetuje
najviše tisuću posjetitelja. Neki su istaknuli kako ćemo time ugroziti
postojeću turističku sezonu u mjestima na obali. Onemogućen nam je rad, zbog
čega smo i apelirali na Vladu na hitno usvajanje mjera za spas industrije koja
godišnje akumulira potrošnju veću od 10 milijardi kuna, od čega izravnu
korist ima i država. – naglasio je predsjednik Udruge glazbenih managera i
organizatora Darko Tuček.

Mjere za spas glazbene industrije

Ključne ekonomske mjere za spas domaćih tvrtki iz sektora glazbene
industrije tiču se hitnog otvorenja posebne kreditne linije kod
HBOR-a po uzoru na ekonomsku mjeru solidarnosti za sektor turizma, a
uključuju i formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu kulture za vrijeme
trajanja epidemije za sve pojedince iz industrije koji su svoj rad realizirali
kroz ugovore o djelu, a kojima se u ovom trenutku ne može isplatiti niti
minimalni dohodak. 

Osim ovoga, predstavnici kreativne glazbene industrije
od Vlade traže zadržavanje postojećeg paketa financijske pomoći za očuvanje
radnih mjesta, kao i porezno rasterećenje na ulaznice za glazbene manifestacije
na 5 posto te osnivanje fonda za potporu marketinškim aktivnostima u
glazbenoj industriji na domaćem i stranom medijskom tržištu.

– Danas imamo situaciju da se istovremeno odvijaju
Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Splitski festival, dok se zbog
epidemioloških mjera otkazuje, primjerice Pulski filmski festival i brojna
druga događanja. Kako trenutačno stoje stvari, s donesenim
mjerama, nemoguće je organizirati komercijalne koncerte jer u startu
organizator ima troškove PDV-a na ulaznice 13 posto, zatim troškove sustava
ulaznica 13 posto te Zampa 10 posto, a onda i sve ostale troškove koji prate
organizaciju koncerata. – izjavio je Branko Paić, direktor diskografske kuće Scardona.

Krizom koja je nastupila pogođeni su i sami izvođači koji također zapošljavaju
određeni broj ljudi bez kojih realizacija koncerata ne bi bila moguća.  

– Od početka
pandemije do danas meni je otkazano 30-tak koncerata, a među 15.000 onih koje
ova industrija zapošljava su i članovi mojeg tima. Naš je sektor jedan od
rijetkih koji je zapravo cijelo vrijeme ostao u lockdownu, a budući da smo svi
koji se bavimo ovim poslom povezani s nizom drugih industrija i djelatnosti te
da svi zajedno činimo jedan veliki lanac, egzistencija jednog velikog broja
ljudi je danas uistinu ugrožena. – izjavila je poznata domaća pjevačica Indira Levak.

Alek El-Kazal, voditelj projekta Ultra
Europe festivala u Hrvatskoj, osvrnuo
se na to koliki utjecaj imaju glazbeni festivali poput Ultre na sektor
turizma te na ukupni bruto domaći proizvod i prihod. „U proteklih sedam
godina ULTRA Europe festival je ugostio više od milijun posjetitelja iz preko
143 zemlje svijeta. Za vrijeme Ultre, u samo jednoj večeri, u Splitu boravi između
40 i 50 tisuća posjetitelja koji generiraju ukupnu potrošnju veću od 525 milijuna
kuna, iz čega je jasno koliki financijski utjecaj na hrvatsko gospodarstvo imaju
ovakva događanja.“

Važno je
istaknuti kako je većina država članica EU već donijela hitne pakete mjera
bespovratnih sredstava s ciljem financijske pomoći glazbenoj industriji. Njemačka
je tako dosad izdvojila 50 milijardi eura, Italija čak 130 milijuna eura, a
Velika Britanija 1.57 milijardi funti, dok hrvatske tvrtke u tom sektoru još
uvijek čekaju reakciju Vlade.

Potrebno je hitno usvajanje mjera za
spas 15.000 radnih mjesta u glazbenoj industriji

Zbog otežanih uvjeta
poslovanja, Udruga glazbenih managera i organizatora zatražila je od Vlade
RH donošenje paketa ekonomskih mjera pomoći za očuvanje tisuća radnih mjesta. Među
zahtjevima, ključni su:

Hitno otvorenje posebne kreditne linije kod
HBOR-a po uzoru na ekonomsku mjeru solidarnosti za sektor turizma. S ciljem
kreditiranja likvidnosti, tvrtkama se bi ovom mjerom osigurala kreditna
sredstva s rokom otplate na  5 godina i s
uključenom mogućnosti korištenja počeka do 2 godine. 

Formiranje posebnog fonda pri Ministarstvu
kulture za vrijeme trajanja epidemije za sve pojedince iz industrije koji
su svoj rad realizirali kroz ugovore o djelu. Iako je riječ o pojedincima koji
su tijekom godina uplaćivali milijune kuna u državni proračun te se odazvali i nizu
humanitarnih akcija, u ovom trenutku u sustavu oni nemaju nikakvih prava te im
se ne može isplatiti minimalni dohodak i tako osigurati prihod za njih i njihove
obitelji.

 Zadržavanje postojećeg paketa financijske
pomoći tvrtkama za očuvanje radnih mjesta (mjera 4.000,00 kn po
zaposlenome). Budući da nije korektno da isti iznos subvencije primaju tvrtke
koje imaju koji pad od 50 posto i oni čiji je pad prometa od 90 posto, smatramo
da je ovu mjeru potrebno prilagoditi.

Porezno rasterećenje na ulaznice za glazbene
manifestacije na 5 posto s ciljem olakšavanja normalizacije poslovanje u
budućnosti i postizanja konkurentnosti na tržištu susjednih zemalja u kojima je
već donesena odluka o smanjenom porezu.

S obzirom
na to da se početak normalizacije poslovanja za kreativnu glazbenu industriju
očekuje  tek na proljeće 2021., predlaže
se, po uzoru na druge članice Europske unije, osnivanje Fonda pri
Ministarstvu gospodarstva ili turizma za potporu marketinškim aktivnostima u
glazbenoj industriji na domaćem i stranom medijskom tržištu.